PREMIJER Andrej Plenković predstavio je danas saborskim zastupnicima Prijedlog državnoga proračuna za 2023. godinu i poručio kako će Hrvatska, zahvaljujući vladinim mjerama, biti još otpornija na krize.

"Realiziramo šengenski prostor, realizirali smo europodručje, država funkcionira dobro, intervenirat ćemo i dalje, bit ćemo otporniji na krize nego bili prije toga", rekao je premijer predstavljajući saboru svoj sedmi proračun. 

Ponovio je tri uloge proračuna za 2023. godinu: on je instrument države za ublažavanje posljedica krize, sidro kojim se čuva gospodarski rast i podiže konkurentnost, redistributivni alat za postizanje društvene kohezije i sprječavanje socijalne frakture, naglasio je.

Istaknuo je i posebnost proračuna za sljedeću godinu. „To će biti prvi proračun Hrvatske koja će biti i članica europodručja i članica šengenskog prostora i prvi je put predstavljen u eurima“, rekao je i naveo kako proračun ima i elemente kriznoga proračuna te kako je njegov cilj usporavanje stope inflacije. Ona će se u idućoj godini svesti na do šest posto, rekao je Plenković.

"Hrvatska je u plusu za 70 milijardi kuna"

Naglasio je i kako je vladin prioritet iskoristiti 25 milijardi eura europskih novčanih sredstava za ovo razvojno desetljeće te se pohvalio da je Hrvatska, kad je riječ o europskim sredstvima, "u plusu za 70 milijardi kuna".

Unatoč negativnim trendovima na globalnoj razini, gdje se očekuje usporavanje svjetskoga gospodarstva, Hrvatska projicira rast u idućoj godini od 0.7 posto. Za 2024. očekujemo oporavak i rast BDP-a od 2.7 posto, odnosno 2.6 posto u 2025. godini, rekao je premijer.

Također, istaknuo je da vlada želi očuvati životni standard građana, kontinuirano podizati minimalnu plaću, dizati prosječnu plaću, mirovine, nastaviti demografske potpore, boriti se protiv inflatornih pritisaka. Kad je o inflaciji riječ, u ovoj se godini na godišnjoj razini očekuje stopa inflacije od 10.4 posto.

Plenković je ocijenio kako je proračun za 2023. i proračun za razvoj konkurentnosti gospodarstva, za osiguravanje brige o najranjivijima, veća ulaganja u mirovine, a kao posebne prioritete istaknuo je dodatno povećana sredstva za obnovu i za obranu.

Primorac: Bilo je bitno fino balansirati

Ministar financija Marko Primorac naveo je kako je predloženi proračun donesen u iznimnim okolnostima usporavanja gospodarskog rasta i povećanih inflatornih pritiska, pa je bilo bitno „fino balansirati“ između stavki koje će očuvati gospodarski rast, ali ne djelovati inflatorno.

Proračun je u tim okolnostima - uz prihode od 24.9 milijardi eura i rashode od 26.7 milijardi, dakle deficit je 1.8 milijardi eura, odnosno 2.3 posto BDP-a - u razumnim okvirima i neće kroz povećanu državnu potrošnju djelovati tako da povećava inflatorne pritiske, kazao je ministar.

Zanimanje zastupnika za proračun je veliko, što potvrđuje i podatak da ih se za raspravu, što kroz replike, što kroz stajališta klubova, odnosno pojedinačna prijavilo stotinjak, dakle dvije trećine. To pak upućuje da će rasprava potrajati dugo u noć.