Foto: FAH

HRVATSKI ured za osiguranje predstavio je početak novog ciklusa kampanje „Stop neosiguranim vozilima“, koja se provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, u sklopu provođenja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske.

Ovogodišnji nastavak javnosti poznate kampanje predstavili su direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković, njegov pomoćnik Igor Komorski, ovlašten za obavljanje poslova voditelja Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i brend ambasadorica kampanje Jelena Pajić.

Uvodno prezentirajući aktivnosti Hrvatskog ureda za osiguranje, Hrvoje Pauković je rekao kako neregistrirana i neosigurana vozila ugrožavaju opće stanje sigurnosti prometa i izazivaju velike materijalne gubitke građana. Takva vozila su često tehnički neispravna, a posljedice prometnih nesreća u većini slučajeva su teže nego one s tehnički pregledanim, registriranim i osiguranim vozilima, istaknuo je među inim informacijama vezanim uz postupke osiguranja pri raznim događajima u kojima sudjeluju neregistrirana vozila.

Manje neregistriranih vozila

Njegov pomoćnik Komorski iznio je detalje o samoj kampanji: „Kampanja je započela 2009. kada smo bilježili 300 tisuća neosiguranih vozila, dok danas procjenjujemo da je ta brojka oko 50 tisuća, što je veliki uspjeh s obzirom da su štete po neosiguranim vozilima u navedenom razdoblju manje za 75 posto.“ Predočio je i ciljeve kampanje, odnosno dodatno smanjenje broja neosiguranih i neregistriranih vozila te podizanje svijesti o važnosti obavezne registracije i osiguranja. No, ove je godine posebna pozornost usmjerena ka odgovornom postupanju sudionika u prometu, ne bi li se i na ovaj način utjecalo na unapređenje prometne sigurnosti. Iz tog će se razloga, 22. listopada u Zagrebu i 5. studenoga u Zadru, organizirati događanja edukativnog karaktera za građane, na kojima će uz podjelu promotivnih materijala biti predstavljena i policijska vozila i uređaji, zaključio je Komorski.

„Iako je percepcija javnosti, s obzirom na niz teških prometnih nesreća u proteklim danima, negativna, statistika pokazuje drugačije.“, naglasio je Josip Mataija, predočivši osnovne pokazatelje sigurnosti u prometu u prvih devet mjeseci ove godine, s usporedbom na isto razdoblje lani. No vezano uz ovu temu, Mataija je rekao da je u navedenom razdoblju zabilježeno 11.227 prekršaja upravljanja tehnički nepregledanim neregistriranim i neosiguranim vozilima. Istodobno, u nesrećama s poginulim osobama sudjelovalo je 307 vozila, od kojih je njih 24 ili 7,8 posto bilo neosigurano.

Velike kazne

Podsjetio je i da MUP automatski šalje svakom vlasniku vozila koji u zakonskom roku ne odjavi vozilo i vrati pločice prekršajni nalog i kaznu u iznosu od 700 kuna. Ukoliko je od isteka proteklo više od jedne godine, MUP je ovlašten odjaviti vozilo bez da su prometna dozvola i registracijske pločice vraćeni. Iznos od dvije tisuće kuna platit će vozač koji upravlja neregistriranim vozilom ili ukoliko je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, zaključeno je.

Također, Mataija se u svom izlaganju dotaknuo i tehnologije u službi sigurnosti prometa, istaknuvši prednost radarskih uređaja za mjerenje brzine s ugrađenim sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih pločica, kao i uređaja za očitavanje registarskih pločica (ANPR). Pojasnio je da će policija pomoću takvih uređaja identificirati prekršaje i poduzeti odgovarajuće mjere prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu i prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Inače, sustav je djelo hrvatskih programskih stručnjaka, na korištenju trenutno u devet policijskih uprava i Mobilnoj jedinici prometne policije, ali kao njegovu najveću prednost Mataija je izdvojio mobilnost što omogućuje njegovo korištenje u bilo kojem policijskom vozilu te, razmjenom među policijskim upravama, prisutnost u cijeloj zemlji.

Kamere ANPR-a očitavaju i do 10 vozila u sekundi, s najmanje 90 postotnom točnošću očitanja, danju ili noću, u uvjetima smanjene vidljivosti, te pri brzinama većim od 200 km/h.

Prepoznaje registarske oznake svih država EU, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne gore i Makedonije, te jedinstvene troredne hrvatske registarske oznake motocikala i mopeda. Riječ je o jednom od rijetkih sustava koji je on line povezan s bazom podataka u MUP-u, te se očitane pločice trenutno provjeravaju u bazi i ako je riječ o sumnjivom vozilu šalje se obavijest djelatniku na terenu.