HRVATSKI premijer Andrej Plenković je tijekom svojeg nedavnog boravka u Berlinu dao intervju za konzervativni dnevnik Die Welt, koji su s njime vodili novinari Sonja Gillert i Ulf Poschardt. Intervju je objavljen pod naslovom “Moramo ljudima jasno reći što je u igri”, što je Plenkovićeva izjava koja se odnosi na rezultate izbora za Europski parlament sljedeće godine.

U uvodu se navodi da Plenković za nekoga tko dolazi iz jugoistočne Europe ima umjeren, pa čak i blag način izražavanja, da se ne koristi populističkom retorikom i da je uvjereni podržavatelj Europske unije. Podsjeća se da je Plenković bio europarlamentarac prije nego što je postao hrvatski premijer.

Plenković HDZ opisao kao stranku centra

Doista, Plenkovićev je intervju pun pažljivih formulacija i standardne eurokratske retorike kakvu često koristi u Hrvatskoj, no ima i zanimljivih dijelova. Hrvatski premijer tako je istaknuo da je “uvjeren kako je europski projekt svim zemljama donio mnogo pozitivnoga” te da je za Europsku uniju ključno “rješavati probleme kroz dijalog i kompromise, a ne drugačijim sredstvima”. 

Stoga smatra da je jako važno da umjerene snage - Plenković HDZ opisuje kao “stranku centra” - na sljedećim izborima pobjede rastuće populiste, ali kao način ostvarenja tog cilja nudi samo fraze poput “vratiti povjerenje u europski projekt”, no nikakve konkretne ideje.

O Srbiji biranim riječima

Na pitanje o tome kako Hrvatska gleda na nastojanja zemalja iz regije, s naglaskom na Crnu Goru i Srbiju, da se priključe Europskoj uniji Plenković ovako odgovara: “Hrvatska ima veliku simpatiju i solidarnost za naše susjede koji žele ući u Europsku uniju. Spremni smo im pomoći da ispune pristupne kriterije. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, koja je najviše odmakla u tom procesu, i na Srbiju. EU je odlučio započeti pregovore i s Albanijom i Makedonijom. Slijede i Kosovo i Bosna i Hercegovina, čiji nam je europski put jako važan jer su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda u toj zemlji.”

Plenković je najavio i da Hrvatska planira organizirati veliki summit o toj temi kada 2020. bude predsjedala Europskom unijom. Također, odbio je direktno kritizirati mađarskog premijera Viktora Orbana kada je upitan o njegovoj politici prema izbjeglicama i migrantima.

Hrvatski premijer je branio i odluku njemačke kancelarke Angele Merkel da u jesen 2015. primi brojne izbjeglice u Njemačku te to opisao kao “gestu solidarnosti”. Dodao je kako je sada ključno štititi vanjske granice Europske unije i “boriti se protiv uzroka migracija”. Odbio je optužbe na račun hrvatske policije koju neki optužuju da je nasilna prema migrantima, ističući da se policija ponaša u skladu s nacionalnim i europskim zakonima, te da Hrvatska “ima ključnu ulogu u obrani najduže europske vanjske granice i u sprečavanje sekundarne migracije”. 

Želja da se problem razgraničenja sa Slovenijom riješi

Na kraju je Plenković upitan oko graničnog spora sa Slovenijom, na što je odgovorio da se raduje dijalogu s novom vladom u Ljubljani. “Vjerujem da ima mnogo više onoga što nas povezuje nego razdvaja”, dodao je Plenković i najavio da će Hrvatska do kraja ove godine predati zahtjev za primanje u šengensku zonu.

U svakom slučaju, hrvatski je premijer u intervjuu za njemački list u mnogočemu zvučao jednako kao kada govori za domaće medije. Ali vidljive su i razlike - nije spominjao nikakav hibridni medijski rat koji se navodno vodi protiv njega, a o odnosima sa Srbijom je govorio naglašeno pomirljivo.