Počeli razgovori Mesić - Lagos Escobar

PREDSJEDNIK Republike Stipe Mesić i njegov čileanski kolega Ricardo Lagos Escobar počeli su u četvrtak službene razgovore u Uredu Predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku.

Početku razgovora prethodio je svečani doček čileanskog predsjednika, uz obilazak počasne postrojbe HV i intoniranje državnih himni. Nakon razgovora u četiri oka, dvojici će se predsjednika pridružiti i članovi državnih izaslanstava. Po završetku sastanka predviđena je i razmjena odličja. Kako je najavljeno, Mesić će Lagosu Escobaru uručiti odličje Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, a čileanski mu predsjednik uzvratiti odličjem Orden al Merito (Orden za zasluge).

Lagos Escobar je prvi južnoamerički predsjednik u državnom posjetu Hrvatskoj. Kako je prema čileanskom ustavu ujedno i predsjednik vlade, njegov je dolazak u RH također i prvi službeni posjet novoizabranoj hrvatskoj Vladi. Na dužnost predsjednika Čilea stupio je 2000. godine kao prvi socijalist na čelu države nakon nasilnog svrgavanja Salvadora Allendea 1973. godine.

Čile je bio jedna od prvih izvaneuropskih država koja je službeno priznala Republiku Hrvatsku. Politički odnosi razvijaju se bez otvorenih pitanja, a s obzirom na bilateralne i regionalne karakteristike, perspektive gospodarske suradnje su još nedovoljno iskorištene.

Dvije zemlje imaju potpisanih devet bilateralnih ugovora, među kojima i temeljne gospodarske sporazume (o poticanju i zaštiti ulaganja, o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja). Robna razmjena je prilično skromna i iznosi manje od četiri milijuna dolara, od čega na hrvatski izvoz otpada tek četvrtina toga iznosa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što najviše povezuje dvije zemlje svakako je brojna hrvatska zajednica u Čileu. Hrvati su se u tu zemlju počeli doseljavati 70-ih godina 19. stoljeća kada je ona bila napredna država u koju su se slijevale tisuće emigranata iz različitih krajeva Europe. Hrvati su najprije naseljavali jug Čilea, Ognjenu zemlju, privučeni zlatnom groznicom, a poslije i na sjever, na područje Antofagoste. Čileanski Hrvati u najvećem su broju porijeklom s uskog obalnog područja između Omiša i Boke Kotorske, a najviše s otoka Brača i Hvara.

Zbog asimilacije i nedovoljnih statističkih podataka, nemoguće je pouzdano utvrditi koliko Hrvata živi u Čileu. Neke procjene govore da čak 200.000 stanovnika ima hrvatsko porijeklo, no pretpostavlja se da tek nekoliko tisuća govori materinjim jezikom. Riječ je o trećoj, četvrtoj, pa čak i petoj generaciji hrvatskih doseljenika. Danas je hrvatska zajednica najbrojnija u glavnome gradu Santiagu, te na jugu (Punta Arenas) i na sjeveru (Antofagosta) gdje postoje hrvatski počasni konzulati.

Čile je zemlja čiji bruto domaći proizvod iznosi 4500 dolara po glavi stanovnika. Nezaposlenost je devet posto. Zemlja je bogata prirodnim resursima, s velikim brojem rudnika bakra, zlata i srebra (42 posto svjetske proizvodnje bakra dolazi iz Čilea).

Brutalna diktatura generala Augusta Pinocheta, koja je počela svrgavanjem Allendea, trajala je do 1990. godine kada su održani slobodni izbori. Danas je Čile politički stabilna zemlja, čiji ustavni poredak više nije upitan, i koja ima solidan gospodarski okvir i razmjerno nisku razinu korupcije i kriminala.

Nakon susreta s predsjednikom Mesićem i zajedničke tiskovne konferencije, Lagos Escobar će se uputiti u Hrvatski sabor gdje ga očekuje sastanak s njegovim predsjednikom Vladimirom Šeksom i obraćanje zastupnicima. Potom će se u Banskim dvorima sastati s premijerom Ivom Sanaderom. Čileanski će predsjednik u petak posjetiti Split i Brač.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara