Predstavljena knjiga Fahrudina Novalića "Rasipanje budućnosti"

Knjigom Fahrudina Novalića ´Rasipanje budućnosti Kritika mita napretka i cinizma rasipanja´, predstavljenom danas u Europskome domu, zagrebački nakladnik ´Alinea´ ´otvorio je novu biblioteku ´Socijalna ekologija´.L

Po riječima recenzenta sociologa Vjerana Katunarića, ta informativna i poučna knjiga kritički rasvjetljava jedan od glavnih mitova modernoga doba - mit o bezgraničnomu napretku.

Posebne vrijednosti knjige su što pojam rasipanja ne ograničava samo na materijalne izvore nego i na zloupotrebljavanje drugih ljudskih vrijednosti, a zauzima se i za vrijednosno shvaćanje razvoja, istaknuo je Katunarić.

Teorijski ključno mjesto u Novalićevoj knjizi, Katunarić pak nalazi u naslanjaju na stajališta američkoga sociologa Ronalda Ingleharda i njegovoj podjeli materijalističkih i postmaterijalističkih vrijednosti.

Kao materijalističke vrijednosti navodi sigurnost i obranu zemlje, borbu protiv prekršitelja, mir i napredak, a nasuprot njima kao postmaterijalističke - uljepšavanje okoliša, ideje umjesto novca te slobodu mišljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Autorovu poruku Katunarić vidi u tomu da se svako opće dobro ne gradi samo odozgo i izvana već iznutra iz čovjekove osobe.

Drugi recenzent Slavko Kulić, znanstvenik zagrebačkoga Ekonomskog instituta, smatra da Novalićeva knjiga upozorava da je za opstanak svijeta, koji je u zabrinjavajućem stanju zbog ponašanja ljudske vrste, bitno pitanje kakva će biti koncepcija odgoja i obrazovanja.

U vrijeme procesa globalizacije koji je zapravo proces kodifikacije prava jačega, homo sapiens mora promijeniti dosadašnji sustav učenja o razvoju svijesti i podignuti razinu samosvijesti, drži Kulić.

Kao motive koji su ga naveli da napiše knjigu Novalić je spomenuo veliki rascjep između mogućega i stvarnoga, odnosno onoga što se živi i mogućnosti koje pruža optimalna iskoristivost ljudskih mogućnosti u suradnji s okolišem.

Fahrudin Novalić rođen je 1944. u Gradačcu (BiH), Vojnotehničku akademiju - smjer strojarstvo završio je u Zagrebu 1967., a studij novinarstva 1974. u Ljubljani gdje je i magistrirao te doktorirao. Radio je u Ministarstvu obrane RH i Hrvatskome vojnom učilištu do 1997. kada je umirovljen.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara