Hrvatski će građani iduće godine izići na predsjedničke i lokalne izbore, a njihova provedba koštat će 92,7 milijuna kuna, što je i glavni razlog zašto je Hrvatski sabor jedan od proračunskih korisnika čiji će rashodi bitno porasti u idućoj godini. L

Sabor bi u 2005. trebao raspolagati sa 232,2 milijuna kuna, što je čak 72,4 posto, ili gotovo sto milijuna kuna više, nego ove godine.

Više će novca, 14,9 posto, odnosno ukupno 44,6 milijuna kuna u idućoj godini dobiti i Ured predsjednika, kojeg očekuje i summit srednjoeuropskih predsjednika koji će koštati 1,5 milijuna kuna.

Znatno manje, tek 60.000 kuna koštat će svjetski summit o informacijskom društvu na poziciji Središnjeg ureda za e-Hrvatsku.

Hrvatska će Vlada iduće godine raspolagati sa 173,3 milijuna kuna, što je 12,3 posto više nego ove godine, a vidljivo je da će, kao i kod niza drugih proračunskih korisnika, doći do obnove voznog parka. Tako će ta stavka kod Ureda za opće poslove Vlade i Sabora s ovogodišnjih 500.000 kuna iduće godine porasti na 3,76 milijuna. Više će se koristiti i Vladin zrakoplov, jer će Direkcija za korištenje službenog zrakoplova imati 24,7 milijuna kuna, ili 43,6 posto više.

Najveći proračunski korisnici su tri resora - gospodarstva sa planiranim proračunom od 27,9 milijardi kuna, od čega se 24 milijarde odnosi na mirovine. Druga dva su resor zdravstva i socijalne skrbi sa 18,1 milijardi kuna, od čega se na sustav zdravstvenog osiguranja odnosi 14,7 milijardi kuna, te financija s 21,7 milijardi kuna, što je 18 posto manje nego ove godine.

Iz podataka kod tih resora vidljivo je npr. da će država za ispunjavanje međunarodnog sporazuma sa Svetom Stolicom izdvojiti 261,8 milijuna kuna, za potporu političkim strankama otići će 46,6 milijuna kuna, ili 16,5 posto više nego ove godine, za učešće Hrvatske u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova 10 milijuna kuna.

Kod resora gospodarstva vidljivo je da će se za mirovine boraca NOR-a i pripadnika bivše JNA utrošiti nešto više od 1,2 milijardu kuna, a za saborske mirovine 37,1 milijun.

Država će platiti i dva milijuna kuna, ili 33,3 posto više nego ove godine za troškove provedbe privatizacije velikih državnih poduzeća, dok će za subvencije brodogradilištima osigurati 405 milijuna kuna.

U zdravstvu će se primjerice za lijekove na recept potrošiti 2,2 milijarde kuna (13,1 posto više), za naknade za bolovanje milijarda kuna, a za bolničku zdravstvenu zaštitu 6,5 milijardi, ili 6,5 posto više nego ove godine.

Kod nekoliko ministarstava iskazuje se i novac koji će se kao pomoć usmjeriti u BiH, za skrb o prognanicima iz BiH 22 milijuna kuna, za pomoć znanosti i obrazovanju 12 milijuna, a 20 milijuna za poticaj zdravstvu u BiH.

Resor znanosti, obrazovanja i sporta ukupno će iduće godine imati 8,67 milijardi kuna, ili 4,3 posto više nego ove, a Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti proračun će porasti 9,2 posto, na 5,9 milijardi kuna.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i obnove raspolagat će sa 6,2 milijardi kuna, ili 3,5 posto više nego ove godine.

Dva tradicionalno "velika" proračunska korisnika su MORH i MUP. Resor obrane imat će oko 3,65 milijardi kuna, što je 1,8 posto više, a MUP 3,4 milijarde, ili 9,1 posto više.

Ministarstvo koje dobar dio svojih sredstava usmjerava u subvencije je Ministarstvo poljoprivrede, koje će od ukupno planiranih 2,8 milijardi kuna (7,5 posto više nego ove godine) za subvencije odvojiti 2,05 milijardi kuna.

Informatizacija i sređivanje zemljišnih knjiga projekti su Ministarstva pravosuđa, a ukupno će taj resor raspolagati sa 1,9 milijardi kuna, ili 2,1 posto više.

Ministarstvo kulture na raspolaganju će imati 728,3 milijuna kuna, što je 4,7 posto više nego ove godine, a Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja predviđeno je 702,1 milijuna (18,2 posto više).

Ministarstvo vanjskih poslova čiji proračun raste za 14 posto, na 497,2 milijuna kuna, glavninu sredstava, 352,2 milijuna, odvojit će za diplomatske i konzularne poslove. Ministarstvo kojemu proračun raste za čak 38,9 posto je ono europskih integracija, ali i s tim povećanjem riječ je o ukupno 62,5 milijuna kuna.

Veći rast od prosjeka mogu očekivati i Obavještajna agencija (53,5 milijuna kuna, ili 10,2 posto više) i Protuobavještajna agencija (167,5 milijuna, ili 19,1 posto više).

Među zanimljivostima koje otkriva pregled proračunskih stavki su npr. da će država izdvojiti 32 milijuna kuna (što je 6,7 posto više nego ove godine) za zdravstveno i mirovinsko osiguranje umjetnika, za tvrtku Golf projekt d.o.o. 2,9 milijuna, za obnovu zgrade u Đorđićevoj, vanjski će poslovi imati trostruko više novca (33,5 milijuna kuna), a pravosuđe će za kompleks Ilica-Selska u Zagrebu izdvojiti 25 milijuna kuna. Novost pak u nizu mjera u borbi protiv zlouporabe opojnih droga je i najava otvaranja antidroga telefona za koji će proračun izdvojiti 180.000 kuna.

Prijedlog proračuna kojega je Vlada uputila Hrvatskom saboru planira ukupne rashode u iznosu 90,9 milijardi kuna, a kada se tomu doda još 12,3 milijarde potrebne za otplatu glavnice dospjelih dugova, ukupan se proračunski iznos penje na 103,16 milijardi kuna.

(Hina) xbn ysšh