PRIJE nešto više od dvije godine koronavirus je stigao u Europu. Kao što se pripadnici starijih generacija, primjerice, sjećaju gdje su bili 1969. tijekom spuštanja čovjeka na Mjesec ili, pak, što su radili 11. rujna 2001. uz teroristički napad na Sjedinjene Američke Države, tako se po svoj prilici ta nova markirana točka u svjetskoj povijesti odnosi na izbijanje koronavirusa.

Iako su vijesti koje su u prosincu dolazile iz Kine svakako pobudile pažnju, dio stanovništva to je sigurno smatrao "još jednim virusom na Dalekom istoku", koji se neće nužno reflektirati na naše živote. 

No siječanjskim događanjima u Kini, kao i izbijanjem virusa u Europi, definitivno se može reći kako virus ne samo da je u određenom smislu obilježio svakodnevicu nego ju je iz temelja promijenio. Dakako, sama promjena traje i dalje jer se unatoč u posljednje vrijeme optimističnim prognozama konkretan kraj promijenjenog života ne nazire.

Prisjetit ćemo se razdoblja upravo od dolaska koronavirusa u Europu pa do njegovog izbijanja u Hrvatskoj, odnosno tadašnje društvene atmosfere, koja podrazumijeva i veliku paniku dijela građana.

Wuhan postao poprište najveće karantene u povijesti

Što se tiče događanja koja su prethodila izbijanju virusa u Europi, kažimo da je bilo to vrijeme kad smo najviše izvještavali o situaciji u Kini.

>> Wuhan je zbog ubojitog virusa postao grad duhova, pogledajte snimke

Bilo je to vrijeme kad je Wuhan postao poprište najveće karantene u povijesti, zajedno s obližnjim milijunskim gradovima Huanngangom i Ezhouom te drugim manjim gradovima. Ukupno 20 milijuna ljudi je bilo pod karantenom koju su kineske vlasti proglasile kako bi spriječile zastrašujuće brzo širenje virusa.

Ukinuto je prometovanje vlakova i zrakoplova u Wuhan i iz njega, kao i javni prijevoz unutar grada - autobusi, podzemna željeznica i trajekti.

Sad takvo nešto djeluje normalno, ali onda se izvještavalo i o tome kako su vlasti naredile da svi građani na ulicama moraju nositi zaštitne maske. Na snimkama koje su dolazile iz grada mogli su se vidjeti vojnici s maskama koji blokiraju ulaze na gradski željeznički kolodvor. 

Čovjek u Kini pao mrtav na ulici

Također, upravo u vrijeme dolaska virusa u Europu cijeli svijet šokirao se snimkama čovjeka koji je u Kini pao mrtav na ulici.

>> U Wuhanu čovjek pao mrtav na ulici, medicinari dezinficiraju ceste

Na snimci se vidi kako je medicinsko osoblje tijelo muškarca prekrilo plavim prekrivačem, nakon čega je policija oko njega posložila kartonske kutije kako bi sakrila taj prizor od znatiželjnih i uznemirenih prolaznika. Svijet je bio zaprepašten viješću kako su građani Pekinga, Šangaja i provincije Hebei počeli bacati ljubimce kroz prozore svojih stanova iz nebodera.

Lokalni mediji su objavili da je pronađeno nekoliko mrtvih pasa i pet mačaka. Panika je uslijedila nakon što je dr. Li Lanjuan na kineskoj televiziji izjavio da, ako životinja dođe u kontakt sa zaraženom osobom, treba biti u karanteni.

U Francuskoj prvi slučaj u Europi

A prvi slučaj koronavirusa u Europi bio je u Francuskoj.

>> Otkriveno tko su prvi zaraženi u Europi, pri dolasku nisu imali simptome bolesti

Prvo dvoje zaraženih su kineski bračni par koji je u Francusku avionom doputovao 18. siječnja, ali tada nisu imali nikakve simptome bolesti. Radi se o 31-godišnjaku i njegovoj godinu dana mlađoj supruzi. Prve simptome bolesti zapazili su tek po dolasku u Francusku.

