Profesor s Prometa: Odmorište Draganić je bočna smetnja. Nastaju "fantomski zastoji"
DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, izv. prof. dr. sc. s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović i pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba (HAK) Sinan Alispahić gostovali su sinoć u Otvorenom.
Razgovarali su o projektu izgradnje treće vozne trake u oba smjera na dionici Zagreb-Karlovac autoceste A1. Projekt obuhvaća i izgradnju triju novih čvorova, Stupnik, Ašpergeri i Selce (Karlovac), rekonstrukciju čvora Jastrebarsko te uklanjanje postojećih i izgradnju novih nadvožnjaka preko autoceste.
Mihotić: Predviđeni rok realizacije je dvije godine
"Javno savjetovanje počelo je u ponedjeljak. Riječ je o 39 km autoceste od Zagreba do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova je 250 mil. eura, a predviđeni rok realizacije projekta je dvije godine. Očekujemo da će nakon javnog savjetovanja početi službena procedura javnog natječaja", rekao je Mihotić.
"Tijekom izvođenja radova trake će biti sužene i bit će smanjena dozvoljena brzina, ali ostat će s jedne i s druge strane autoceste po dvije trake", potvrdio je.
Ševrović: Treća traka je nužna zbog rasta teretnog prometa
Tijekom ljetnih mjeseci i produženih vikenda stvaraju se velike gužve na dionici autoceste od Zagreba do Bosiljeva. "Mislim da treći trak neće donijeti rasterećenje onoliko koliko bi javnost željela", upozorio je Ševrović.
"Doći će do određenih poboljšanja, ta treća traka je nužna zbog rasta teretnog prometa, no ona neće biti spasonosno rješenje, imat ćemo i dalje slične probleme na sličnim mjestima u sličnom vremenu. Za desetak godina ako nastavimo ovakvim razvojem prometnog sustava govorit ćemo o četvrtoj traci", uvjeren je.
Problem vidi i u vijaduktu Drežnik, koji je nemoguće proširiti. "Taj vijadukt nema zaustavnu traku. Trebalo bi ga rušiti i raditi novi vijadukt i most preko Kupe kako bismo osigurali kontinuitet treće trake do Bosiljeva, sličan problem je i s tunelom sv. Marko", ukazao je.
Smatra da moramo hitno početi razmišljati o uvođenju sekcijske kontrole brzine. "Trenutačno zastoji na dionici Zagreb-Lučko, odnosno Karlovac-Zagreb nastaju zbog dva glavna razloga. Prvi je taj što imate ograničenje brzine 130 km/h, a maksimalna propusna moć u takvim uvjetima postiže se pri brzinama od 100 km/h", naveo je.
"Kad imate tok koji pokušava ići 100 km/h, a netko pokušava ići brže, dolazi do prometnih nesreća, tada dolazi do skokovitih promjena prometnog toka i tzv. šok-valova. Odmorište Draganić dodatna je bočna smetnja koja ima prekratku traku za ubrzavanje pa nastaju tzv. fantomski prometni zastoji", nastavio je.
"Ograničenje brzine u takvim uvjetima gustoća prometnih tokova treba biti na 80 km/h. To rade sve zapadne zemlje. Pokazalo se da se time kapacitet može povećati gotovo kao da izgradimo treću traku", poručio je.
Alispahović: Vrijeme putovanja će biti nešto duže tijekom radova
"Hrvatski autoklub, kao krovna nacionalna udruga vozača i članova, pohvaljuje ovu ideju i podržava je", napomenuo je Alispahić. Osvrnuo se na tvrdnje da će dvije sužene trake i ograničenje brzine tijekom izvođenja radova stvoriti probleme.
"Neminovno je da se brzina mora ograničiti, to će se posebno odraziti i na sigurnost. Činjenica je da će vrijeme putovanja nešto biti duže, ali strpljenje, svjesnost da je to nešto što za našu državu ima dalekosežne posljedice u kontekstu održivosti prometnog sustava, vjerujem da će to svi razumjeti i podržati", naglasio je.
Tijekom prošlog vikenda autocestom A1 prošle su 82.000 vozila u jednom danu. "To su impozantne brojke za taj profil ceste. Tu nema više kapaciteta, neminovno moramo ići u širenje", ustvrdio je Ševrović
"Na Lučkom i na svim dionicama autoceste uvodi se beskontaktni sustav naplate. Sve su to zahvati koji će značajno poboljšati protočnost prometa", kazao je Mihotić.
U tijeku savjetovanje o dovreštku autoceste do Dubrovnika
Što se tiče aktivnosti za dovršetak autoceste do Dubrovnika, Mihotić je napomenuo da je riječ o dvije izuzetno složene dionice autoceste do čvora Slano.
"Počelo je novo savjetovanje u rokovima u kojima smo obećali kad je raskinut prethodni natječaj. Odlučni smo da želimo izgraditi taj dio magistrale. Sredstva su osigurana i idemo u gradnju te izuzetno složene dionice", izjavio je.
"Dokle god isključivo povećavamo kapacitet cesta, svi drugi načini prijevoza na neki način će se degradirati", upozorio je Ševrović.
"Mladi sve više na godišnji idu avionima ili vlakom, ne koriste toliko osobni automobil. Hrvatska, ako se želi pripremiti za budućnost, mora se okrenuti razmišljanju o tome da li se do naših turističkih destinacija može doći alternativnim oblicima prijevoza, ne samo automobilima", dodao je.
Alispahić vjeruje da ćemo morati mijenjati ponašanje
I Alispahić se slaže da ćemo u bliskoj budućnosti morati mijenjati obrazac ponašanja.
"Morat ćemo se naviknuti i na pješačenje i na bicikliranje i na korištenje električnih automobila, kad je u pitanju mikromobilnost i drugih sredstava, pogotovo ono što nam omogućava da možemo na kraćoj relaciji rasteretiti prometni sustav", ustvrdio je Alispahić.
U planu je i daleko veće korištenje željezničkog prijevoza. "Željeznica je trenutačno u velikim investicijama, u prvom redu na koridorima Transeuropske prometne mreže", istaknuo je Mihotić.
"Osim dva pravca koji se sad realiziraju (Rijeka-Zagreb-mađarska granica i Ljubljana-Zagreb-Beograd) u najveću kategoriju te mreže ušla je i dionica prema Splitu, odnosno dio koji ne obuhvaća samo Split, nego i luku Zadar i luku Šibenik, te će u dogledno vrijeme dobiti dovoljno kvalitetnu željeznicu da se jedan dio prometa koji zagušuje autocestu A1 prebaci na željeznički promet", zaključio je.