PREDSTAVLJENE NOVE KNJIGE P. PAVLIČIĆA I G. TRIBUSONA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dva nova romana najtiražnijih hrvatskih pisaca, "Melem" Pavla Pavličića i "Mrtva priroda" Gorana Tribusona, predstavio je večeras nakladnik Mozaik knjiga u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.
"Melem" je triler s elementima fantastike u kojem glavni lik postaje istražitelj neobjašnjivog razvoja svoje sudbine, a "Mrtva priroda" autobiografska knjiga koja zatvara Tribusonovu trilogiju o odrastanju.
Kritičar Milovan Tatarin vidi u Pavličićevu romanu tri fabularna sloja: detektivsku priču, ljubavnu priču i elaborat o tome što je sreća.
Pavličiću su prigovarali da niže romane u kojima ne iznosi svoje stajalište o aktualnoj društvenoj zbilji, ali kad se njegovim romanima ispravno pristupi, otkriva se univerzalna priča - upozorenje da se čovjek ne upleće u poslove prirode i Boga jer to neće proći nekažnjeno, kazao je Tatarin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U "Mrtvoj prirodi" Tribuson govori o književnosti, slikarstvu, ozbiljnoj glazbi, kazalištu, književnosti, porno-filmu i internetu.
Kritičarka Ana Lederer kazala je da tu ne treba tražiti estetsko-metafizičke oglede o umjetnosti, nego da je riječ o zanimljivo pisanoj autobiografskoj prozi. Kroz 14 poglavlja-rasprava Tribuson je uspio pronaći novu autobiografsku vizuru u kojoj se može prepoznati da ogled o slikarstvu govori o majci, a priča o lirici govori o ocu; cijeli pak roman pokušava odgovoriti na pitanje vlastitog identiteta, zaključila je A. Lederer.
(Hina) xiluc yln
"Melem" je triler s elementima fantastike u kojem glavni lik postaje istražitelj neobjašnjivog razvoja svoje sudbine, a "Mrtva priroda" autobiografska knjiga koja zatvara Tribusonovu trilogiju o odrastanju.
Kritičar Milovan Tatarin vidi u Pavličićevu romanu tri fabularna sloja: detektivsku priču, ljubavnu priču i elaborat o tome što je sreća.
Pavličiću su prigovarali da niže romane u kojima ne iznosi svoje stajalište o aktualnoj društvenoj zbilji, ali kad se njegovim romanima ispravno pristupi, otkriva se univerzalna priča - upozorenje da se čovjek ne upleće u poslove prirode i Boga jer to neće proći nekažnjeno, kazao je Tatarin.
Kritičarka Ana Lederer kazala je da tu ne treba tražiti estetsko-metafizičke oglede o umjetnosti, nego da je riječ o zanimljivo pisanoj autobiografskoj prozi. Kroz 14 poglavlja-rasprava Tribuson je uspio pronaći novu autobiografsku vizuru u kojoj se može prepoznati da ogled o slikarstvu govori o majci, a priča o lirici govori o ocu; cijeli pak roman pokušava odgovoriti na pitanje vlastitog identiteta, zaključila je A. Lederer.
(Hina) xiluc yln
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati