JUČER je počelo ljeto.

U Hrvatskoj već nekoliko dana traje toplinski val, a meteorolozi najavljuju da njegov vrhunac tek stiže, i to u drugom dijelu tjedna. U četvrtak se očekuju temperature i do 40 Celzijevih stupnjeva, a za područje Zagreba i Slavonije izdano je crveno upozorenje Meteoalarma.

Toplinski val će, prema najavama meteorologa, trajati sve do kraja tjedna. Za vikend se najavljuje promjena vremena u obliku pljuskova, a tada bi i temperature trebale popustiti. Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, u subotu se očekuju pljuskovi i nevremena, a temperatura će u dijelovima zemlje pasti i za 10-ak stupnjeva.

Toplinski valovi nisu toliko neuobičajeni za drugu polovicu lipnja, ali za laike jesu, ako znamo da je u svibnju u dijelu zemlje bio snijeg.

Više toplih dana zimi nego hladnih dana ljeti

Pitali smo za objašnjenje meteorološkog stručnjaka prof. dr. sc. Branka Grisogona s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

"Vrijeme i sezonske promjene su se očito promijenile u zadnjih nekoliko desetljeća. Puno je više energije u klimatskom sustavu Zemlje nego što je bilo prije, primjerice, 150 godina. I ta energija u klimatskom sustavu raste sve brže zadnjih desetak i više godina. U ugrijanom sustavu brže su i intenzivnije promjene. Drugim riječima, sami prosjeci, npr. oni temperaturni ili oni po količinama oborina, možda i nisu toliko bitni koliko su bitne njihove ubrzane i povećane promjene u prostoru i vremenu", rekao je.

"Svaka je godina, pa i sezona, barem malo drugačija od prosječne i upravo te razlike rastu zadnjih desetak godina", precizirao je.

Nastavlja da promjene nastupaju i najbolje se uočavaju u poljoprivredi.

"Mislim tu na ranija listanja i cvjetanja te dozrijevanja biljaka. Od jorgovana do voćki i, posebice, grožđa, to je nedvojbeno dokazano. A da varijacije postoje i da se pojave i hladni dani ljeti neočekivano, to se događa, međutim imamo više toplih dana zimi nego hladnih dana ljeti. Noćne, odnosno minimalne temperature zraka rastu brže od maksimalnih temperatura zraka, što je jedan od pokazatelja da ove aktualne klimatske promjene ne dolaze od Sunca ili drugog dijela kozmosa, već da su ljudskog podrijetla", objasnio je.

Svi imamo subjektivne filtre, to je ljudski

Posljednjih godina kod nekih se stvarao dojam da ljeto dolazi sve kasnije, za razliku od ove godine, kada su visoke temperature stigle već početkom lipnja. Pitali smo Grisogona je li taj dojam banalan.

"Ma ne bih ga nazvao banalnim, ali nije statistički reprezentativan. Čuo sam ja to od još ljudi, ali da se može potvrditi, mora biti ogroman uzorak, statistička klimatologija bi mogla reći da morate napraviti testove na što većim uzorcima podataka", kaže. 

"A mi svi imamo subjektivne filtre, mi imamo distorziju u razmišljanju o prošlosti, jedino čemu se može vjerovati su zapisi, podaci, mjerenja i modeli. Naši doživljaji jako ovise o našem trenutnom raspoloženju i općem zdravstvenom i ostalom stanju. Međutim, u ovoj temi treba vjerovati jedino provjerenim meteorološkim i klimatološkim podacima i numeričkim modelima. Dakako, do njihove granice valjanosti tih modela", precizirao je Grisogono.

Kaže da su aktualne vremensko-klimatske promjene ljudskog podrijetla.

"Aktualne klimatske promjene uzrokovane su prebrzom i nepažljivom industrijalizacijom, prekomjernim uništavanjem prirodnih zelenih, posebice šumskih prostora, kao i prekomjernim asfaltiranjem, betoniranjem i prekomjernom proizvodnjom hrane", objašnjava.

Topi se 95 posto ledenjaka

I što dalje? Što je ono što slijedi ako čovječanstvo nastavi s rečenim procesima.

"Ako mi nastavimo linearno povećavati količinu plinova - staklenika u atmosferi, približno sličnim ili bržim tempom, rast će i srednja globalna prizemna temperatura zraka. Međutim, eksponencijalno može rasti i količina vodene pare u zraku, tamo gdje ima vode, a to znači i još žešća nevremena i još brže izmjene sušnih i poplavnih perioda", konstatirao je.

Za kraj, odgovorio je na pitanje jesu li onda one najave kako će za 50 ili 150 godina nestati dijelovi kontinenata istina, a ne nešto izvučeno iz konteksta.

"Istina je. Imat ćemo sve manje ledenjaka, njih 95 posto se već sad topi, tamo gdje je sušno, bit će još sušnije, a gdje je vlažno, još je mokrije. Mnoge niske obale i niski otoci će nestati. A to je u skladu s onim što smo rekli, jačanje ekstrema na svim poljima", izjavio je prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.