MINUTOM šutnje za žrtve ruske invazije na Ukrajinu otvorena je u Strasbourgu četvrta plenarna Konferencija o budućnosti Europe na kojoj uz eurozastupnike, građane i predstavnike institucija Europske unije sudjeluje i trideset građana Ukrajine.

"Putin je pokrenuo vojnu akciju protiv ukrajinskih građana koji su izrazili težnje za pridruživanjem Europi. Mi to vidimo i kao napad na naše vrijednosti, naše težnje i na naš način života", rekla je potpredsjednica komisije Dubravka Šuica otvarajući sjednicu.

Šuica je rekla kako je i sama proživjela rat u Hrvatskoj i razumije kroz što prolaze građani Ukrajine te je poručila da uz njih stoje svih 27 članica Unije i sudionici Konferencije o budućnosti Europe.

"Ukrajina je dio Europe"

Guy Verhofstadt, supredsjedatelj konferencije, u ime Europskog parlamenta podsjetio je na otvaranju sjednice kako je konferencija pokrenuta kako bi Europljani odredili svoju budućnost, no da je sada "dio Europe vraćen u prošlost".

"Kažem 'dio Europe' jer Ukrajina to uistinu jest. Ne samo da je na europskom kontinentu nego se i bori za europske vrijednosti" i "zaslužuje da joj se odmah da status kandidata", rekao je Verhofstadt.

Na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu sudjeluje 80 građana Europske unije, predstavnici Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta. 

Na panelima u Dublinu i Maastrichtu održanima prošli mjesec doneseno je ukupno 88 preporuka o kojima će se govoriti u okviru pet tematskih cjelina: Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta, Digitalna transformacija, Obrazovanje, kultura, mladi i sport, EU u svijetu i Migracije.

Ukrajina će sudjelovati u raspravi na temu "EU u svijetu"

Osim preporuka s panela, u obzir su uzete i preporuke s višejezične digitalne platforme Konferencije.

Predstavnici Ukrajine sudjelovat će u raspravi na temu "EU u svijetu". Preporuke, donesene prije same invazije na Ukrajinu 24. veljače, odnose se na stratešku autonomiju i tranziciju Europske unije na obnovljive izvore energije, što je uslijed uvođenja sankcija Rusiji postalo i jedno od prioritetnih pitanja politike Unije.

Konferenciju o budućnosti Europe pokrenuli su u proljeće 2021. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije.

Ukupno 800 građana iz svih zemalja Unije odabranih nasumično po geografskim, socioekonomskim i demografskim kriterijima, kako bi odgovarali strukturi stanovništva Unije, trebalo bi na završetku Konferencije predložiti politike europskim institucijama.