PLANIRANA izgradnja luksuznog turističkog kompleksa u Albaniji, projekt povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, izazvala je bijes javnosti i prosvjede diljem zemlje. Iako je projekt najavljen prije više od dvije godine, mnogi detalji i dalje su obavijeni velom tajne. Donosimo pregled onoga što je dosad poznato, piše AFP.

Počeci projekta

Jared Kushner i njegova supruga Ivanka Trump još su 2024. godine najavili planove za izgradnju luksuznih hotela i vila u Albaniji. Projektom su obuhvaćena dva područja duž jadranske obale: zaštićena delta rijeka Vjose i Narte te obližnji nenaseljeni otok Sazan, koji je nekoć služio kao tajna vojna baza u doba komunizma.

Krajem 2024. albanska vlada dodijelila je status "strateškog investitora" tvrtki Atlantic Incubation Partners, za koju se vjeruje da je povezana s Kushnerovim fondom Affinity Partners.

Prema dokumentu u koji je AFP imao uvid, takav status omogućuje ubrzane administrativne postupke i potporu resornih ministarstava. Ivanka Trump je u međuvremenu posjetila regiju Vlore u pratnji arhitekata i ulagača te se sastala s premijerom Edijem Ramom.

Tko stoji iza ulaganja?

Procjenjuje se da ulaganje na otoku Sazanu vrijedi 1.6 milijardi dolara, dok je premijer Rama nedavno spomenuo projekt vrijedan četiri milijarde eura koji bi, prema njegovim riječima, obuhvatio i šire područje Vlore.

Iz Kushnerovog fonda Affinity Partners uputili su AFP na PR agenciju, koja je dostavila izjavu Ashera Abehsere, predstavljenog kao predsjednika tvrtke Sazan Real Estate Development. Ta je tvrtka opisana kao ona koja upravlja projektom uz "niz različitih ulagača".

"Veselimo se prilici da stvorimo odmaralište svjetske klase i ostvarimo jedno od najvećih privatnih ulaganja u povijesti ove regije", navodi se u izjavi. Međutim, AFP nije uspio pronaći nikakav pravni trag tvrtke pod tim imenom, a albanske vlasti do četvrtka ujutro nisu odgovorile na upit za komentar.

Zašto je projekt sporan?

Udruge za zaštitu okoliša tvrde da će projekt uništiti zaštićeno područje, dok drugi kritičari optužuju vlasti za korupciju. Više desetaka nevladinih udruga upozorilo je na potencijalno štetan utjecaj na zaštićenu zonu Vjosa-Narta, a više od 40 njih u siječnju je uputilo pismo vladi tražeći hitnu obustavu projekta.

Kritičari također postavljaju pitanje o podrijetlu novca kojim se kupuje obalno zemljište te o zakonitosti samog postupka. Kao i za mnoga druga zemljišta u Albaniji, i za ovo se vode imovinskopravni sporovi koji sežu u vrijeme pada komunizma 1990-ih.

Tisuće obitelji i dalje se nadaju povratu naslijeđene imovine koju su komunisti oduzeli nakon Drugog svjetskog rata, a neke od njih tvrde da polažu pravo upravo na zemljište predviđeno za gradnju.

Istraga i prosvjedi

Nezadovoljstvo je eskaliralo posljednjih dana nakon što su se pojavile snimke bagera na plaži. U subotu su se prosvjednici na tom području sukobili s privatnim zaštitarima, ogorčeni zbog novopostavljene bodljikave žice koja im priječi pristup obali.

Tisuće prosvjednika potom su se tri večeri zaredom okupljale u glavnom gradu Tirani, tražeći obustavu projekta i povrat zemljišta prijašnjim vlasnicima. Novi prosvjedi najavljeni su i za naredne dane. U međuvremenu je Posebno tužiteljstvo za borbu protiv korupcije pokrenulo istragu.

Mediji navode da će tužiteljstvo istraživati izmjene statusa zaštićenog područja Vjosa-Narta, način na koji su dužnosnici zaobišli sustav javnih natječaja za dodjelu ugovora te podrijetlo sredstava kojima su kupljeni vlasnički listovi. Iz tužiteljstva su za AFP potvrdili pokretanje istrage, no odbili su iznositi detalje.