Plenković: Možemo biti ponosni na brojna postignuća

Plenković: Možemo biti ponosni na brojna postignuća
Foto: Pixsell/Goran Stanzl

Možemo biti ponosni na brojna postignuća u ova prva tri desetljeća Hrvatske samostalnosti i neovisnosti, poručio je premijer Andrej Plenković na Dan državnosti, naglasivši kako je Hrvatska u prvih 10-ak godina prošla što mnoge zemlje prolaze u puno duljem razdoblju, a sve ovo kasnije, kroz članstvo i u EU i u NATO-u, stabiliziralo je naš međunarodni položaj i dosizanje određenih standarda.

"Mislim da možemo biti ponosni na brojna postignuća u praktički ova prva tri desetljeća Hrvatske samostalnosti i neovisnosti. Činjenica da imamo svoju državu koja je međunarodno priznata, koja je prošla nekoliko tranzicija - i one iz jednopartijskog sustava u pluralističku demokraciju, i iz mira u rat, iz rata u mir, iz dogovorne ekonomije u tržišno gospodarstvo. Zemlju koja je izgradila svoje institucije, te koja je zahvaljujući hrvatskim braniteljima sačuvala i svoju slobodu i ostvarila svoju teritorijalnu cjelovitost koja je u sebi podrazumijevala i državničku mudrost prvog predsjednika Tuđmana da se nakon pobjeda i u 'Bljesku' i u 'Oluji' na miran način reintegrira hrvatsko Podunavlje", podsjetio je Plenković, gostujući večeras u središnjem Dnevniku HTV-a.

Dosegnuti standardi

Ocijenio je da je Hrvatska u tih prvih 10-ak godina prošla što mnoge zemlje prolaze u puno duljem razdoblju.

"A sve ovo kasnije, kroz članstvo i u Europskoj uniji i u NATO-u stabiliziralo je naš međunarodni položaj i dosegli smo određene standarde. Sigurno da je na tom putu bilo i puno izazova, poteškoća, pogrešaka - ali tu smo da ih svi zajedno rješavamo i da unaprjeđujemo i zemlju i društvo i da je vodimo u pravom smjeru i razvoja i prosperiteta i kvalitetnijeg života u zemlji", istaknuo je predsjednik vlade Plenković upitan je li danas Hrvatska država onakva kako se onda sanjalo, budući da je prošlo 27 godina od kada je Hrvatska pokrenula postupak razdruživanja od Jugoslavije. 

Na pitanje kako komentira što istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako ipak većina građana nije zadovoljna smjerom u kojem država ide, te da smo suočeni s velikim iseljavanjem, premijer Plenković je rekao kako je točno, jer je puno očekivanja. 

"Puno je očekivanja. Evo, mogu gledati iz svog kuta - 48 godina, na neki način od kada pamtim, otprilike stalno očekujemo neko bolje vrijeme, neki kvalitetniji život i zato je razumljivo da je većina naših ljudi i nestrpljiva, a u određenoj mjeri i nezadovoljna", rekao je.

Međutim, dodao je Plenković, kada gledamo sve ono što se postiže, ono što Hrvatska ostvaruje, a dijelom i kao postignuća njegove vlade u odnosu na ono što su zatekli - imamo i stabilne financije i proračunski suficit i kontinuirani gospodarski rast i veću zaposlenost i sve pozitivne pokazatelje, od podizanja kreditnog rejtinga zemlje do jedne opće percepcije trenda u kojem idemo.

"Time želimo nastaviti. Naravno da iz te makro perspektive do mikro efekta kod svih naših sugrađana treba određeno vrijeme, no i tu pokazujemo i poreznom reformom i drugim mjerama gospodarske politike i veće prosječne plaće i povoljnijeg dohotka ljudi nakon porezne reforme i nove mogućnosti koje im se pružaju i u Hrvatskoj i u okviru članstva u Europskoj uniji. S te strane važno je da nastavimo dobre trendove, a ono što nije dobro, što smo naslijedili kao probleme da ih rješavamo, a vjerujte, takvih je na dnevnom redu vlade svaki dan jako puno", kazao je premijer Plenković. 

Tri temeljna cilja

Upitan što očekuje da će mirovinska reforma na kojoj se radi generirati, a u kojoj se najavljuje odlazak u mirovinu sa 67 godina, veći penali za raniji odlazak u mirovinu, potencijalno jačanje drugoga stupa, Plenković je rekao da je točno da su "za naš opći reformski napor potrebna tri temeljna cilja".

"Jedan je i to je ključan, da nastojimo s održivošću javnih financija na način kako to radimo do sada. Drugi je da pokrenemo jedan investicijski ciklus u Hrvatskoj koji će dovesti do ubrzanoga rasta, i treći je da nastavimo sa strukturnim reformama - od reforme zdravstvenoga sustava, bolje poslovne klime, financijskoga okvira, i naravno, svega onoga što podrazumijeva mirovinska reforma. Ona je predviđena za početak rujna. Podrazumijeva promjenu nekoliko zakona. Cilj te reforme je osigurati i adekvatnost mirovina, znači da mirovine budu veće u odnosu na one koje su danas za naše umirovljenike, a drugo je održivost mirovinskoga sustava", istaknuo je.

Podsjetio je da za mirovine dajemo 38 milijardi kuna godišnje, a od doprinosa imamo samo 21 milijardu. "Dakle, 17 milijardi kuna direktno iz poreza ide za mirovine", naglasio je Plenković.

Poručio je kako žele da ova reforma pridonese boljoj prihodovnoj strani, dužem ostanku naših ljudi na tržištu rada. Rekao je da moramo biti realni jer to je trend koji je svugdje u Europi, svugdje u svijetu.

"Dulje se živi, kvalitetniji je život, automatizacija i brojni drugi aspekti mnoga zanimanja čine sada lakšim za odraditi radni vijek nego što je to bilo ranije i s te strane jedan 'paket' koji će biti predstavljen mislim da će naći jedan kvalitetan balans između održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava", kazao je premijer. 

Druga faza porezne reforme

Na tvrdnju kako je najavio smanjenje PDV-a te upitan mogu li građani očekivati povećanje svojih neto plaća, odnosno poslodavci smanjenje obaveza koje imaju u "bruto paketu", premijer Plenković je kazao kako je važno prisjetiti se da su od 1. siječnja 2017., onom prvom poreznom reformom, jednom velikom broju naših sugrađana osigurali veće plaće.

Naglasio je da će se sada pristupiti drugoj fazi porezne reforme.

A što se tiče PDV-a, dodao je, to je samo jedan dio našeg cjelovitog gledanja na porezni sustav. "Vidjet ćemo što se može napraviti u porezu na dohodak, što se može napraviti u doprinosima na plaće. Na taj način da vidimo koliko još možemo rasteretiti poslodavce i omogućiti njima da radnici i zaposlenici imaju veće plaće. Dakle, nama je cilj da ljudi imaju veće plaće. U kombinaciji, dakle, rasterećenja dohotka i niza drugih aspekata koji će uključiti izmjene općeg poreznog zakonika i još nekoliko drugih, mislim da ćemo postići dobre efekte koji neće ugroziti prihodnu stranu proračuna, a pridonijet će većem rastu, većoj potrošnji, u konačnici većim plaćama naših ljudi", poručio je predsjednik vlade Andrej Plenković. 

 Spor sa Slovenijom

Premijer se osvrnuo i na spor sa Slovenijom.

Dobro je da se u hrvatskoj javnosti osvijesti koliki je značaj da je Europska komisija odlučila da se neće miješati u taj spor. To je bitni stav Komisije od prije godinu dana. Ostvarili smo znatan politički i vanjsko-politički uspjeh. To je dobro za Hrvatsku, rekao je.

Ta odluka nije donesena slučajno, dodao je, podsjetivši da je donesena i nakon niza razgovora u Bruxellesu i nakon predstavljanja stajališta našeg stručnog tima.

Hrvatska želi da granično pitanje sa Slovenijom riješi u duhu dobrosusjedstva i dogovora. Ponudili smo Sloveniji prije 7-8 mjeseci jedno rješenje za koje mislim da je dobro i prihvatljivo. Pričekat ćemo formiranje vlade u Sloveniji i nakon toga ponovno krenuti u razgovore o toj temi. Nadam se da ovaj problem možemo riješiti bez pravosudnog puta, zaključio je premijer Plenković.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara