U PETAK 23. kolovoza 2019. u berlinskom parku Kleiner Tiergarten, nedaleko od vladine četvrti, usred bijela dana ubijen je s nekoliko hitaca iz poluautomatskog oružja s prigušivačem Zelimkhan Khangoshvili, Gruzijac čečenskog porijekla. Optužen za to ubojstvo je Vadim Sokolov, ruski državljanin koji je u Berlin došao prikriven kao turist preko Pariza i Varšave iz Moskve, s lažnim imenom, piše Deutsche Welle.

Prema verziji njemačkih službi koje su rekonstruirale događaj, tog dana se u parku Sokolov na biciklu približio 40-godišnjem Khangoshviliju. On je od kraja 2016. potraživao azil u Njemačkoj, ali o tom zahtjevu još nije bila donesena definitivna odluka. Sokolov je u žrtvu pucao iz neposredne blizine, a kada je ovaj već ležao na podu, ispalio mu je još dva hica u glavu. Khangoshvili je na licu mjesta umro.

Njega su ruske vlasti prije toga označile kao terorista. Optužile su ga da se borio na strani pobunjenika u Drugom čečenskom ratu početkom 2000-ih te da je kao pripadnik terorističke organizacije "Kavkaski emirat" obučavao borce te grupe u Gruziji i bio zadužen za njihovo prebacivanje u ratno područje.

Putin: Bio je krvoločni bandit!

Ubojica je uhićen još istog dana, svjedoci su vidjeli kako je u rijeku Spree bacio periku, oružje i bicikl. Putovnica s lažnim imenom je bila izdana od strane ruske Službe za useljenike. Prema navodima međunarodne novinarske istraživačke mreže Bellingcat, Sokolov je bio dio mreže bivših specijalaca ruske tajne službe FSB.

Njemačke vlasti predbacuju ruskoj strani da ne surađuje na rasvjetljavanju slučaja i ne dostavlja tražene informacije te su zbog toga već nekoliko tjedana poslije ubojstva iz zemlje protjerale dvojicu ruskih diplomata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je potom na jednoj konferenciji za novinare, na kojoj je povodom sastanka na vrhu zbog situacije u Ukrajini sudjelovao s Angelom Merkel, zapitan o ubojstvu u Berlinu odgovorio provalom bijesa nazvavši ubijenog "krvoločnim banditom" i "ubojicom". Nekoliko dana kasnije su recipročno i dva njemačka diplomata protjerana iz Moskve. 

Nalog iz Moskve?

Više od godinu dana kasnije (9. listopada) pred berlinskim Kaznenim sudom, uz stroge mjere sigurnosti, započinje proces protiv 55-godišnjeg Sokolova. To bi mogao biti jedan od najspektakularnijih procesa posljednjih godina u Berlinu, jer na optuženičkoj klupi uz navodnog ubojicu sjedi virtualno i ruska vlada na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ako se na sudu utvrdi da je ubojica nalog za ubojstvo dobio iz Kremlja, to bi moglo imati osjetne vanjskopolitičke posljedice i dodatno pogoršati ionako već zategnute odnose između Njemačke i Rusije. Njemačka kancelarka Angela Merkel je već najavila posljedice u tom slučaju.

Njemačko državno odvjetništvo polazi u tužbi od pretpostavke da je "optuženik djelovao po nalogu državnih službi središnje vlade Ruske federacije". Razlog je, smatra se u Berlinu, to što je ubijeni bio deklarirani protivnik ruske države, vlada Autonomne republike Čečenije i Ingušetije te sadašnje proruske vlade u Gruziji. Zbog tog političkog konteksta je istragu u slučaju ovog ubojstva preuzela najviša njemačka instanca.

Nakupilo se problema

Ubojstvo u Berlinu je po svoj prilici i jedan od razloga zbog čega je Merkel za svoje standarde neuobičajeno ofenzivna u slučaju trovanja ruskog opozicijskog političara Alekseja Navalnog bojnim otrovom novičokom. I tu njemačka vlada traži da ruska strana razjasni o čemu se radi, a istovremeno se sve intenzivnije razmišlja o mogućim sankcijama Europske unije protiv Rusije. Odluka o tome bi mogla biti donesena već sredinom listopada na sastanku EU na vrhu.

Uza sve tu je i još jedan slučaj kojim se bavi Njemačko državno odvjetništvo. Riječ je o dosad najvećem cyber napadu na njemački parlament Bundestag do kojeg je došlo 2015. Tada je pogođen bio i ured njemačke kancelarke. U međuvremenu su njemački istražitelji podnijeli kaznenu prijavu protiv jednog ruskog hakera. I tu njemačka vlada još nije odlučila o mogućim konzekvencijama. Dosta se problema dakle nakupilo u njemačko-ruskim odnosima.

Novac ili ideologija?

Kada je riječ o takozvanom "ubojstvu u parku" još je nejasna motivacija Sokolova. "Ili mu je bila obećana novčana nagrada, ili je dijelio političko uvjerenje svojih nalogodavaca i ubio političkog protivnika kako bi se osvetio za njegovo ranije djelovanje protiv Rusije", kaže se u priopćenju Državnog odvjetništva.

Za Vadimom Sokolovim je u travnju 2014. bila raspisana tjeralica u Rusiji zbog jednog ubojstva u Moskvi, ali je ta tjeralica sredinom 2015. izbrisana.

Za sada je predviđeno da suđenje traje do kraja siječnja, a iz sigurnosnih razloga se odvija u zgradi Kaznenog suda u gradskoj četvrti Moabit. Slični procesi su se tu odvijali i u prošlosti.