HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) uputila je ministru financija Zdravku Mariću vlastiti prijedlog porezne reforme, u kojem između ostalog traži proširenje snižene porezne stope na dodatne kategorije, smanjenje stopa na dohodak, kao i snižavanje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike.

U HUP-u smatraju kako treći krug porezne reforme mora prvenstveno poslužiti daljnjem rasterećenju gospodarstva i poduzetništva, čime bi se utjecalo na stvaranje uvjeta za veće plaće i zadržavanje radne snage.

"Držimo kako je ovaj paket zakonskih prijedloga porezne reforme korak u dobrom smjeru. Ipak, ističemo kako je, s obzirom na činjenice koje ukazuju na alarmantnu demografsku sliku u RH te nužnost bržeg gospodarskog rasta, potrebno napraviti jači iskorak u istom pravcu", stoji u objavi od petka na mrežnoj stranici HUP-a.

Poslodavci predlažu snižene stope PDV-a

Poslodavci tako predlažu da se primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) proširi na dodatne kategorije, odnosno bezreceptne lijekove, prerađevine od svježeg i smrznutog svježeg mesa, mliječne, pčelinje i ogrjevne proizvode, novine i tiskovine, javni prijevoz putnika, prvu isporuku građevina i renovaciju stambenih prostora, zatim za luke nautičkog turizma, kao i smještaj i ugostiteljske usluge.

Trenutnim prijedlogom porezne reforme predviđeno je snižavanje stope PDV-a s 25 posto na 13 posto na svježe meso, svježu ribu, voće, povrće i pelene.

Također, iz HUP-a se zalažu za smanjenje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike.

Trenutno, opća stopa poreza na dobit je 18 posto, dok za male poduzetnike, odnosno porezne obveznike s godišnjim prihodima do tri milijuna kuna, iznosi navedenih 12 posto.

Predlažu smanjenje poreza na dohodak

Nadalje, smatraju da bi stopu poreza na dohodak trebalo smanjiti s 24 posto na 14 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto. No pozdravljaju predloženo povećanje iznosa porezne osnovice za primjenu godišnje porezne stope od 24 posto, kao i povećanje visine mjesečne porezne osnovice kod predujma poreza na dohodak.

"Smatramo kako će isto doprinijeti povećanju plaća radnika, pogotovo visokoobrazovanih, što će predstavljati dodatni poticaj za zadržavanjem radnika u Republici Hrvatskoj", ocjenjuju poslodavci.

Trenutno se stopa poreza na dohodak od 24 posto primjenjuje na dohotke do 17.500 kuna, dok se dohodak iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto.  Prijedlogom porezne reforme Vlade i Ministarstva financija, prag za oporezivanje stopom od 36 posto bi se podigao sa 17.500 na 30.000 kuna.

Proširenje neoporezivih primitaka radnika

Iz HUP-a sugeriraju i proširenje neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima, kao što su pravo na topli obrok, smještaj radnika ili uplate za dodatno zdravstveno osiguranje, zatim povećanje iznosa već neoporezivih primitaka, odnosno prigodnih nagrada i dnevnica, kao i povećanje praga s tri milijuna kuna na 15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi.

"HUP smatra kako su potrebne i opsežnije mjere za porezno rasterećenje ukupnog troška plaća zaposlenih. U tom pogledu predložili smo ministru Mariću proširenje porezne osnovice porezno priznatih troškova: od priznanja troškova prehrane kao neoporezivog primitka do povećanja neoporezivog iznosa za regres, božićnice, troškove obrazovanja, stipendije, smještaj radnika i troškova reprezentacije. S ciljem većeg rasterećenja ukupnog troška plaća, HUP je ministru sugerirao i ukidanje stope doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te administrativno rasterećenje uplate doprinosa smanjenjem broja uplatnica", stoji u objavi HUP-a.

Porezne olakšice za ulaganje u stambeni prostor

HUP zagovara i porezne olakšice građanima za ulaganje u stambeni prostor i njegovo održavanje, kao i dodatno povećanje porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz, na 70 posto.

Naposljetku, zalaže se i za odustajanje od povećanja koeficijenta pri utvrđivanju mjesečne osnovice za obračun doprinosa člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge, o čemu je u zadnje vrijeme u javnosti bilo najviše govora.

Naime, Ministarstvo financija u sklopu poreznih izmjena između ostalog predlaže povećanje koeficijenta s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom radi utvrđivanja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu, a istodobno je kod tog poslodavca član uprave ili izvršni direktor ili upravitelj zadruge.

Marić je u više navrata ponovio da se za direktore, članove uprava i ostale na koje se taj dio zakona odnosi, a prijavljeni su na puno radno vrijeme ništa neće mijenjati. No poručio je da se mora reagirati u slučajevima gdje se govori o nepunom radnom vremenu, iako i tu postoje i više no opravdani izuzeci, poput umirovljenika ili ljudi koji su na bolovanju pa imaju takav režim radnog odnosa.

Hoće li ih Marić poslušati?

Iz HUP-a kažu da od takvog prijedloga treba odustati zbog posljedica na najbrojniju i najranjiviju skupinu poduzetnika, te omogućiti mikro i malim poduzetnicima samostalno određivanje vlastite plaće. Kažu da je za novonastale mikro i male poduzetnike najvažnije da im je mjesečni trošak poslovanja što niži, te kako je potrebno izbjegavati postavljanje administrativnih i fiskalnih uvjeta do tri godine starosti poduzeća.

"Jedino prihvaćanjem ovih dodatnih mjera za porezno rasterećenje ukupnog troška plaća zaposlenih možemo predložene izmjene nazvati poreznom reformom koja će istinski rasteretiti poduzetnike, a ne samo pojedinačnim mjerama", poručuje glavni direktor HUP-a Davor Majetić.