Pola hrvatskog izvoza pšenice ide u Italiju. Što ako se zatvori granica?
ŠIRENJE koronavirusa Italijom, kamo Hrvatska isporučuje većinu izvoza pšenice, zabrinjava ratare. Hrvatske potrebe za pšenicom iznose 400.000 tona, a prošle godine žetva je donijela 770.000 tona.
"Zatvori li koronavirus granice, moramo razmisliti o svojoj proizvodnji, prerađivačkoj industriji, samodostatnosti", kazao je za Glas Slavonije zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
U Žitozajednici (ŽZ) navode da je u 2018. izvezeno 505.000 tona pšenice, od čega u Italiju 335.000 tona. Sličan trend je bio i u 11 mjeseci 2019. godine: Hrvatska je izvezla 348.394 tone pšenice, od čega pola u Italiju - 154.000 tona. Slijedi izvoz u BiH, Slovačku... Ipak, u ŽZ-u ističu da je takav scenarij teško ostvariv jer se s toplijim vremenom očekuje usporavanje virusa COVID-19, što će se pozitivno odraziti na žetvu u ljeto.
Izazvalo bi nestabilnosti na tržištu
"Stoga se ne očekuje takav razvoj događaja. No, da dođe do zatvaranja granica, izazvalo bi to nestabilnosti na tržištu, gomilanje roba i drugo", kazala je direktorica ŽZ-a Nada Barišić.
Primjerice, kada je svojedobno došlo do zatvaranja granice s Rusijom, cijena pšenici znatno je porasla. Godina u sjetvenom smislu kaže da smo jesenas od ukupno 800.000 hektara zasijali 40% pa je prelijevanje ostalih 60% na proljetnoj sjetvi. Te procjene s terena potvrđuje i Državni zavod za statistiku (DZS), prema kojem je jesenas sijano na 7,7% manje površina. Žitaricama je tada zasijano oko 7% manje površina u odnosu prema 2018. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2019. najviše su zastupljene pšenica - 63,3%, i ječam - 26,0%.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati