Profesor o vremenu u Hrvatskoj: U sve toplijoj klimi su sve češći ekstremi

Profesor o vremenu u Hrvatskoj: U sve toplijoj klimi su sve češći ekstremi
Foto: HRT

ZAŠTO se iz godine u godinu ponavljaju problemi s poplavama na istim mjestima? Kakvi nam vremenski ekstremi prijete nakon olujnog vjetra i dramatičnog rasta vodostaja? Mogu li se zaustaviti klimatske promjene? Na pitanje je li najgore iza nas što se tiče ovog hladnog vremena Vakula je rekao kako je najgore prošlo. To su bile teme u sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u čiji transkript prenosimo.

U emisiji su gostovali akademik Vladimir Paar,  profesor na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu Branko Grisogono, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut,  generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i  meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Vakula: Prva polovica svibnja među najhladnijima ikad

"Prognoze su se ostvarile i obilna kiša i olujni vjetar te hladnoća su iza nas. Sljedećih dana atmosfera će biti stabilnija, ali ne i stabilna. I dalje će biti povremeno mjestimične kiše u malim količinama, no ona ne bi smjele dovoditi u opasnost ljude i općenito situaciju na terenu. Sve skupa - optimizam sljedećih dana. Bit će sunca svakodnevno i porast temperature zraka primjerene dobu godine - oko 20°C. I sunce i toplina, tek tu i tamo malo kiše, i to više u južnijim krajevima. Bit će 7 do 10 dana za osušivanje ovoga što je napadalo", rekao je Vakula.

Dodao je kako je prva polovica svibnja bila među najhladnijima u povijesti mjerenja.

"To je iznimka, imamo peh, lanjski je bio među toplijima. Ove godine ekstrem, ekstremi se događaju, sve su češći i žešći - vrućina i hladnoća, sušna i kišna razdoblja. Kad se sve to zbroji, sve skupa po temperaturi je znatno iznad prosjeka. Prošla godina, a uvjeren sam i ova, bit će iznadprosječno topla, iako ćemo ovu prvu polovicu svibnja pamtiti kao jedan od najhladnijih", rekao je.

Đuroković je govorio o trenutačnom stanje na terenu. "Moramo voditi računa o velikim urbanim područjima kao što je grad Karlovac na koji utječu četiri velike rijeke i vrlo teško je uspostaviti sustav obrane od poplava", dodao je.

Objasnio je kako su boks-barijere spasile 500-tinjak kuća u karlovačkim prigradskim naseljima Logorište i Mala Švarča već drugi put, lani i ove godine. Na pitanje zašto se ne napravi pošteni nasip kako ne bi bila svake godine ista priča, Đuroković je rekao da je projekt Karlovca uznapredovao, a da do sada nije bio sustavno praćen. Naglasio je kako je to pokrenula ova vlada te je nastao projekt zaštite rijeka sliva Kupe i da je sabor u siječnju donio zakon koji Hrvatskim vodama omogućava brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

"Riješeno ih je za 2000 čestica, a 1333 čestice su u postupku rješavanja. Moramo riješiti ukupno 11.000 čestica za ovo područje", rekao je Đuroković.

Objasnio je i što se sve čini za zaštitu Hrvatske Kostajnice te da će se uskoro nabaviti trajne pregrade.

Grisogono:  U sve toplijoj klimi su sve češći ekstremi

Grisogono je objasnio zašto imamo sve češće ekstreme.

"U sve toplijoj klimi imamo sve više ekstrema iako nijedan meteorološki događaj ne potvrđuje niti opovrgava klimatske promjene. To je samo jedna kap u jezeru jer klimatologija se bavi dinamičko-statističkim strukturama, mustrama kroz duži period i kroz šire područje. Statistički možemo reći da u sve toplijoj klimi su sve češći ekstremi. Inače bi se ekstremni događali ovako i onako", rekao je Grisogono.

Na pitanje je li današnje globalno zatopljenje točka bez povratka rekao je kako je teško definirati točku bez povratka.

"Zagrijao se sustav jako puno. Energija je ogromna, možda nama 1°C ne znači puno individualno, ali su to ogromne količine energije. Moramo što prije reagirati i što prije smanjiti plinove staklenika, betoniranje i asfaltiranje, preveliku sječu šuma, promijeniti reflektiranje zračenja, drugačije se hraniti, manje jesti mesa, više se obrazovati u smislu da nismo vlasnici prirode niti da su resursi beskonačni. Resursi su, nažalost, konačni. Čovjek je glavni uzrok promjena. Ključno za očuvanje civilizacije je da se ograničimo na globalno zatopljenje. To je zabrinjavajuće što smo napravili zadnjih 100 do 200 godina", rekao je Grisogono.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara