DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je prijepodne prve rezultate popisa stanovništva 2021.

Rezultati sadržavaju podatke o ukupnom broju popisanih osoba te o ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica na razini RH, statističkih regija 2. razine, županija, gradova, općina i naselja. Hrvatska je u 10 godina ostala bez 396.360 ljudi. Tek tri grada imaju više od 100 tisuća stanovnika - Zagreb, Split i Rijeka. 

Osijek pao ispod 100 tisuća stanovnika

Četvrti najveći grad u Hrvatskoj i dalje je Osijek, ali je pao ispod 100 tisuća stanovnika - sad ih ima 96.848. Osijek je 2011. imao 108.048 stanovnika. Rijeka je izgubila 14.6 posto svog stanovništva, a Split 13.7 posto. 

Deset najvećih gradova u Hrvatskoj su: Zagreb (769.944 stanovnika), Split (161.312 stanovnika), Rijeka (108.622 stanovnika), Osijek (96.848 stanovnika), Zadar (70.829 stanovnika), Velika Gorica (61.198 stanovnika), Pula (52.411 stanovnika), Slavonski Brod (50.039 stanovnika), Karlovac (49.594 stanovnika) i Varaždin (43.999 stanovnika).

Povijesna demografska katastrofa

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika. U desetljećima prije te godine broj stanovnika je rastao: 1981. je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, 1961. godine 4.159.696, 1953. godine 3.936.022, 1948. godine 3.779.858, a 1931. godine 3.430.270 stanovnika.

Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011., izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.

Pravi broj stanovnika vjerojatno i manji

Realno je broj stanovnika još i manji jer su mnogi popisani iako većinu godine rade u inozemstvu, a neki su se, moguće, i sasvim odselili, a svejedno su ih obitelji popisale u Hrvatskoj. Svi dijelovi Hrvatske su gubili stanovnike, najviše Slavonija.

Nema županije u Hrvatskoj koja je zabilježila rast stanovništva. Vukovarsko-srijemska je izgubila skoro svakog petog stanovnika (više od 19%), Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska 17.53%, a najmanji pad je bio u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.