Pravni stručnjak objasnio povijesnu presudu o kreditima i ismijao banke
Foto: Index/FaH
KANDIDAT za Ustavnog suca Goran Selanec komentirao je priopćenje Hrvatske udruge banaka (HUB) u kojem su oni ustvrdili kako hrvatske banke nisu mogle znati kako će se kretati tečaj švicarskog franka te je pojasnio odluku Suda Europske unije, koju Udruga Franak naziva povijesnom.
>> Banke odgovorile udruzi Franak: Nismo mogli predvidjeti kretanje tečaja franka
>> Udruga Franak slavi presudu suda EU: Banke će nam morati vratiti novac
>> Tko je Goran Selanec, kandidat za ustavnog suca s impresivnim životopisom
"Je li to stoga što, za razliku od naših, rumunjske (i mađarske) banke poznaju sve duboke tajne međunarodnog tržišta deviza i znale su odluke švicarskih monetarnih vlasti i prije njih samih?", napisao je Selanec na Facebooku. "Igrate li se s vatrom, morate poduzeti sve dostupne protupožarne mjere", poručio je bankarima.
Velika pobjeda rumunjskih dužnika obvezujuća za hrvatske sudove
Naime, jučer je udruga Franak sazvala presicu kako bi izvijestila o presudi Suda Europske unije, velikoj pobjedi rumunjskih dužnika s klauzulom u švicarcima, koja je obvezujuća i za hrvatske sudove.
Tako i za Vrhovni sud, koji na temelju žalbe Udruge Franak treba donijeti odluku o zakonitosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarcima. Nakon rumunjske presude neće smjeti odlučiti, tumači udruga Franak, da se neće ispitivati ništetnost valutne klauzule u CHF, jer bi to bilo suprotno odluci Suda EU.
A što ako ugovori postaju ništetni? To znači da bi se svi konvertirani krediti u švicarcima, koji su sada euro krediti, trebali ponovo reobračunati u kunske u skladu s otplatnim planom po početnom tečaju i početnoj fiksnoj kamatnoj stopi. Obeštetili bi se i bivši dužnici koji su već otplatili kredite.
Rješavajući rumunjski slučaj, sud je odlučio da banka kad odobrava kredit u stranoj valuti mora zajmoprimcu pružiti dovoljno informacija kako bi mu omogućila donošenje razborite i informirane odluke.
Dva testa poštenosti odredbi ugovora o kreditima
Sukus te presude, objasnio je Selanec na Facebooku, dva su testa poštenosti odredbi ugovora o kreditima, koji su primjenjivi na sve kreditne ugovore, bez obzira radi li se o kreditima s valutnom klauzulom ili o kreditima u stranoj valuti.
Prvi test je test transparentnosti. Prema tom testu banka je klijentu dužna detaljno objasniti kako funkcionira kreditni paket, do te mjere da mu mora, ako je potrebno, kroz simulacije demonstrirati kako će moguće promjene tečaja utjecati na njegove mjesečne rate i kroz koje točno mehanizme.
"Ono što je zanimljivo je da Sud polazi od standarda prosječnog potrošača. Pojednostavljeno, što su potrošači na određenom tržištu manje financijski "pismeni", to se banke trebaju više potruditi da klijentima osvijeste rizik koji takav kredit nosi za njih i jasno im demonstrirati u kojem trenutku bi kredit postao nepodnošljivi teret s obzirom na prihode konkretnog klijenta", piše kandidat za Ustavnog suca.
Drugi test je test znatnije neravnoteže. Čak i ako je banka napravila dovoljno kvalitetan posao oko transparentnosti, ona je temeljem svog stručnog poznavanja konkretnog tržišta i ekonomsko-socijalnih okolnosti morala procijeniti je li razumno očekivati da će potrošači biti u stanju procijeniti stvarnu težinu rizika koji im je objašnjen ili će, slijedom pojedinačnih pregovora, ipak previše "opušteno" prihvatiti takvu po njih riskantnu odredbu.
Ovo je vrlo visoko postavljena ljestvica zaštite potrošača
"Ako banka padne na prvom testu, drugi nije potreban. Ako prođe prvi, još uvijek može pasti na drugom. Ovo su vrlo visoko postavljenje ljestvice zaštite potrošača. Moja procjena je da se Sud odlučio za ovako zahtjevan pristup temeljem sljedeće logike. Banke imaju izuzetno "dubok džep" koji im osigurava visoku razinu stručnog znanja i kvalitetu informacija o relevantnim tržišnih okolnostima temeljem kojeg su, vrlo vjerojatno, jako dobro bile svjesne izuzetne riskantnosti takvih ugovora.
Usprkos tako visokom riziku, one su ih nudile na tržištu i to klijentima koji se po znanju i sposobnosti predviđanja rizika niti na koji način ne mogu uspoređivati s bankama. Taj nedostatak jednakosti u pregovaračkoj poziciji s jedne strane, te dalekosežnost ekonomskih, socijalnih i političkih posljedica do kojih takva poslovna praksa može dovesti u slučaju da se rizik realizira s druge strane, kod banaka stvara izuzetno visok stupanj pravne odgovornosti. Ako se igrate s vatrom, morate poduzeti baš sve dostupne protupožarne mjere", zaključio je Selanec.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati