Profesor kritizirao zagrebačko sveučilište, Borasovi ljudi zaprijetili mu otkazom

Profesor kritizirao zagrebačko sveučilište, Borasovi ljudi zaprijetili mu otkazom
Foto: Pixsell/Boris Scitar

PROFESOR filozofije na Hrvatskim studijima (HS) dr. sc. Tomislav Janović dobio je pretprošli ponedjeljak opomenu pred otkaz samo nekoliko dana nakon što je na televiziji progovorio o novonastaloj situaciji na njegovoj instituciji kojoj nije izdana dopusnica za nastavak rada.

Janović je, gostujući na televiziji, N1 upozorio da Hrvatski studiji ne bi smjeli izvoditi nastavu prema novim nastavnim programima koji su bez sudjelovanja, pa čak i mimo znanja većine zaposlenika, izrađeni u postupku reakreditacije, jer od ministrice obrazovanja Blaženke Divjak za to nisu dobili dopusnicu. Uprava HS-a, s pisanom suglasnošću rektora Sveučilišta, odmah mu je uputila opomenu pred otkaz koja je prije toga dugo vremena bila "neaktivna". Time je još jednom, po tko zna koji put, poslala jasnu poruku da se u našoj snažno umreženoj akademskoj zajednici ne isplati biti disident, odnosno kritičar moćnika te nepravilnosti i nezakonitosti njihovih postupaka. Pokazala je također da u takvoj akademskoj zajednici, kao u Orwellovim djelima, 2 + 2 lako može biti 5, odnosno da u njoj postoje ljudi i krugovi koji bez ikakvih konzekvenci mogu interpretirati, izvrtati ili kršiti zakone i pravila.

Nezakonita uzurpacija

Podsjetimo, HS je 2014., u vrijeme ministra Vedrana Mornara, od Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) dobio reakreditacijsku preporuku čije je zahtjeve trebao ispuniti do prosinca 2017. U skladu s tom preporukom i Mornarovim pismom očekivanja, Hrvatski studiji trebali su riješiti svoj pravni status unutar Sveučilišta, razviti prepoznatljiv identitet i definirati svoj profil koji bi njihove studijske programe razlikovao od programa drugih sličnih sastavnica Sveučilišta.

Tadašnje vodstvo HS-a pokrenulo je akcijski plan u cilju ispunjavanja tih uvjeta. Taj plan, koji je jednoglasno usvojen na Znanstveno-nastavnom vijeću, temeljio se na dvije komponente: povećanju interdisciplinarnosti (jačem međusobnom povezivanjem studijskih programa) i jasnijem profiliranju programa s nacionalnom komponentom.

Međutim, rektor Damir Boras i njegovi bliski suradnici, poput prorektora Ante Čovića, akademika Mislava Ježića i bivšeg ministra Pave Barišića, imali su drugačiji plan za HS. Unatoč tome što je HS u međunarodnoj evaluaciji bio najbolje ocijenjeno visoko učilište koje izvodi programe u društvenim i humanističkim znanostima u ciklusu 2013./14, izveli su svojevrsnu uzurpaciju te ustanove. Prvo su za dekana postavili svojeg čovjeka – Marija Grčevića kojega Znanstveno-nastavno vijeće nije izabralo (on je ispao u drugom krugu glasanja) i o čijemu se imenovanju isto to vijeće kasnije negativno očitovalo. Potom su HS, umjesto da mu dodijele status fakulteta, kako je Boras ranije obećavao, odlukom Senata 17. siječnja 2017., degradirali u sveučilišni odjel s ciljem da rektor uz pomoć svojih ljudi, uključujući tadašnjeg ministra Barišića, potpuno ovlada neposlušnom institucijom. No, pojavio se problem. Naime, članak 64. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje da sveučilišni odjel može izvoditi nastavu u samo jednom znanstvenom polju, a na HS-u se izvodi nastava u sedam znanstvenih polja iz tri različita znanstvena područja. Stoga se HS ni na koji način zakonski nije mogao transformirati u sveučilišni odjel, a plan da se taj problem riješi izmjenom "nezgodnog" zakonskog članka neslavno je propao odlaskom ministra Barišića. Ipak, iako protivna zakonskoj definiciji odjela, promjena pravnog statusa HS-a Borasu i društvu omogućila je da na njemu uvedu "privremenu" vanjsku upravu, što inače, zbog autonomije koja je HS-u bila zajamčena odlukama bivših saziva Senata, ne bi imali pravo učiniti.

Boras pokušao ugasiti filozofiju na Hrvatskim studijima

Sjetimo se također da je Boras sa svojom ekipom u jednom trenutku pokušao ugasiti studij filozofije na HS-u, no odustao je zbog snažnog otpora studenata i njihove blokade nastave. Naime, studij filozofije na HS-u godinama je bio trn u oku skupine na čelu s prorektorom Čovićem jer se zasnivao na tzv. analitičkom pristupu koji ima snažan naglasak na logici, kritičkom mišljenju, jasnom izražavanju i suradnji s prirodnim znanostima. Iako se takav pristup ne poučava na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, osim na riječkom, studij filozofije na HS-u od uprave zagrebačkog sveučilišta najprije je proglašen viškom, a potom, nakon temeljite kadrovske čistke, zamijenjen "filozofijom kulture".

Brojni profesori i studenti pobunili su se protiv nasilne uzurpacije HS-a i najavljenog gašenja studija filozofije. Organizirani su prosvjedi, višednevna studentska blokada nastave, a potom i štrajk zaposlenika HS-a. No vodstvo Sveučilišta uspjelo je pravno dokazati da je štrajk bio nezakonit, zahvaljujući činjenici da suci nisu razlikovali pojam upravnog vijeća u privatnoj firmi od znanstveno-nastavnog vijeća visokoobrazovne javne ustanove, pa je pročelnik HS-a, izv. prof. Mario Grčević, protiv Janovića, koji je, kao sindikalni povjerenik bio jedan od organizatora štrajka, pokrenuo stegovni postupak.

U međuvremenu Borasovi ljudi do danas nisu uspjeli ishoditi promjene zakona koje bi im omogućile da legaliziraju degradiranje HS-a iz centra u odjel, niti su uspjeli dokazati da ustanova ispunjava uvjete iz Mornarova pisma očekivanja. Naime, rok za predaju dokaza prošao je prije više od pola godine.

Prisjetimo se također da su za dokumentaciju koju je "privremena" uprava HS-a početkom siječnja predala Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, tijekom njezine izrade bile vezane nedopustive etičke afere. Dio svog Strateškog programa znanstvenog istraživanja Hrvatski studiji prepisali su iz Strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti (2014.-2020.) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a dio s portala Katoličkih teologa Vjera i djela. Unatoč tome, Agencija je reakreditaciji HS-a odlučila dati zeleno svjetlo. No ne i ministrica Divjak. Naime, ona je odbila ustanovi izdati dopusnicu za rad upravo zato što je smatrala da je odluka kojom je status HS-a promijenjen iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel zakonski sporna.

Zanimljivo je pritom da je uprava HS-a u zahtjevu za izdavanje dopusnice istaknula sve one dobre znanstvene i nastavne rezultate sveučilišnog centra koji su istaknuti i u evaluaciji 2013./2014. godine, iako je današnje stanje institucije neusporedivo s onim kada su ti rezultati ostvareni, među ostalim i zato što su mnogi od profesora koji su za njih bili najzaslužniji, ali su sudjelovali u prosvjedima ili kritizirali novu upravu, u međuvremenu (dobrovoljno ili nedobrovoljno) otišli, dok su brojni lošiji, ali podobniji, zaposleni

Stegovni postupak kao batina

Nezakoniti postupci rektora, ljudi oko njega i nove uprave HS-a mogli bi se nizati u nedogled, pa i u konkretnom slučaju prof. Janovića koji se Borasovoj ekipi, među ostalim, zamjerio i time što je bio jedan od onih koji su Barišića i neke iz njegova kruga prijavili zbog sumnje u plagijat. No taj popis ovdje nećemo širiti.

Ono što je u ovom slučaju zastrašujući presedan u postupanju čelnih ljudi Sveučilišta jest činjenica da je ono pokazalo da se stegovni postupak protiv Janovića, a to znači i svi drugi slični, očito može koristiti kao sredstvo zastrašivanja i pritiska na nepoćudne i kritički nastrojene zaposlenike.

Doc. dr. sc. Vesnica Garašić, predsjednica Regionalnog vijeća Sindikata znanosti za Zagreb, kaže da stegovni postupak proveden protiv doc. dr. sc. Janovića zrcali sveopće prisutno netransparentno i nepravilno postupanje na HS-u.

"Temelj problema leži u činjenici da je Uprava Sveučilišta u Zagrebu, iz samo njima znanih razloga, odlučila Hrvatske studije iz zakonite forme sveučilišnog centra preustrojiti u sveučilišni odjel, što je protivno čl. 64. aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju", rekla je za Index.

"Tom prilikom nastavnici filozofije HS-a potpuno su isključeni iz rada Znanstveno-nastavnog vijeća, temeljnog tijela autonomije svake sveučilišne sastavnice, u kojoj znanstveno-nastavno osoblje donosi sve najvažnije odluke o kojima ovisi ispravno funkcioniranje svake visokoobrazovne znanstvene ustanove. Neakademsko, nasilno isključivanje velikog dijela nastavnika iz rada znanstveno-nastavnog vijeća HS-a od strane prorektora Čovića, pokušaj neargumentiranog ukidanja studija filozofije na HS-u, kao i nezakonitost ustroja ustanove, podigli su studente na blokadu nastave, a zaposlenike na opravdani štrajk. Doc. dr. sc. Janović je kao sindikalni povjerenik sudjelovao u organizaciji štrajka, no čim je stigla nepravomoćna odluka suda da je štrajk nezakonit, Sindikat ga je prekinuo. Unatoč tome uprava HS-a odlučila je pokrenuti stegovni postupak protiv doc. dr. sc. Janovića zbog organiziranja štrajka, ali i, kako su napisali, jer je istupao u medijima i davao negativne komentare o HS-u i Sveučilištu u Zagrebu i time narušavao njihov ugled. Tko je uistinu narušio ugled Sveučilišta u Zagrebu? Rektor Boras i prorektor Čović na čiji prijedlog je HS nezakonito ustrojen, ili doc. dr. sc. Janović koji upozorava na nezakonitost takvog ustroja", pita Garašić.

Sveučilišta bi trebala biti moralna vertikala i uzor

Predsjednica Regionalnog vijeća sindikata ističe da svako društvo riskira suočavanje s teškom krizom kada njegova sveučilišta ne djeluju u skladu sa zakonom, kada ta ista sveučilišta nisu besprijekorni primjer uzornog ponašanja u društvu, kada njegovi intelektualci pristaju davati suglasnost na prijedloge koji zadovoljavaju formu, a koji su bez istinskog sadržaja jer ne služe poboljšanju kvalitete znanstveno-obrazovnog sustava, već privatnim interesima pojedinaca koji zauzimaju najviše pozicije u akademskoj hijerarhiji.

"Ne samo da je u samoj svojoj esenciji pokretanje stegovnog postupka protiv sindikalnog povjerenika, koji je istog časa postupio po sudskoj odluci, i koji je u svojim medijskim nastupima samo ukazivao na probleme na HS-u, nezamisliv čin u uređenom društvu, već i način na koji je proveden pokazuje opasan presedan negativne instrumentalizacije instituta stegovnog postupka, koji time postaje opasna metoda za 'discipliniranje' svih onih koji misle drugačije. Naime, u starom Pravilniku o stegovnom postupku Hrvatskih studija, njega je trebalo pokrenuti najkasnije 3 dana nakon učinjenog prekršaja. Može li biti slučajnost da Uprava HS-a u srpnju 2017. mijenja taj Pravilnik, pri čemu ova odredba o 3 dana u novom nestaje, a odmah zatim Uprava HS-a pokreće stegovni postupak protiv doc. dr. sc. Janovića za organiziranje štrajka koji je trajao od 24. 3. 2017. do 10. 4. 2017. godine, što po starom Pravilniku ne bi mogla učiniti? Da stvar bude paradoksalnija, Stegovno povjerenstvo HS-a ne drži se čak ni odredaba novog Pravilnika. Naime, aktualnim Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti Hrvatskih studija izričito je propisano da se zaposleniku mora omogućiti iznošenje obrane, da se dokazi moraju provoditi i činjenice utvrđivati na javnoj raspravi o kojoj se vodi zapisnik. Suprotno navedenom, dokazni dio stegovnog postupka protiv doc. dr. sc. Janovića proveden je bez javne rasprave, u tajnosti, a činjenice su utvrđene netransparentnim metodama, uz kršenje mnogih odredbi aktualnog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti čime je doc. dr. sc. Janoviću uskraćeno elementarno pravo na iznošenje obrane.“

Kadija te tuži, kadija te sudi

Nažalost, samovolja i protupravno postupanje čelnih ljudi HS-a ni tu ne staju. Naime, po principu "kadija te tuži, kadija te sudi" Hrvatski studiji proveli su protupravno savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom sindikata kojeg doc. Janović nije član, koji okuplja zanemarivi broj članova, a čija je predsjednica doc. dr. sc. Vlatka Vukelić u ovom slučaju bila u očitom sukobu interesa budući da je ne samo predsjednica sindikata s kojim je nezakonito proveden postupak savjetovanja, već i predsjednica istog Stegovnog povjerenstva koje je odlučilo o navodnoj stegovnoj odgovornosti doc. dr. sc. Janovića!

"Sve navedeno upućuje na činjenicu da je provedeni postupak opterećen sukobom interesa kao i na sumnju da se doc. Janovića progoni i stegovno kažnjava zbog njegova članstva u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, dakle konkurentskom sindikatu, što pak predstavlja najteži oblik diskriminacije zaposlenika. Ako išta u cijeloj ovoj situaciji narušava ugled Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu, onda je to ovakvo postupanje Uprave HS-a i njihovog pročelnika izv. prof. dr. sc. Maria Grčevića. Stegovni postupak, koji je zamišljen kao jedan od instrumenata kojim ustanova u nastojanju pružanja što kvalitetnije usluge društvu, sankcionira neodgovarajuća i neprimjerena djelovanja vlastitih zaposlenika u ovom je procesu uprava HS-a pokušala iskoristiti kao alat discipliniranja onih koji misle drugačije", upozorava Garašić.

Kada zatreba, sve ide ekspresno

Garašić kaže kako je vrlo zanimljiva i indikativna brzina kojom su se mjere protiv Janovića pokretale kada je to upravi HS-a odgovaralo. To se prvi put dogodilo 21. srpnja, 2017. kada je protiv njega pokrenut stegovni postupak. U tom trenutku štrajk je bio potvrđen kao nezakonit pa su imali sudsko pokriće za to, a HS se ponovno našao u fokusu medija. Janović je tada u više navrata nastupao u medijima i upozoravao na masovno, često netransparentno zapošljavanje na HS-u, ali i na opće stanje na ustanovi nakon njezina pretvaranja iz centra u odjel kojim, umjesto izabranih, rukovode "privremena" tijela.

