U ZADNJIH nekoliko godina na društvenim su se mrežama pojavile snimke NLO-a koje je snimila američka mornarica, za koje je Pentagon potvrdio da su autentične.

Mnogi nakon ove službene potvrde, koja nije išla u detaljnije objašnjenje događaja, nestrpljivo iščekuju službeno izvješće o vojnim susretima s NLO-ima koje bi trebalo biti objavljeno 25. lipnja. New York Times je nedavno dobio uvid u dijelove izvješća te piše kako u njemu stoji da za sada nema jasne poveznice između više od 120 slučajeva viđenja NLO-a u protekla dva desetljeća i mogućnosti da su Zemlju posjetili vanzemaljci.

>> VIDEO Procurila nova snimka NLO-a: Objekt prvo lebdi, a zatim uranja u ocean

Podsjetimo, NLO-i (neidentificirani leteći objekti) i UAP-i (neidentificirani zračni fenomeni) su objekti ili pojave koji se nakon pregleda stručnjaka i dalje ne mogu objasniti na konvencionalan način. To ne znači da se automatski radi o letjelicama vanzemaljaca ili o nekim natprirodnim silama, već da za sada nema znanstvenog objašnjenja za ta zbivanja. Za NLO-e se često nakon nekog vremena pokaže da se radilo o prirodnim fenomenima, meteorološkim balonima i uređajima, stranim letjelicama i dronovima ili pak o malo boljoj fotomontaži.

>> Sve je više snimki NLO-a. Ufolozi očekuju da SAD prizna postojanje vanzemaljaca

Postoje li vanzemaljci?

U slučaju da se pokaže kako navedeni slučajevi NLO-a nemaju veze s bićima s drugih planeta, znači li to da "mali zeleni" ne postoje negdje drugdje u dubinama svemira? Ako postoje, hoćemo li ih ikada pronaći i uspostaviti kontakt ili su oni možda toliko različiti od nas da ih nećemo uspjeti detektirati jer nećemo znati što točno tražiti?

Kako bi barem malo rasvijetlio ovaj misterij, ugledni znanstveno-popularni časopis The Conversation upitao je pet stručnjaka smatraju li da vanzemaljci postoje. Četvero je odgovorilo potvrdno.

Astrobiolog Jonti Horner

"Odgovor je da definitivno postoje. No smatram da bi pravo pitanje trebalo biti jesu li vanzemaljci dovoljno blizu nas da ih možemo otkriti. Naime, svemir je nevjerojatno velik. U posljednjih nekoliko desetljeća naučili smo da gotovo svaka zvijezda u kozmosu ima planete. Procjenjuje se da naša galaksija, Mliječna staza, ima do 400 milijardi zvijezda. Recimo da svaka od njih ima pet planeta, samo u našoj galaksiji bismo imali dva trilijuna planeta. A u svemiru ima više galaksija nego što ima planeta u Mliječnom putu", rekao je astrobiolog Jonti Horner sa Sveučilišta Southern Queensland.

"Drugim riječima, tamo gore ima puno nekretnina te se čini nemogućim da je Zemlja jedini planet koji ima života - uključujući inteligentan i tehnološki napredan život. No, hoćemo li ikada pronaći vanzemaljce? To je teško pitanje. Zamislite da jedna od milijardu zvijezda ima planet na kojem se razvila tehnološki napredna civilizacija koja može slati signale u svemir. To bi značilo da u našoj galaksiji imamo oko 400 zvijezda s tehnološki naprednim životom. Ali naša je galaksija ogromna; proteže se 100.000 svjetlosnih godina s jedne na drugu stranu. Toliko je velika da bi te zvijezde u prosjeku bile međusobno udaljene oko 10.000 svjetlosnih godina. To je predaleko da bismo u ovome trenutku mogli detektirati vanzemaljske signale, osim ako su moćniji od onih kakve mi imamo. Dakle, iako vjerujem da izvanzemaljski život postoji, mislim da će biti jako teško to dokazati", dodao je.

Astrofizičar Steven Tingay

"Da, vjerujem da postoje, ali to je hrabra tvrdnja. Smatram da se pojam 'vanzemaljac' odnosi na svaki oblik života, kako ga mi shvaćamo na Zemlji, koji se razvio na nekom drugom planetu. A za sada nema stvarnog konsenzusa oko definicije 'života' jer se radi o vrlo složenom konceptu. Uglavnom, ako bismo negdje izvan Zemlje pronašli nešto što nalikuje bakterijama, to bih klasificirao kao vanzemaljski život", kazao je astrofizičar Steven Tingay sa Sveučilišta Curtin.

"U svemiru se nalaze stotine milijardi galaksija, a u svakoj mogu biti milijarde i milijarde zvijezda. Većina tih zvijezda ima barem po jedan planet. Ti planetarni sustavi nastaju iz bogate mješavine elemenata, među kojima se nalaze i oni koji su ključni za nastanak 'života'. Dakle, teško je povjerovati da se određena kombinacija uvjeta koji su rezultirali 'životom' dogodila samo na Zemlji, a ne i na bilijunima drugih planeta u svemiru. No ostaje vidjeti nalikuje li taj vanzemaljski život bakterijama ili se radi o nečem uzbudljivijem - tehnološki naprednoj civilizaciji s kojom možemo komunicirati", navodi Tingay.

"Danas ulažemo značajan napor u potrazi za vanzemaljskim civilizacijama koje se možda koriste nama sličnim tehnologijama; poput moćnih radioteleskopa koji šalju radiosignale s udaljenih planetarnih sustava. Također se možda pokaže da je naša definicija 'života' prilično neadekvatna i da vanzemaljci, ma gdje se oni nalazili, igraju po potpuno drugačijim pravilima", zaključuje astrofizičar.

Planetarna znanstvenica Helen Maynard-Casely

"Smatram da je samo pitanje vremena kada ćemo na nekom drugom planetu pronaći nešto što nalikuje biologiji. Čak i u našem Sunčevom sustavu sve više pronalazimo mjesta koja bi mogla biti gostoljubiva za život kakav poznajemo. Primjerice, pogledajte oceane koji se nalaze ispod ledene površine Europe i Ganimeda (dva Jupiterova mjeseca), to su područja na kojima je temperatura taman dovoljna za život, a ima i vode i minerala. Naravno, to je gledanje na život iz naše perspektive, vanzemaljski život mogao biti vrlo različit od našeg", kazala je planetarna znanstvenica Helen Maynard-Casely iz australske agencije ANSTO (Australian Nuclear Science and Technology Organisation).

"Zato sam stvarno uzbuđena zbog daljnjeg istraživanja Saturnovog mjeseca Titana. Titan na svojoj površini ima čitav niz zanimljivih molekula, kao i aktivne vremenske sustave koji ih mogu transportirati - i to sve u našem Sunčevom sustavu. A znamo da u našoj galaksiji postoje i drugi solarni sustavi. Uglavnom, stvarno mi se čini da je lako moguće da ćemo negdje pronaći neku vrstu aktivne biologije. Hoće li nas ona moći pozdraviti? Pa, to je drugo pitanje", dodala je Maynard-Casely.

Stručnjakinja za svemirsku tehnologiju Rebecca Allen

"Da, smatram da vanzemaljci postoje, ali vjerojatno ne izgledaju poput nas. Naime, procjenjuje se da samo u našoj galaksiji postoji više od 100 milijardi planeta; s oko šest milijardi potencijalno sličnih Zemlji. Stoga je skoro pa sigurno da postoji život na nekom drugom planetu. Međutim, kad čujemo riječ 'vanzemaljac', obično nam na pamet pada slika humanoidnog oblika života. No čak i na Zemlji je najzastupljeniji oblik života puno stariji, manji i otporniji. Govorim, naravno, o mikroorganizmima. Ti organizmi prkose znanstvenim principima, preživljavaju na nemogućim mjestima. Kladila bih se da vanzemaljski život postoji u obliku tih 'ekstremofila'", smatra stručnjakinja za svemirsku tehnologiju Rebecca Allen sa Sveučilišta Swinburne University of Technology.

"NASA je upravo poslala malene vodene medvjediće (dugoživce) na Međunarodnu svemirsku postaju kako bi astronauti mogli proučavati njihove sposobnosti u ekstremnom okruženju. Budući da su u našem Sunčevom sustavu otkriveni ključni sastojci za život, vrlo je vjerojatno da su organizmi koji nalikuju najotpornijima na Zemlji rašireni u našoj galaksiji. Što mislim o naprednijoj vanzemaljskoj civilizaciji? Svemir je ogroman, a za sada nam nije lako pronaći druge svjetove, a kamoli identificirati koji od njih nalikuju Zemlji. Dodatno, trebamo uzeti u obzir da su životu na našem planetu trebale milijarde godina da napreduje, tako da je mala šansa da pronađemo sličnu vrstu vanzemaljaca. Naravno, nada umire zadnja; znanstvenici i dalje koriste napredne radioteleskope kako bi pretraživali nebo i tragali za novim oblicima radiokomunikacije", zaključila je Allen.

Astrobiolog Martin Van-Kranendonk

"Jednostavan odgovor na ovo pitanje je - ne. Ako se služimo čisto empirijskim podacima i pretpostavimo da se pitanje odnosi na bilo kakav oblik života izvan Zemlje koji nije povezan s ljudskim aktivnostima, onda odgovor, koliko znamo, mora biti da nema vanzemaljaca. Naravno, mi nismo istražili sve kutke svemira u potrazi za znakovima života te čak ni ne znamo kako bi mogao izgledati život u drugom kemijskom sustavu jer ni ovdje na Zemlji ne postoji dogovorena definicija života koji se temelji na ugljiku", kazao je astrobiolog Martin Van-Kranendonk sa Sveučilišta Novi Južni Wales.

"Dakle, možda je bolji odgovor da ne znamo. Ustvari, možda nikada nećemo moći definitivno odgovoriti na ovo pitanje. Ali, naravno, znanstvenici puno rade na tome. Možda ćemo jednog dana moći znati imamo li međuplanetarne susjede ili smo zapravo sami u svemiru. A možda i nećemo", dodao je Van-Kranendonk.