Hrvatsko izaslanstvo na sastanku Europske konferencije ministara prometa, što se održava u Ljubljani, prvi put je službeno izašlo s prijedlogom o uključivanju Jadranskojonske ceste u mrežu paneuropskih koridora koja nije mijenjana od helsinškog zasjedanja 1997. godine, a ideja je naišla na dobar prijam.

Kako se zasjedanje u Ljubljani odvijalo iza zatvorenih vrata, od glasogovornice hrvatskog Ministarstva prometa, mora, turizma i razvitka Marine Halužan doznaje se da su vrlo pozitivno stajalište o tome u međusobnim susretima izrekli predstavnici zemalja kroz koje prolazi trasa buduće Jadransko-jonske ceste, čija se trećina nalazi na teritoriju Hrvatske koja taj pravac već užurbano gradi. Zbog gospodarskog i turističkog potencijala koje će Jadransko-jonska cesta donijeti regiji, Hrvatska je dobila potporu, posebno na nedavnom sastanku ministara prometa Hrvatske, BiH i Crne Gore u Trebinju.

Slovenski ministar prometa Marko Pavliha, komentirajući službeni prijedlog iznesen na sastanku, rekao je da je on u sadašnjoj fazi malo "previše konkretan", iako Slovenija načelno nije protiv uključivanja jadransko-jonskog pravca, ali, kako je naglasio, "uz dogovore s Europskom komisijom i drugim susjednim državama".

Ministar prometa i pomorstva Crne Gore Andrija Lompar na sastanku je predložio da se hrvatski službeni prijedlog uključi već u deklaraciju sa sastanka u Ljubljani, no pokazalo se da je to proceduralno preuranjeno.

Komentirajući spomenuti detalj, glasnogovornica Halužan je ocijenila da to nije ništa neobično i da ostaje važno što je prijedlog službeno iznesen.

U razgovorima na marginama konferencije pokazalo se da su za uključivanje spomenutog pravca zainteresirane i Italija, Grčka i Albanija, no teško je reći kad će prijedlog konačno biti formaliziran.

Slovenija drži, kako je za slovensku tiskovnu agenciju STA objasnio ministar prometa Marko Pavliha, da ne treba "preskakati dogovore" o bilateralnom usklađivanju pravaca na budućoj cesti.

"U ovoj fazi" - rekao je Pavliha - potrebno je odrediti opća polazišta za analizu tih koridora. Zato u ovoj fazi nije bilo moguće u rezoluciju uključiti prijedloge kolega iz Hrvatske, BiH i Crne Gore", rekao je Pavliha. Po njegovim je riječima i Slovenija kao država u kojoj se sijeku 5. i 10. paneuropski koridori zainteresirana za uključivanje jadransko-jonske ceste u sustav paneuropskih koridora, ali uz međusobno dogovaranje i u koordinaciji sa Europskom komisijom.

Jedna od važnih tema sastanka ministara prometa europskih zemalja -kojemu prisustvuju i prometni stručnjaci i predstavnici iz SAD, Japana i Kanade, bila je i sigurnost javnog prometa, što je u prvi plan izbilo posebno nakon nedavnog terorističkog napada u Madridu.

Na sastanku se ponovno razgovaralo i o tome kako reformirati multilateralne transportne kvote, a iznesen je plan o potrebi smanjivanja broja smrtnih nesreća u prometnim nezgodama na polovicu sadašnje razine.

Slovenija je preko svojih predstavnika na konferenciji inzistirala da se mreža prometnih koridora posebno analizira u svjetlu činjenice da je Europska unija sada proširena na 25 članica, te se zauzela za posebne napora za dovršenje petog paneuropskog koridora iz Španjolske prema Ukrajini koji prelazi i njenim teritorijem. Slovenski ministar prometa Marko Pavliha rekao je da u sklopu petog koridora treba napraviti i dobru željezničku vezu između luke Koper i Divače prema Ljubljani kako jedino slovensko pristanište ne bi ostalo izolirano nakon dovršetka cestovnih veza na petom paneuropskom koridoru.

Kako se doznaje, između slovenske i hrvatske strane ovih se dana radi na organizaciji sastanka ministara prometa Pavlihe i Kalmete.

(Hina) xfl ybs