ZBOG prevelike ovisnosti o turizmu i neprovedenih reformi u godinama ekonomskog uzleta, Hrvatska će se u sljedećoj godini znatno sporije oporavljati od koronakrize nego što se ranije očekivalo.

Pokazuju to i očekivanja vlade, koja je u smjernicama za izradu proračuna za sljedeću godinu novu proračunsku konstrukciju odlučila temeljiti na očekivanoj stopi gospodarskog rasta od pet posto. Ranija očekivanja Banskih dvora govorila su o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećoj godini od 6,1 posto. 

Ništa od početka oporavka u ovoj godini

Hoće li i međunarodne institucije mijenjati prema dolje svoja očekivanja o dinamici oporavka hrvatskoga gospodarstva u sljedećoj godini tek treba vidjeti. Ovdje, međutim, valja podsjetiti da je Europska komisija u svojim ljetnim prognozama Hrvatskoj u 2021. godini prognozirala rast BDP-a od 7,5 posto, što je bilo optimističnije čak i od vladinih očekivanja. Sada to, međutim, djeluje nerealno. U svakom slučaju, treba pričekati da u Bruxellesu izađu s novim prognozama. 

Prognoze za sljedeću godinu mijenjaju i neovisni ekonomisti. Tako makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević sada očekuje da će hrvatsko gospodarstvo u sljedećoj godini rasti po stopi od 5,1 posto. Radi se o većoj stopi rasta nego što je naša sugovornica ranije očekivala, kada je smatrala da rast hrvatskog BDP-a u 2021. neće biti veći od tri posto. Ipak, i dalje je takva stopa rasta manja nego što bi trebala biti da nas izvuče iz recesijskog blata u koje nas je bacila koronakriza. Osim toga, dodaje Živković Matijević, i ta je prognoza podložna daljnjim promjenama, s obzirom na veliku neizvjesnost koju je pandemija koronavirusa unijela u hrvatsko i svjetsko gospodarstvo. 

Zrinka Živković Matijević

"Ranije se početak oporavka očekivao već krajem ove godine, no situacija u Europi i Hrvatskoj je takva da i dalje vlada velika neizvjesnost. Stoga ne očekujem da će brojke u četvrtom tromjesečju ove godine biti tako dobre kako se ranije mislilo, već će biti znatno slabije. To znači da oporavak možemo očekivati tek u sljedećoj godini, i to ponajprije zbog novca iz fondova EU. Ipak, i tu treba biti oprezan jer je pitanje u kojoj smo mjeri uopće sposobni povući taj novac", objašnjava za Index Živković Matijević. 

Drugi će se oporavljati sporije od nas, ali imat će i manji pad gospodarstva u ovoj godini 

Dodaje kako bržu dinamiku oporavka hrvatskoga gospodarstva koči prevelika ovisnost zemlje o uslugama, posebno o turizmu. I turizam će se, naime, godinama oporavljati od korona-udara, a upravo je on najvažnija gospodarska djelatnost u nas. Nadalje, upozorava naša sugovornica, na naplatu nam dolazi to što u dobrim godinama nismo proveli reforme koje bi nam sad olakšale izlazak iz recesijskog labirinta.

Unatoč tome, ističe Živković Matijević, Hrvatska nema razloga biti pretjerano nezadovoljna čak ni stopom gospodarskog rasta od pet posto u sljedećoj godini. Naime, tranzicijske države s kojima se obično uspoređujemo također će imati takvu ili čak manju stopu rasta BDP-a. Primjerice, analitičari Raiffeisena sada očekuju da će ekonomije Slovačke i Albanije u 2021. rasti po stopi od pet posto, gospodarstvo Srbije oporavljat će se po stopi od 4,5 posto, Rumunjske 4,2 posto, Češke 4,1 posto, a Mađarske i Bugarske po stopi od četiri posto. Najslabiju dinamiku oporavka u sljedećoj bi godini trebale imati Bosna i Hercegovina, tri posto, i Poljska, 2,8 posto, pokazuju prognoze Raiffeisena. 

Međutim, u slučaju svih tih zemalja treba voditi računa o tome da će njihov gospodarski pad u ovoj godini biti manji od onog u Hrvatskoj. To znači da će, kada se sve zbroji i oduzme, većina njih zapravo proći bolje od Hrvatske. 

U svijetu vlada prevelika neizvjesnost

I neovisni ekonomist Goran Šaravanja smatra da od brzog oporavka nema ništa. No, dodaje, to se ne odnosi samo na Hrvatsku, nego na svijet u cjelini. 

"Jednostavno je neizvjesnost prevelika. Osim toga, za razliku od prošle recesije, kada je Kina povukla oporavak svjetskoga gospodarstva, ovoga puta nema velike ekonomije koja je u stanju biti takav motor. Zato će i oporavak od koronakrize trajati", kaže za Index Šaravanja. 

Goran Šaravanja

Upozorava i na nestabilnu geopolitičku situaciju u svijetu, koja se odražava i na svjetsku ekonomiju, a u konačnici i na Hrvatsku. Sve to, napominje Šaravanja, ne govori u prilog brzog oporavka. 

U hrvatskom slučaju, smatra Šaravanja, ključno je ne činiti greške kakve smo činili u prošloj recesiji i ubrzati reforme. Hrvatska je, po njemu, tu ipak položila ispit. 

"Hrvatska je ključne stvari u ovoj krizi napravila, što pokazuje da smo nešto ipak naučili iz posljednje recesije. Nismo povećavali poreze, vlada je pomogla privatnom sektoru, a zadržali smo i kreditni rejting. Osim toga, sada smo, za razliku od 2009. godine, članica EU i dostupni su nam fondovi Unije", poručuje Šaravanja. 

Vlada očekuje manji pad BDP-a u ovoj godini nego što se ranije govorilo, ekonomisti skeptični

I dok za sljedeću godinu najavljuju sporiji oporavak od ranije očekivanog, u vladi su smanjili i prognozu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini. Naime, u Banskim su dvorima ranije očekivali da će ekonomska aktivnost u Hrvatskoj u ovoj godini potonuti 9,4 posto, a nove vladine prognoze govore o padu BDP-a u 2020. od osam posto. Dobar dio zasluga za to pripada turističkoj sezoni koja je bila bolja od očekivanja. 

No analitičari smatraju da su takva očekivanja preoptimistična. Živković Matijević upozorava da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju imao dotad nezabilježen pad od 15,1 posto, što će uvelike udarati ritam gospodarskim kretanjima u ovoj godini. Podaci za treći kvartal nesumnjivo će biti bolji, kako zbog izlaska iz lockdowna, tako i zbog turističke sezone. Ipak, upozorava naša sugovornica, bolji fizički pokazatelji turističke sezone (dolasci i noćenja) od očekivanja ne znače da će i financijski pokazatelji biti takvi, s obzirom na to da su kriza i oprez kod potrošnje sveprisutni diljem Europe i svijeta. I pokazatelji u drugom dijelu godine vjerojatno će biti znatno slabiji od dosadašnjih očekivanja, ističe Živković Matijević.

Njene nove prognoze stoga pokazuju pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj od 9,4 posto, što će biti najveći pad među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Dosadašnje prognoze Raiffeisena pokazivale su pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini od 8,5 posto. 

Kako sada stvari stoje, građani i poduzetnici morat će se pripremiti na tešku i neizvjesnu jesen i zimu. Ako ne dođe do eskalacije pandemije koronavirusa, oporavljati bismo se trebali početi sljedeće godine. Ipak, i taj oporavak bit će sporiji nego što se ranije očekivalo.