Zbog ovih slučajeva postavljalo se tada pitanje je li provjera putnika kakvu provode na mnogim aerodromima uopće dostatna jer je jasno kako je sve troje zaraženih simptome razvilo tek po dolasku u zemlju. Francuska tada još uvijek nije bila uvela te mjere

I tada se ukazivalo na mutacije

Tih dana je tako postalo jasno kako se stvari itekako mijenjaju za cijelu Europu.

>> Situacija s virusom sve je gora: WHO priznao grešku, razina prijetnje je visoka

Ubrzo je i WHO priznao pogrešku. WHO je tako u jednom trenutku podigao razinu prijetnje koronavirusa s "umjerene" na "povišenu" na međunarodnoj razini. Uskoro je pak priznao da je podcijenio epidemiju i da je prijetnja vrlo visoka za Kinu te visoka za regiju i ostatak svijeta.

Broj oboljelih i umrlih od koronavirusa iz dana u dan je rastao, on se širio svijetom, a rasli su i razlozi za zabrinutost i za poduzimanje mjera potrebnih za sprečavanje njegovog daljnjeg širenja.

Mnogi su se tada pitali hoće li virus mutirati u neki opasniji oblik. Pisali smo tada kako uvijek postoji mogućnost da se virusi genski promijene. Međutim, svojstva virusa ne mijenjaju se automatski sa svakom mutacijom. Virusi ipak dugoročno najčešće mutiraju na takav način da se lakše prenose, ali da su manje smrtonosni jer to pogoduje njihovoj uspješnijoj replikaciji.

Strah da korona ne dođe u Hrvatsku

Kako se virus približavao Hrvatskoj, strah dijela Hrvatica i Hrvata je postajao sve veći. 

Polako je maska postajala najpopularniji proizvod. Pisali smo tada kako Zagrepčani u ljekarnama masovno kupuju maske za lice. Početkom veljače održana je konferencija za novinare Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Muškarac iz Dubrovnika, naime, imao je blage simptome pa su mu poslali uzorke na analizu, ali epidemiolog Bernard Kaić nije vjerovao da će biti pozitivan "Ako se ovako nastavi iduća dva mjeseca, nemoguće je da netko od zaraženih ne dođe u Hrvatsku", zaključio je Kaić i dodao da ipak ne treba paničariti.

Ljudi prijetili djelatnicima kineskog restorana

O panici koja je počela vladati govori i situacija iz jednog kineskog restorana u Splitu. Tada u Hrvatskoj još nije bio zabilježen nijedan slučaj koronavirusa, no zaposlenik restorana otkrio nam je da im je zbog straha od virusa posjet restoranu u tjedan dana pao čak 80 posto.

>> Hrvati zbog koronavirusa izbjegavaju kineske restorane: "Ljudi zovu i prijete"

Da je strah bio uzeo maha svjedoči to da su se u jednom kineskom restoranu zaposlenici čak suočili s uznemiravanjima preko telefona. "Zovu ljudi i prijete, ne znam što bih vam rekao", kazao nam je jedan zaposlenik kineskog restorana. Pisali smo i o Lei Ming Li, studentici rođenoj u Hrvatskoj koja je priznala kako doživljava neugodnosti otkako se pojavio koronavirus.

"Tu i tamo se zna dogoditi neki slučaj. Primjerice kada ulazim u tramvaj ili autobus. Znaju se uputiti neki malo čudni pogledi ili se netko malo suptilno odmakne. Pokušavam gledati pozitivnu stranu pa zbog toga imam slobodno mjesto u tramvaju", kazala je za Novu TV.

Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj

Uskoro je virus potvrđen i u Hrvatskoj. "Riječ je o mlađem čovjeku, nalazi se u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu", potvrdio je premijer Andrej Plenković nakon sjednice Nacionalnog stožera civilne zaštite u zgradi vlade.  

Kazao je da je hospitalizirani muškarac izoliran i da je u dobrom stanju. On je bio u Milanu s djevojkom, a zarazio se na nogometnoj utakmici. Međutim, tada novoimenovani ministar zdravstva Vili Beroš umirivao je situaciju.

>>Ministar Beroš umiruje: Bolest je na nivou gripe, nema mjesta za paniku

"Mi smo na početku priče, naši rezervni kapaciteti su dostatni."

"Ponavljam, ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu, ona je na nivou obične gripe, više od 80 posto bolesnika je s blagim simptomima", rekao je Beroš. No realitet diljem svijeta njegove je riječi demantirao.

Pisali smo tada kako brojke koje stižu iz Kine pokazuju da širenje novog koronavirusa nije počelo stagnirati, kako se činilo u jednom trenutku, nego se nastavilo dramatično povećavati.

Nestašica maski

Kao i u svakoj kriznoj situaciji, pojavili su se oni koji su pokušali profitirati. Građani su se suočili s nestašicom maski, koje su se tada prodavale i po astronomskim cijenama. Maske inače koštaju 17 lipa. Nazvali smo ljude koji maske prodaju na internetu.

Nazvali smo ljude koji prodaju maske po brutalnim cijenama, pogledajte snimku

"Za koliko mogu dobiti tih 50 maski?" pitala je naša novinarka. Jedan muškarac nam je sam ispričao kako je maske kupio prije nekoliko tjedana. Drugi nas je uvjeravao da maske pomažu. U videu pogledajte na kakve smo sve ponude naišli.

Počele se prazniti police trgovina

Prvi potvrđeni slučajevi koronavirusa u Hrvatskoj izazvali su kriznu šopingmaniju pa su se po trgovačkim centrima počele prazniti police s dezinfekcijskim sredstvima, ali i trajnim proizvodima poput konzervi.

U nekim dućanima nestalo je antibakterijskih gelova za ruke i vlažnih maramica, ali i šećera, brašna, tijesta, mesa... Virus se među stanovništvom počeo sve više širiti, a crne su vijesti dolazile i iz ostatka Europe, gdje je od posljedica koronavirusa umiralo sve više ljudi.

Posebno je teško bilo u Italiji. U jednom su danu sredinom ožujka u Italiji umrle 793 osobe, a samo u Lombardiji bilo je 546 mrtvih. Sve to povećavalo je strah i u Hrvatskoj. Vrlo skoro uvedena je i - karantena.

19. ožujka stupila je na snagu odluka Nacionalnog stožera kojom su se zatvorili ugostiteljski objekti i trgovine osim prehrambenih i ljekarni te su se otkazala javna okupljanja i sportski događaji. 

Stožer uništio povjerenje ljudi

Do kraja lockdowna u svibnju 2020. godine ljudi su manje-više slušali Stožer i poštivali mjere koje su bile propisane.

Podsjetimo, bilo je to vrijeme kad se pljeskalo za sve koji se bore protiv korone. Ali i vrijeme kad su se medijima širile fotografije djece koja crtaju članove Nacionalnog stožera kao superjunake.

No ubrzo je politika, odnosno Stožer, to povjerenje zauvijek uništila brojnim nelogičnim odlukama, poput one da se održi procesija na Hvaru.

Pandemija se ne može zadržati

U svakom slučaju, ljudi su postali naviknuti na to da se pandemija ne može zadržati i da ćemo u većem ili manjem smislu postati njezini taoci. Tako nakon nekog vremena panika ipak nije bila toliko izražena kao na samim počecima i stvari su barem u psihološkom smislu počele biti relaksiranije, a ljudi su se naučili nositi s virusom.

Čovječanstvo se počelo nositi s drugim izazovima, u što sigurno spadaju raširene teorije zavjere onih koji sumnjaju u znanost i cjepiva, što je tema za neku drugu prigodu.

S tim izazovom i dalje se moramo nositi, kao uostalom i s pandemijom koja još uvijek nije prošla, iako ostaje za nadati se kako će omikron promijeniti njezin tijek.

Primjerice, upravo u to vjeruje i čelnik europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Hans Kluge, koji je nedavno rekao kako omikron označava početak nove faze u pandemiji, a možda i njezin kraj u Europi.

"Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije", rekao je Kluge u razgovoru za AFP dodajući da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Europljana.