RAT SE U Splitu bližio kraju. Bližio se kraju u cijeloj Europi, ali svi su znali da se Hitler neće tako lako predati. No oslobođenje Splita bilo je samo pitanje dana. Umorni Nijemci baš su ovih listopadskih dana 1944. godine počeli pripremati planove o povlačenju prema sjeveru. Bilo im je jasno da gube rat, a zbog toga im Dalmacija više nije bila zanimljiva. Iza sebe će ostaviti razorene mostove, ceste i pruge kako bi usporili nadiranje partizana koji su sad već imali ogromnu logističku potporu zapadnih saveznika.

U tom kontekstu bliženja kraja rata, priča o Palmini Piplović još je tužnija. Palmina je bila djevojka iz mnogobrojne, siromašne varoške obitelji. Rođena 1922. godine, Palmina je radila kao partizanska veza u Splitu. Među ostalim, radila je na spajanju njemačkih dezertera i partizana. Dezertera je tih dana bilo mnogo, a Palmina ih je spajala s partizanima koji su već bili nadomak Splita.

No jedna takva akcija pošla je krivo.

Među dezertere se ubacio i jedan agent koji je prokazao Palminu. Uhvaćena je 7. listopada i tri dana je zvjerski mučena. Nijemci su joj čupali nokte i mlatili je. Bio je to više bijes očajnika nego neka potraga za informacijama. Nijemci su znali da su im dani odbrojeni i da ne postoji ta informacija koju bi imao itko na svijetu, a kamoli 22-godišnja djevojka iz varoša, koja bi promijenila tijek rata. Na kraju su je, baš na današnji dan 1944. godine, objesili o električni stup na splitskom Majdanu. Tu je visjela danima. Kao upozorenje, kao jedan od posljednjih divljačkih zločina njemačke vojske koja je već za koji tjedan počela bježati prema sjeveru.

Nijemci je ubili, Hrvati zaboravili

Palmina je, dakle, ubijena na samom kraju rata u Dalmaciji. Sloboda joj je bila na vidiku, ali ju nije dočekala.

Poslije rata, po Palmini je nazvan lanac dječjih vrtića.

No nakon 1990. godine, Palmina Piplović je, kao mnogi drugi heroji dalmatinske borbe protiv fašista, nacista i njihovih saveznika ustaša i četnika, namjerno zaboravljena i bačena na povijesne margine. Možda bi, istina, bilo neprikladno u 21. stoljeću dječje vrtiće nazvati po nekome tko je zvjerski obješen, jer takav monstruozni zločin djeci se ne može objasniti, ali Palmina Piplović je namjerno i svjesno izbrisana iz kolektivne memorije hrvatskog naroda.

I nije jedina.