"Naime, iz Odluke o stegovnoj mjeri – Pisanog upozorenja vidljivo je da je prijedlog za pokretanje stegovnog postupka protiv doc. dr. sc. Janovića predao prof. dr. sc. Mijo Korade u petak, 21. srpnja, 2017., da je pročelnik Grčević isti dan uspio pročitati sav materijal vezan za prijavu, da je odmah donio Odluku o pokretanju postupka i isti dan imenovao Povjerenstvo za stegovni postupak sastavljeno od troje sveučilišnih nastavnika, od kojih su svi, pored svih svojih znanstvenih i nastavnih obaveza, odmah bili na raspolaganju, te se istog dana brzinski sastali i odmah uspjeli temeljito pročitati svu dokumentaciju i uputiti doc. Janoviću poziv za iznošenje obrane tri dana od dana primitka poziva, tj. na usmenoj raspravi koja je zakazana za ponedjeljak, 24. srpnja. Nakon takvog brzinskog početka stegovnog postupka, Povjerenstvo je usporilo svoj rad pa je svoje izvješće pročelniku Grčeviću podnijelo tek 26. rujna, 2017. godine, iako je prema Pravilniku to bilo dužno učiniti 8 dana od svojeg imenovanja. Nakon što je primio izvješće, pročelniku Grčeviću trebalo je čak 8 mjeseci da napiše Odluku o stegovnoj mjeri, a pisanje Odluke se kao slučajno vremenski poklopilo s još jednim javnim nastupom i upozorenjem doc. dr. sc. Janovića o zakonski neodrživom ustroju HS-a. Teško je vjerovati da je ovaj stegovni postupak bio pokrenut zbog brige o kvalitetnom djelovanju i ugledu HS-a u društvu, jer da je tome tako, svaki bi pročelnik Odluku o stegovnoj mjeri, na temelju dobivenog izvješća Povjerenstva za stegovni postupak, napisao najkasnije 10 dana od zaprimljenog izvješća", zaključila je Garašić.

Ovakvi i brojni drugi slični postupci čelnih ljudi na SuZG-u razlog su zbog kojeg mnogi kritičari visokoobrazovnog sustava danas smatraju da je jedino rješenje da se spriječi daljnja degradacija našeg najvećeg sveučilišta i njegova ugleda izdvajanje nekih njegovih najkvalitetnijih sastavnica i formiranje zasebnog sveučilišta. Osobito kada se ima na umu da su Boras i isti ljudi oko njega nedavno dobili mandat da ga vode još četiri godine.

U nastojanju da doznamo kako ovakvo postupanje prema dr. sc. Janoviću tumače u upravi HS-a, u ponedjeljak 25. lipnja poslali smo mail s više pitanja prvom čovjeku te institucije dr. sc. Grčeviću, no do objave ovog tekst od njega nismo dobili nikakve odgovore (pitanja koja smo poslali možete vidjeti dolje).

Poštovani,

Molimo Vas da nam za Index pojasnite neke detalje u vezi s trajanjem i načinom vođenja stegovnog postupka protiv sindikalnog povjerenika, doc. dr. sc. Tomislava Janovića kojemu ste 18. svibnja 2018. izrekli stegovnu mjeru pisanog upozorenja pred otkaz ugovora o radu. Naime, taj stegovni postupak pokrenut je 21. srpnja 2017., isti dan kad je i zaprimljen pisani prijedlog prof. dr. sc. Mije Korade i isti dan kad je optuženiku poslan poziv na usmeno očitovanje pred Stegovnim povjerenstvom na čelu s doc. dr. sc. Vlatkom Vukelić.

Zašto je prvo ročište sazvano tako brzo, tj.od petka na ponedjeljak, čime zaposleniku nije dan niti jedan jedini radni dan za pripremu obrane?

Zašto je nakon tako žurnog početka stegovnog postupka trebalo gotovo 10 mjeseci da se postupak završi?

Zašto tijekom čitavog razdoblja nakon odgode prvog ročišta (tj. između kolovoza 2017. i svibnja 2018.) optuženiku nije dana prilika da svoju obranu iznese na javnoj raspravi niti je njegov opunomoćenik pozvan da prisustvuje izvanraspravnim ročištima i izvođenju dokaza protiv optuženika?

Zašto je za predsjednicu povjerenstva izabrana osoba koja je u očitom sukobu interesa u odnosu na optuženog, budući da obnaša funkciju predsjednice konkurentskog sindikata (Hrvatskog sveučilišnog sindikata), a davala je i negativne javne izjave o povjereniku Janoviću?

Kako je moguće da ste uoči izricanja stegovne mjere proveli savjetovanje s predstavnikom/predstavnicom konkurentskog sindikata na Hrvatskim studijima kad Vam je bilo poznato da je predsjednica tog sindikata ujedno predsjednica Stegovnog povjerenstva?

Budući da ste odluku o stegovnoj mjeri donijeli 18. svibnja 2018, zašto su Vam za dostavu te odluke sindikalnom povjereniku trebala 23 dana?

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara