KAD JE FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron 20. kolovoza upitan o eventualnom novom lockdownu zbog drugog vala koronavirusa, isključio je mogućnost novog lockdowna koji bi "zaustavio zemlju" i načinio "značajnu" kolateralnu štetu.

No samo 9 dana kasnije promijenio je stav i naglasio da se "ništa u teoriji ne može isključiti", ali obećao da će učiniti sve što može da bi spriječio novi nacionalni lockdown "učeći kako živjeti s virusom".

Danas, manje od dva mjeseca kasnije, Francuska je odlučila od 17. listopada uvesti izvanredno zdravstveno stanje, s policijskim satom od 21 sat do 6 sati ujutro koji će biti na snazi četiri, a možda i šest tjedana, u Parizu i još osam velikih gradova, uz iznimke za "esencijalno" kretanje. Restorani, barovi, kazališta i kina također će, naravno, zatvarati u 21 sat. Privatno okupljanje također će biti ograničeno na maksimalno šest osoba, a prekršiteljima ovih mjera prijeti kazna od 135 eura.

"Policijski sat se uvodi na četiri tjedna i ići ćemo u parlament kako bismo ga produljili do 1. prosinca. Šest tjedana je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno", rekao je Emmanuel Macron u televizijskom intervjuu. 

>>Europa vraća drastične mjere, zatvaraju se kafići, uvodi se policijski sat...

Francuska nema lockdown, ali ima policijski sat?

A bilo bi prilično teško osporiti da je policijski sat jedan od ključnih elemenata onoga što smo od ožujka do danas definirali kao lockdown - odnosno masovnu karantenu ili opće mjere obaveznog socijalnog distanciranja i zatvaranja institucija i poslovnih objekata i radnji koje se ne smatraju esencijalnima za funkcioniranje društva.

Štoviše, uska definicija lockdowna upravo je ograničenje kretanja. U SAD-u su tako vlasti u nizu saveznih država proljetos izdali tzv. naredbu o ostanku u kućama (eng. stay at home ili shelter in place) osim zbog nužnih razloga. S druge strane, u Hrvatskoj nikad nije uveden policijski sat ni zabrana izlaska iz kuće. Unatoč kampanji sa sloganom "ostani doma" i zabrani okupljanja, jedina obvezujuća mjera ograničenja kretanja bila je ona o napuštanju mjesta prebivališta bez propusnice - no istu je propusnicu dobilo više od pola milijuna ljudi. U svakom slučaju, ta se mjera u zemlji s više od 500 gradova i općina pokazala kao poprilični fijasko.

Francuska, dakako, nije jedina zemlja koja je u posljednjih mjesec ili dva napravila zaokret od manje ili više eksplicitnog odbacivanja novog lockdowna kao opcije do njegovog uvođenja na mala vrata, uslijed drastičnog rasta broja dnevnih slučajeva zaraze covidom-19. 

>>Milijun mrtvih: Kako smo od ublažavanja mjera došli do ponovnih karantena

Velika Britanija uvodi lockdown u tri "stupa"

Tako je i britanska vlada Borisa Johnsona preko ljeta odbacivala novi lockdown, a Johnson je ovog ponedjeljka opet rekao da "zasad ne želi ići tom ekstremnom rutom (nacionalnog lockdowna)". No nove mjere u Velikoj Britaniji, koje je premijer opisao kao "balansirani paket", ipak se mogu protumačiti kao djelomični lockdown.

Ta je zemlja sada podijeljena u tri zone ili stupa, ovisno o broju novozaraženih, a u onoj najstrožoj, odnosno trećem stupu, zatvaraju se pubovi i barovi koji ne poslužuju hranu. Također, već u prvom stupu barovi i restorani moraju zatvoriti u 22 sata, a građani se ne smiju družiti u skupinama od više od šest ljudi, na otvorenom ili zatvorenom, s osobama koje nisu iz njihovog kućanstva ili takozvanog "mjehura podrške", odnosno izabrane skupine od maksimalno 10 ljudi iz maksimalno dva kućanstva. U drugom stupu bilo kakvo druženje zabranjeno je u zatvorenom prostoru i na otvorenom u skupinama od više od šest ljudi, a u trećem je dozvoljeno samo u parku, na plaži ili van gradova. U trećem stupu zabranjeno je i napuštanje prebivališta bez propusnice.

Dakle, i u ovom slučaju imamo neporecivo ograničenje kretanja, jedan od temeljnih elemenata lockdowna. U trećem stupu već se našao Liverpool, gdje mladi, kako se vidi na snimkama s gradskih ulica u utorak navečer, nisu dobro reagirali na ovaj de facto policijski sat. Restrikcije iz drugog stupa od 17. listopada počet će vrijediti i za glavni grad London, kako javlja BBC. Britanski ugostitelji već su najavili tužbu protiv Johnsonove vlade zbog novih mjera, upozoravajući da bi ih mogle stajati stotina tisuća radnih mjesta.

>>Mnoge europske zemlje uvode stroge mjere, ovo su neke od najrestriktivnijih

Beroš u srpnju: Novog lockdowna ne bi smjelo niti trebalo biti

Naravno, ni Hrvatska nije iznimka u ovom trendu. Prisjetimo se što su vodeći članovi Stožera civilne zaštite i znanstvenog savjeta vlade govorili još nedavno: član znanstvenog savjeta i bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac rekao je krajem kolovoza kako nitko od kolega s kojima je u kontaktu ne razmatra opciju lockdowna jer bi "i najsnažnije ekonomije svijeta teško izdržale još jedan lockdown poput onoga prije nekoliko mjeseci kad je više od 3,5 mlrd. ljudi diljem svijeta bilo na neki način u lockdownu".

"Duboko vjerujemo da nećemo ući u još jedan lockdown, a na vrijeme nam se treba javiti za žarišta kako ne bismo morali odlukama zahvatiti i šire od onoga što je potrebno i moguće u datom trenutku", izjavio je rezolutno tih dana i načelnik Stožera civilne zaštite te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Da lockdown kakav smo imali na proljeće više ne možemo dopustiti, jer za to nema izvora financiranja niti bi državni proračun to mogao podnijeti, u lipnju je izjavio i tadašnji ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. 

Ministar zdravstva Vili Beroš u srpnju je pak u intervjuu za Novi list također ocijenio da "novog lockdowna ne bi smjelo niti trebalo biti, jer to ekonomija nijedne zemlje ne može preživjeti na duže vrijeme, ali ukoliko se pojave žarišta zaraze, njih bismo mogli uspješno lokalizirati".

"Još nije vrijeme za novi lockdown, nadam se da neće ni doći do njega", bio je nešto manje samopouzdan Beroš u izjavi za N1 prošlog tjedna.

A Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", još je u srijedu nakon sastanka znanstvenog savjeta izjavila da "nitko nije za prečvrste mjere i strogi lockdown". Međutim, ugostitelji i poduzetnici se očito ne bi složili da nove epidemiološke mjere koje je Stožer donio, a prema kojima barovi i restorani mogu imati maksimalno jednog gosta na četiri kvadratna metra, uz tri metra razmaka među stolovima, nisu prečvrste. 

>>Ugostiteljima je praktički zabranjen rad, ali puno podmuklije nego u lockdownu

Kritičari novih mjera smatraju da je ovo lockdown pod drugim imenom

"Ovo je perfidna situacija u kojoj je praktički zabranjen rad ugostiteljima, iako nema lockdowna. Vlada je na ovaj način maknula sa sebe odgovornost i opciju bilo kakve naknade štete koju će ovime prouzročiti ugostiteljima", komentirao je predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas za Index. 

"Trpimo sve do jedne granice. Zamislite kako je raditi da imamo razmak od stola do stola od tri metra, pa onda je bolje zatvoriti lokal", konstatirao je za Index i Stipe Jeličić, predstavnik udruženja ugostitelja Splitsko-dalmatinske županije.

>>Za ugostitelje nove mjere znače propast: "Zatvorit ćemo sve, ovo je naš kraj"

Osim toga, prema novim mjerama Stožera ograničeno je društveno okupljanje u zatvorenim i na otvorenim prostorima na koja je pozvano ili se očekuje dolazak više od 50 osoba, uz određene iznimke poput kino-projekcija, kazališnih predstava, umjetničkih izložbi, sportskih natjecanja, vjerskih obreda, svadbi i sprovoda. Također, maske su sad obavezne u gotovo svim zatvorenim prostorima.

>>Od danas su na snazi nove mjere. Maske su obavezne u kafićima, tramvajima, crkvama...

U Madridu novi lockdown, u Sloveniji online nastava, u Češkoj prohibicija alkohola...

Što se ostalih europskih država tiče, Španjolska je vlada 9. listopada uvela je izvanredno stanje na 15 dana za gotovo 5 milijuna ljudi u Madridu i okolici. I tu je sad na snazi zabrana okupljanja više od šest ljudi i napuštanja prebivališta, osim s propusnicom za putovanje s opravdanim razlogom - na posao, na sudove, u bolnice, škole ili pri povratku kućama. Regija Madrid, naime, posljednjih tjedana ima najvišu stopu zaraze u Europi nakon Andore, sa 736 zaraženih na 100 tisuća stanovnika. 

>>Španjolska proglasila izvanredno stanje za regiju Madrid

Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, zabranila je i prodaju i točenje alkohola nakon 20 h, no ostavila je škole otvorenima. U Njemačkoj je u više saveznih pokrajina prošlog tjedna hotelima zabranjen prihvat gostiju koji dolaze iz rizičnih dijelova zemlje po broju zaraženih, što je izazvalo oštre kritike od strane nekih gradonačelnika.

"Zabrana ugošćivanja nema nikakva smisla ako se uzme u obzir činjenica da dnevno stotine tisuća stanovnika iz Brandenburga odlazi na posao u Berlin te se iste večeri vraćaju kućama", rekao je tako gradonačelnik Berlina Michael Mueller za javni servis ZDF.

Od danas je također zabranjeno više od 10 okupljenih u javnim prostorima u žarištima korone. U srednje pogođenim regijama dozvoljeno je do 25 ljudi u javnom i 15 u privatnom prostoru. Gradovi i regije s brzo rastućim brojem zaraženih zatvarat će lokale nakon 23 sata, a maske će se morati nositi gdje god se ljudi okupljaju. Također, putnici koji ulaze u zemlju iz rizičnih područja u inozemstvu morat će biti u karanteni 10 dana, osim ako 5. dana ne budu imali negativan test.

U Češkoj je uvedena trotjedna djelomična karantena te su zatvorene škole, barovi i klubovi. Restorani će također biti zatvoreni, dok je zabranjena i javna konzumacija alkohola. Nastava će se održavati online. I u Sloveniji će nastava od petog razreda osnovne škole naviše biti prebačena online, nošenje maski bit će obavezno i na otvorenom, a kretanje između različitih regija ograničeno, kao i rad određenih uslužnih i sportskih djelatnosti i zabranit će se okupljanje više od deset ljudi. U Italiji su pak vlasti zabranile školska putovanja i amaterske kontaktne sportove, kao i privatne zabave. 

>>Njemačka uvela strože mjere, od 8. studenog nova pravila za ulazak u zemlju

"Nalazimo se na prekretnici. Pitanje je jesu li mjere dostatne ili ne", zaključila je kancelarka Angela Merkel pri predstavljanju novih mjera, ponavljajući da joj je i dalje najvažniji cilj izbjeći ponovno uvođenje lockdowna. Baš kao što to ponavljaju i naši politički i javnozdravstveni dužnosnici, dok u isto vrijeme idu upravo u tom smjeru. 

Slučajevi, ali i hospitalizacije i smrti rastu

Razloge za takav smjer ne treba posebno isticati. Što se Hrvatske tiče, broj prosječnih novih dnevnih slučajeva covida-19 u posljednja dva mjeseca popeo se sa 113 na 471, a broj prosječno umrlih s jedne na 3-4 osobe na dan. Broj hospitaliziranih porastao je sa 126 na 439. Broj ukupno umrlih narastao je u ta dva mjeaseca sa 163 na 344.

>>WHO: Situacija u Europi je jako zabrinjavajuća

"Epidemiološka situacija u Europi je razlog za veliku zabrinutost. Dnevne brojke novozaraženih su u porastu, baš kao i brojke hospitaliziranih", izjavio je na press-konferenciji Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu i dodao da je Europa u cjelini opet dosegla brojku od 1000 smrti dnevno.

No u isto vrijeme jednako je razumno pretpostaviti da će nedosljednost u strategiji borbe s koronavirusom i netransparentnost u njenom prezentiranju javnosti imati izrazito negativan učinak na povjerenje prema Stožeru i spremnost na prihvaćanje novih mjera. Bez obzira nazivamo li te nove mjere lockdownom ili ne.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.