PROŠLO je točno godinu dana od prvog potvrđenog slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Ta činjenica, kao i početak ozbiljnije masovne kampanje cijepljenja, dobra je prigoda da se ukratko rezimira što se u tom razdoblju sve dogodilo.

U međuvremenu je Hrvatska prošla kroz dva vala epidemije. U prvom je pokazala veću odlučnost tako da je virus obuzdan relativno brzo, ali je u drugom valu neko vrijeme bila jedna od najlošijih na svijetu.

Prvi uvoz virusa iz Italije i prvi val

Podsjetimo, virus je u našoj zemlji prvi put otkriven kod 25-godišnjaka koji je 20. veljače 2020. doputovao iz pokrajine Lombardije u Italiji koja je u to vrijeme bila najveće žarište pandemije u Europi. Budući da mnogi Hrvati putuju, žive i rade u Italiji i obratno, bilo je samo pitanje vremena kada će se uvoz koronavirusa dogoditi.

Do sredine ožujka broj novozaraženih počeo je pokazivati strmi rast od 24%, a hrvatske su vlasti, pod dojmom dramatičnog razvoja situacije u susjednoj Italiji, prije toga i u Kini, prilično rano krenule sa strogim epidemiološkim mjerama. One su uvođene u više navrata, no može se računati da su krenule 20. ožujka. Već tjedan dana nakon toga krivulja rasta se ublažila, a do kraja ožujka počeo je pad. Na vrhuncu prvog vala dnevno se bilježilo 70-ak slučajeva novozaraženih. Početkom svibnja brojke su svedene gotovo na nulu i takve su ostale sve do kraja lipnja (grafikon dolje).

Tijekom prvog vala malo se znalo o virusu pa je bilo puno lutanja i kontradiktornih informacija, čak i među stručnjacima u redovima Svjetske zdravstvene organizacije. Podsjetimo, WHO je kasnio s proglašenjem pandemije, a također je u početku tvrdio da su maske korisne samo za medicinske djelatnike. Slične tvrdnje mogle su se čuti i iz redova našeg Stožera civilne zaštite.

>Podsjetimo se kako je Grba-Bujević govorila: Maske ne mogu pomoći.

Turistička sezona i politizacija epidemije

Zahvaljujući strogom lockdownu epidemiološka situacija u Hrvatskoj postala je značajno povoljnija nego u većini europskih zemalja, tako da je premijer Andrej Plenković proglasio da je pobijedio koronu, očito motiviran prilikom da uspjeh u borbi s pandemijom pripiše sebi i HDZ-u te da ga monetizira na prijevremenim izborima. U zamahu optimizma vlasti su krenule u ukidanje mjera i otvaranje granica za turiste kojima je Hrvatska predstavljena kao korona free destinacija. Plenković je kasnije priznao da je otvaranje predstavljalo svojevrsnu žrtvu za spas gospodarstva koje u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovisi o turizmu. No, mada je ukidanje mjera omogućilo relativno uspješan prvi dio sezone, zbog ponovnog širenja virusa, drugi je dio podbacio.

Do kraja prvog vala, a osobito nakon njega i tijekom drugog, postalo je jasno da su članovi Stožera civilne zaštite prije svega stranački ljudi, a neki od njih tek potom eventualno i stručnjaci. Radile su se iznimke od epidemioloških mjera za crkvene svečanosti i mise, za skupove i izbore za potrebe HDZ-a, za samopromotivne sportske turnire, za kolone i povorke, za pogrebe i druženja hadezeovaca. Čak su i mjere samoizolacije relativizirane kada su u pitanju bili čelni ljudi HDZ-a. Postalo je jasno da pravila ne vrijede jednako za sve, da postoje neki koji su jednakiji od drugih.

Očekivano, posljednjih dana to je rezultiralo masovnim okupljanjima i druženjima na javnim mjestima.

Gubitak kontrole nad epidemijom u rujnu

Kako su epidemiolozi upozoravali, brojke su nam tijekom turističke sezone, negdje početkom srpnja, ponovno počele značajnije rasti. Bilo je za očekivati da otvaranje granica, bez testiranja i provjera zdravstvenog statusa turista, pa čak i bez obaveznog nošenja maski, ne može proći bez vraćanja epidemije. U većem dijelu ugostiteljskih objekata duž obale, ali i u unutrašnjosti nisu se poštovale gotovo nikakve mjere. Epidemiolozi su posebno upozoravali na noćne klubove kao najkritičnija žarišta u kojima se ljudi naguravaju, viču, pjevaju i pljuckaju jedni po drugima, no nitko ih nije slušao. 

Epidemiji je, očekivano, trebalo nešto vremena da se razmaše i očituje u hospitalizacijama i smrtnim slučajevima jer su prvo obolijevali mlađi koji su dolazili na našu obalu željni zabave i provoda. Oni najstariji i najranjiviji još uvijek se nisu odlučivali na veća putovanja. Epidemiju je dijelom usporio boravak ljudi na otvorenom. Tek nešto kasnije, kada su se mlađi s virusom vratili u krugove svojih obitelji, brojke novozaraženih, a osobito hospitaliziranih i umrlih počele su ozbiljno rasti, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi. Neki mediji čak su spominjali turističke zemlje poput Hrvatske i Španjolske kao žarišta iz kojih je krenuo drugi europski val.

U Hrvatskoj je drugi val pravi zalet dobio krajem rujna. Od par stotina novozaraženih dnevno, koliko se bilježilo krajem kolovoza i početkom rujna, do kraja studenog brojke su narasle na više od 3000. Dok se u prvom valu trocifrenim znamenkama približio tek broj novozaraženih dnevno, u drugom se to dogodilo s brojem umrlih. Izgubljena je kontrola nad epidemijom jer je kontakte postalo nemoguće pratiti. Udio pozitivnih među zaraženima prešao je 30%, a u nekim dijelovima Hrvatske približio se 50%. No vlada je odgađala uvođenje strožih mjera vođena demagogijom prema kojoj treba voditi računa o ekonomiji jer su vrhunac vala i kolektivni imunitet nadohvat ruke. 

Dramatičan drugi val i predugo odlaganje mjera

Hrvatska je strože epidemiološke mjere ponovno uvela tek 28. studenog, znatno kasnije od većine europskih zemalja. Dodatno ih je pooštrila početkom prosinca kada je većina škola prešla na online nastavu, a ponovno je uveden i sustav propusnica koji je potrajao do Božića, da bi bio ukinut nakon potresa u Petrinji. Vlasti su strože mjere uvele tek nakon što su neki članovi Znanstvenog savjeta počeli u medijima izražavati svoje nezadovoljstvo njihovim odgađanjem. Vladajući su tada pobunjene znanstvenike zamalo izbacili iz Savjeta. Potom je 6. prosinca uslijedio i dramatičan apel 26 znanstvenika i liječnika upućen vladi.

"Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama", poručili su između ostalog potpisnici. 

Očekivano, uvedene mjere opet su dale rezultate. Broj novozaraženih počeo je naglo padati već oko 13. prosinca, a broj umrlih oko 20. prosinca (grafikoni gore i dolje).

Gospodarske štete i lažna dihotomija

Pandemija je u cijelom svijetu uzrokovala goleme gospodarske štete i pad BDP-a. Zbog velike ovisnosti o turizmu, Hrvatska je s padom BDP-a od oko 9.6% stradala više od većine zemalja EU, osim Italije (9.9%) i Španjolske (12.4%) .

Takva situacija pogodovala je stvaranju lažne dihotomije koja se svodila na ideju da treba odlučiti između žrtvovanja gospodarstva i žrtvovanja zdravlja. Nažalost, pritom se često stvarao dojam da umiru samo vrlo stari i bolesni koji bi ionako umrli, tako da se njihova smrt ne može pripisati covidu-19. U nekim krugovima i dijelu javnosti uvriježila se teza o "umiranju s covidom", a ne "od covida".

Iako su epidemiolozi upozoravali da se virus u odsutnosti farmaceutskih mjera - cjepiva i lijekova - može zaustaviti samo nefarmaceutskim epidemiološkim mjerama - održavanjem distance, maskama i zatvaranjem najrizičnijih sektora - neke su udruge i organizacije, ali i neki znanstvenici uporno nastavljali tvrditi da su mjere neučinkovite ili čak kontraproduktivne. Izvor nadahnuća za takve teze bio je američki desničarski ekonomski trust mozgova Institute for Economic Research, poznat po bogatom financiranju republikanskih predsjednika, klimatskog skepticizma i kampanja protiv javnog zdravstva. On je, uz sudjelovanje nekih znanstvenika, pokrenuo poznatu kampanju nazvanu Deklaracija iz Great Barringtona kojom se tražilo da se rizični izoliraju, a ostatku ljudi omogući slobodno kretanje, rad i zabava. Stručnjaci i zdravstvene organizacije širom svijeta, uključujući i WHO, osudili su Deklaraciju kao znanstveno neutemeljen politički pamflet koji ne nudi nikakva suvisla rješenja.

Države koje su loše kontrolirale epidemiju dovele zdravstvo na rub kolapsa, a ekonomije u recesiju

U početku pandemije predstavnici tih krugova često su se pozivali na tzv. švedski model kao uzor za liberalni svijet, no on se s vremenom pokazao kao neuspješan jer su brojne zemlje u okruženju i svijetu politikom strožih mjera postigle značajno bolje rezultate uz slične ili čak manje štete za gospodarstvo.

