Mostarska nakladna kuća Ziral predstavila je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu knjige Bazilija S. Pandžića "Acta Franciscana Hercegovinae, Svezak II. 1700.1849." i "Acta Franciscana Hercegovinae, Svezak III. 1850.1892."L

O Baziliju Pandžiću, njegovu znanstvenom radu i knjigama govorili su profesor na Hrvatskim studijima Pavao Knezović, profesor na sarajevskoj Franjevačkoj teologiji Andrija Zirdum i u ime nakladnika ravnatelj Zirala Milan Lončar.

Ove su dvije Pandžićeve knjige zapis o "putovanju naših pređa kroz prošlost", rekao je Zirdum i dodao kako je to "dio pamćenja franjevačke baštine u Hercegovini."

"Fratri su znali zabilježiti, sačuvati i sakriti, a kad se pružila prilika to i objaviti", rekao je Lončar i dodao kako je Pandžić jedan od utemeljitelja Zirala, nakladne kuće koja je drugo ime za 34 godine slobodne hrvatske nakladničke djelatnosti.

Knjiga "Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II. 1700.-1849." (632 str.) u 8 poglavlja objavljuje kratice, arhivske oznake, vrela i pomagala, autorov predgovor, tekst 81 isprave na latinskom i talijanskom jeziku, kazalo osoba, kazalo mjesta i summarium na latinskom jeziku.

U ovom svesku objavljeno je 600 različitih mjestopisnih naziva i 413 različitih osobnih imena.

"Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III." (493 str.) u osam poglavlja donosi popis kratica, arhivske oznake, vrela i pomagala, predgovor, 125 isprava na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, kazalo osoba, mjesta i summarium na latinskom jeziku.

U ovom svesku zabilježeno je 413 različitih osobnih imena i 364 mjestopisna naziva.

Ova su dva sveska Pandžićevih vrela iz povijesti franjevaca u Hercegovini nastavak rada što ga je započeo znameniti hrvatski povjesnik Domini Mandić.

On je 1934. objavio knjigu "Hercegovački spomenici franjevačkoga Read iz turskoga doba, svezak I. g. 1463-1699."

Prošireno izdanje toga djela Dominika Mandića već je u tisku i ubrzo bi se trebalo pojaviti u knjižarama, izjavio je Milan Lončar.

Imao sam pred očima rad Dominika Mandića pa sam i ja donio neke dokumente koji se tiču Trebinjsko-mrkanske biskupije iako su franjevci tamo samo prigodno djelovali, rekao je Pandžić, istaknuvši kako je u početku izvore bilježio i prepisivao, a kasnije preslikavao.

Bazilije Stjepan Pandžić (1918.) hercegovački franjevac i povjesničar. Bio je desetljećima glavni arhivist franjevačkoga reda u Rimu.

Napisao je više djela, a među njima i "Hercegovački franjevci sedam stoljeća s narodom".

(Hina) xmk ymc