KAKO piše Politico.eu, Europa gubi svoje mjesto u središtu svijeta.

Stoljećima su zemlje koje sada čine EU bile dio jedne od najutjecajnijih i najbogatijih regija svijeta. 

Predviđaju kako će se to promijeniti dok se afričke i azijske zemlje pripremaju uzeti najveći dio globalne ekonomske pite do sada zahvaljujući sve većem rastu populacije. U isto vrijeme je u EU sve manje stanovništva. 

28 zemalja EU-a držalo je više od trećine svjetskog BDP-a 1960. godine. Politico pak piše, pozivajući se na prognozu Pardee Centra sa Sveučilišta u Denveru, kako će do 2100. godine taj udio iznositi samo jednu desetinu. 

Tvrde kako Europi slijedi silazna putanja.

Europa u slabljenju

Politico javlja kako istraživanje predviđa kako će samo jedna EU zemlja povećati svoj položaj na ljestvici svjetskih najvećih ekonomija do kraja stoljeća. Radi se o Velikoj Britaniji kojoj previđaju skok sa sedmog na šesto mjesto. 

Ipak, očekuje se kako Velika Britanija neće dugo ostati članica EU-a što će pak dovesti do slabljenja položaja EU-a u ekonomskom smislu. 

Objavili su i graf koji pokazuje putanju svjetskih gospodarstava u periodu od 2020. do 2100. godine. 

Na tom se grafu vidi silazna putanja hrvatskog gospodarstva. 

Tako će 2020. biti na 76, 2030. na 86, 2040. na 90, 2050. na 102, 2060. na 105, 2070. na 111, 2080. na 116, 2090. na 121 te 2100. na 123 mjestu.

Ponavljaju i kako je 28 zemalja EU-a 1960. godine činilo više od trećine svjetskog BDP-a, ali kako se očekuje kako će do 2100. činiti samo desetinu svjetskog bogatstva.

Porast BDP-a u afričkim zemljama

Afričke zemlje pak, prema njima, slijede suprotni trend. Od deset zemalja za koje se očekuje da će ostvariti najveći relativni rast BDP-a do kraja stoljeća devet njih je u Africi. 

Očekuje se primjerice kako će Ruanda skočiti sa 140. mjesta na kojemu se nalazi 2020. godine do 54. mjesta u 2100. godini. 

Politico je tako objavio i popis zemalja kojima će BDP najviše pasti do 2100. kao i zemalja kojima će BDP najviše porasti do 2100. 

Na nesretnom popisu zemalja kojima BDP najviše pada našla se i Hrvatska kojoj analiza predviđa pad BDP-a za 47 bodova. 

Najgore ipak stoji Portoriko kojemu se previđa pad za 75 bodova. Slijede ga Luksemburg sa 72 boda, Katar s 59 bodova, Trinidad s 52, Kuvajt s 50, Brunei s 47 kao i Hrvatska i Hong Kong koji svaki padaju po 47. 

Latvija očekuje pad od 45 bodova kao i Singapur. 

Kada se pak radi o zemljama koje rastu, najveći dobitnik je Ruanda čiji bi BDP trebao porasti za 86 bodova. Slijede je Uganda s 84 boda, Niger sa 78 bodova, Mozambik sa 75 bodova, Etiopija 71 bod, Tanzanija 69 bodova, Tadžikistan 68 bodova, kao i Mali, Malavi 67 bodova te Kongo sa 66 bodova. 

Udio u globalnom BDP-u

Globalno središte se tako pomiče sve istočnije.

Očekuje se kako će Kina nadjačati SAD te preuzeti mjesto najveće svjetske ekonomije do kraja 2030. godine, dok se pak očekuje kako će Indija preuzeti to mjesto do kraja stoljeća.

Evo i kako će Hrvatska stajati 2020. te 2100. godine.

Očekuje se kako će udio Ugande u svjetskoj ekonomiji 2100. godine biti 30 puta veći nego 2020. godine. Očekuje se kako će ta zemlja u svjetskom BDP-u 2020. imati 0,03 posto udjela, dok će do kraja stoljeća imati 0,94 posto. 

Druge afričke zemlje poput Etiopije, Gambije i Tanzanije, prema ovoj analizi, također očekuje rast, i to za oko 20 puta u istom razdoblju.

Udio EU zemalja u svjetskom BDP-u

Politico je objavio i graf koji predstavlja udio u svjetskom BDP-u u postotku. Na njemu su EU zemlje obojene crvenom bojom. 

Podaci su za 1960. godinu, potom za 2020. godinu te na koncu za 2100. godinu.

Afrika će udvostručiti populaciju 

Zemlje s najvećim rastom BDP-a imaju jednu zajedničku stvar, ubrzan rast populacije. 

Kada se radi o Europi, samo osam zemalja očekuje porast populacije između 2020. i 2100. godine. 

Luksemburgu se predviđa rast za 60 posto, Švedskoj rast za 30 posto, a Danskoj za 19 posto. 

No, Bugarska, Litva i Hrvatska u istom vremenu gube polovicu svoje trenutne populacije.

Očekuje se kako će u istom razdoblju svjetska populacija porasti za 41 posto, prema predviđanju znanstvenika iz Denvera. No, ako se ostvari predviđanje UN-a, doći će do udvostručenja populacije. 

Europa je u isto vrijeme jedini kontinent koji će izgubiti populaciju. Tako je primjerice EU 1960. godine činio oko 13 posto svjetske populacije 1960-ih, dok će 2020. taj udio biti manji od 7 posto te manji od 4 posto 2100. godine. 

U međuvremenu će Afrika utrostručiti populaciju do kraja stoljeća. 

Hrvatska na još jednom popisu gubitnika - gubi polovicu populacije

Politico je u skladu s istraživanjem objavio i kojim zemljama se predviđa najveći porast populacije, a koje će imati najveći pad populacije u periodu od 2020. do 2100. godine. 

Kada se radi o rastu, vode afričke zemlje. Tako se za Niger očekuje porast stanovništva od 581 posto. Za Angolu porast od 473 posto, Tanzaniju 378 posto, Somaliju 376 posto, Zambiju 344 posto, Burundi 328 posto, Kongo 304 posto, Burkinu Faso 298 posto, Mali 297 posto, Mozambik 296 posto.

Kada se radi o deset zemalja koje očekuje najveći pad populacije od 2020. do 2100. godine, Hrvatska je i na tom popisu. 

Najveći pad očekuje Albaniju, 62 posto. Slijede je Djevičanski Otoci s također 62 posto. Portoriko očekuje pad od 57 posto, Srbiju 52 posto, Moldaviju 50 posto, BiH 50 posto, Bugarsku 48 posto, Hrvatsku 47 posto, Nauru 45 posto te Wallis i Futuna s 45 posto.