Primjerice, u Finskoj, koja ima 5,5 milijuna stanovnika, do danas je od covida-19 umrlo samo 737 ljudi, dok je u Švedskoj s 10.23 milijuna stanovnika umrlo 12.800. Istovremeno je Finska u 2020. zabilježila pad BDP-a od oko 3.3%, a Švedska od oko 4.6%.

Norveška, koja ima 5,3 milijuna stanovnika, do danas je zabilježila samo 620 slučajeva smrti od covida-19, a pritom je u 2020. imala pad BDP-a od 3,5%.  

Štoviše, analize su pokazale da su ekonomiju uglavnom najbolje očuvale zemlje poput Kine, Australije i Novog Zelanda, koje su na pandemiju reagirale pravovremeno i odlučno kako bi brojeve novozaraženih držale pod kontrolom. Primjerice, Novi Zeland je nakon drastičnog pada BDP-a od oko 12% tijekom prvog dijela godine u drugom dijelu zahvaljujući uspješnom stavljanju covida-19 pod kontrolu 2020. završio rastom BDP-a od 0.4%. Do kraja godine u toj zemlji pala je i nezaposlenost, s 5.3% na 4.9%.

S druge strane, pokazalo se da su brojne države koje nisu uspješno kontrolirale epidemiju svoje zdravstvene sustave dovele na rub kolapsa, a ekonomije u duboku recesiju.

Naravno, u odlučivanju o politici prema pandemiji ne vrijede identične formule - vlasti uvijek moraju uzimati u obzir specifičnosti svake pojedine države. Stoga se politike ne mogu jednostavno prekopirati, već se trebaju voditi temeljnim epidemiološkim načelima i specifičnim okolnostima.    

Oprezno popuštanje mjera

Povoljnija epidemiološka situacija u veljači navela je hrvatsku vladu da polako krene u relaksaciju mjera. Prvo su se početkom mjeseca učenici viših razreda, a potom i ostali vratili u škole. Od 15. veljače ugostiteljima je dozvoljena prodaja kave za van, otvorene su teretane i fitness-centri, vratila se nastava u školama za strane jezike, a kladionicama, kasinima i automat-klubovima omogućeno je otvaranje uz novi epidemiološki okvir.

Vlasti su najavile da novo popuštanje planiraju za 1. ožujka, ali samo ako se epidemiološka situacija nastavi poboljšavati. Hrvatska je trenutno među najboljima u Europskoj uniji po broju novozaraženih na 100.000 stanovnika, no posljednjih tjedan dana ponovno bilježimo rast, što znači da je neka od relaksiranih mjera problematična.

Zastoji u masovnom procjepljivanju

Posebno razočaranje posljednjih mjeseci bilo je odgađanje dolaska većih količina cjepiva. Ona su stizala na kapaljku pa se do sredine veljače nisu uspjeli cijepiti čak ni svi medicinski djelatnici.

Nakon velikog zastoja u dostavi cjepiva 23. veljače konačno je krenulo nešto masovnije cijepljenje za građane starije životne dobi i druge iz rizičnih skupina. Vlasti su pritom najavile da će nove isporuke cjepiva, koje slijede narednih tjedana, biti još veće te da će osobito velike početi stizati u drugom kvartalu, što znači od travnja nadalje.

Nažalost, AstraZeneca, od koje je Hrvatska naručila čak 2.7 milijuna doza, kasnila je najviše. Štoviše, u utorak 23. veljače, baš kada je krenulo cijepljenje opće populacije, čelni ljudi te kompanije ponovo su objavili da neće moći isporučiti sve što su obećali. Europski dužnosnik koji je izravno uključen u razgovore s britansko-švedskom tvrtkom rekao je da je AstraZeneca obavijestila Bruxelles da će "u drugom kvartalu isporučiti manje od 90 milijuna doza", manje od pola od najavljenih 180 milijuna. Novi podbačaj u isporukama cjepiva u drugom kvartalu mogao bi ugroziti namjeru Europske unije da do ljeta cijepi oko 70 posto odraslog stanovništva.

Cijepljenje "uglednika" preko reda

Nažalost, cijepljenje je ponovo na vidjelo iznijelo koruptivan rodijačko-stranački mentalitet hrvatskih moćnika. Neki šefovi klinika, liječnici, pa čak i zubari odlučili su preko reda cijepiti tzv. uglednike, pripadnike raznih privilegiranih kasta iz redova politike, Crkve, policije. pa čak i vrhova akademske zajednice.

Sreća u nesreći je to što se čini da je jagma za cjepivima u redovima moćnika djelovala kao dobra reklamna kampanja za cjepiva u hrvatskom puku. Naime, novo istraživanje Nove TV pokazalo je da trenutno želju za cijepljenjem pokazuje veći udio građana nego ranije. Dok je prije početka cijepljenja zemlja bila podijeljena, sada se gotovo dvije trećine građana žele cijepiti, odnosno njih 65%, a samo 29% to ne želi. Pritom želju za cijepljenjem među starijima izražava čak 70%, dok je interes najmanji među mladima. 

>Ovo su moćnici koji su se cijepili preko reda

Pravi razlog za optimizam stigao s dolaskom cjepiva

Kako smo na Indexu već najavili, pravi razlog za optimizam stigao je s dolaskom cjepiva. U toj priči osobito su dobre dvije stvari - prva je da su cjepiva razvijena puno brže nego što je itko očekivao, a druga da su neka od njih izuzetno učinkovita i vrlo sigurna. 

Odlična novost svakako je novo veliko istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji koje je pokazalo da već i jedna doza cjepiva AstraZenece i Pfizera štiti oko 85% od težih oblika bolesti. Štoviše, ono je pokazalo da AstraZeneca odlično štiti sve cijepljene, uključujući i starije, čak možda i bolje od Pfizera. Kako je Hrvatska naručila najviše upravo tog cjepiva, može se očekivati da bi ubrzavanje cijepljenja moglo donijeti kolektivni imunitet i konačnu normalizaciju života. No, ako se kašnjenja i smanjenja isporuka nastave, pitanje je hoće li to biti realno moguće prije jeseni i na vrijeme za turističku sezonu.

Kako stručnjaci ističu, ako neki novi opasniji sojevi i prevladaju, do jeseni će vjerojatno biti razvijeno više cjepiva koja će štititi i od njih.

Epidemiolozi kažu da ne treba previše žuriti s popuštanjem mjera

Hrvatski epidemiolozi ipak kažu da se u ovoj situaciji, dok nam je procijepljenost još uvijek vrlo niska, a epidemija još uvijek prisutna, treba strpjeti s popuštanjem mjera, osobito jer nam se počinju javljati novi sojevi virusa. Također, podaci pokazuju da posljednjih tjedan dana bilježimo rast broja novozaraženih. Oprez oko popuštanja osobito je važan ako želimo izbjeći novi val koji se ponovno javlja u nekim zemljama poput Češke (grafikon dolje), u kojoj su bolnice trenutno na rubu kapaciteta, i Srbije, u kojoj broj novozaraženih dnevno ponovno prelazi 3000, unatoč masovnoj kampanji u kojoj je do sada cijepljeno preko 1.2 milijuna ljudi, kakvu Hrvatska za sada može samo sanjati.

>U Srbiji raste broj novozaraženih, počelo cijepljenje AstraZenecom

Čak i Švedska, donedavni uzor za one sklone liberalnijem pristupu, posljednjih dana apelira na građane da nose maske u svim zatvorenim prostorima jer joj broj novozaraženih uglavnom ne pada, već oscilira između 2000 i 4000 dnevno.

Rezultati cijepljenja, očekivano, najvidljiviji su u zemljama koje predvode u cijepljenju, primjerice u Velikoj Britaniji i Izraelu u kojem je do sada prvom dozom procijepljeno oko 50% stanovništva. No tisuće novozaraženih dnevno, iako predstavljaju veliki pad u odnosu na prosinac i siječanj, upozoravaju da ni u tim zemljama virus još uvijek nije potpuno suzbijen. Izraelske vlasti stoga pokazuju veliki oprez u popuštanju mjera - oni koji su dobili dvije doze mogu se vratiti u teretane, kinodvorane i na bazene, dok će njihovi necijepljeni sunarodnjaci još morati pričekati.

>U Srbiji raste broj novozaraženih, počelo cijepljenje AstraZenecom

>Češke bolnice popunile kapacitete, tražit će od Njemačke da primi pacijente

Što nam nosi budućnost?

Kako će izgledati svijet krajem 2021. godine, kada većina populacije u razvijenim zemljama bude procijepljena ili prokužena, teško je predvidjeti. Posebno je to teško reći ako se uzme u obzir mogućnost da neke najsiromašnije populacije ni tada još neće biti dovoljno procijepljene, što znači da će virus i dalje cirkulirati i mutirati.

Stručnjaci smatraju da ćemo najvjerojatnije morati naučiti živjeti s covidom-19 kao s gripom - kao s ozbiljnom sezonskom bolešću koje se treba čuvati i protiv koje se rizični trebaju redovno ponovo procjepljivati.

Dobra vijest za kraj je da je Moderna danas objavila da je već napravila cjepivo protiv južnoafričkog soja virusa te da bi uskoro trebala krenuti s kliničkim ispitivanjima.

>Modernino cjepivo za južnoafrički soj spremno je za kliničko ispitivanje