RUSI su otvorili vrata ostanku predsjednika Vladimira Putina na vlasti do 2036. godine glasajući na jučerašnjem referendumu u velikoj većini za reformski paket koji će omogućiti da se on još dva puta natječe za mandat predsjednika, dok kritičari upozoravaju da je ishod referenduma lažiran.

Službeni rezultati, nakon više od 90 posto prebrojanih glasova birača, pokazuju da je bivši dužnosnik KGB-a, koji vlada Rusijom više od dva desetljeća kao predsjednik ili premijer, lako osvojio pravo da se natječe za još dva predsjednička mandata. To znači da može ostati predsjednik još više od 16 godina. 

Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je skoro 78 posto glasača poduprlo predložene promjene ustava, a da je 21 posto glasalo protiv. Čelnica povjerenstva Ella Pamfilova kazala je da je glasanje bilo transparentno i da su dužnosnici napravili sve kako bi osigurali njegovo pravilno odvijanje.

Na birališta je izišlo 65 posto biračkog tijela, objavili su izborni dužnosnici.

Reuters: Ovo je samo privid demokracije. Oporba tvrdi da su glasovi lažirani

Referendumom će se promijeniti ustav koji će omogućiti Putinu (67) da se još dvaput kandidira i ostane na vlasti do 83. godine, odnosno 2036. godine. Također, ovaj referendum trebao bi u najvećem paketu izmjena ruskog ustava od njegovog donošenja 1993. godine, nakon raspada Sovjetskog saveza, dati privid demokracije, ocijenio je Reuters.

Oporba je optužila vladu da su lažirali glasove. 

Političar Aleksej Navalni je glasanje nazvao nelegitimnom i nelegalnom predstavom koja je imala za cilj legalizirati Putinov doživotni ostanak na mjestu predsjednika.

"Nikada nećemo priznati rezultat", rekao je Navalni, obraćajući se putem videa svojim pristašama.

On je poručio da oporba za sada neće prosvjedovati zbog opasnosti od pandemije koronavirusa, no da će to napraviti u velikim brojkama najesen budu li njezini kandidati blokirani u sudjelovanju na regionalnim izborima ili njihovi rezultati budu falsificirani.

"Ono od čega gospodin Putin najviše strahuje jest ulica", kazao je Navalni. "On neće otići dok ne počnemo izlaziti na ulice u stotinama tisuća i milijunima", dodao je.

Prvobitno je referendum bio zakazan za 22. travnja, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa. Rusija je među zemljama koje je virus najteže pogodio.

Rusi ohrabreno podržali Putinov "paket reformi"

Rusi su bili ohrabreni podržati Putinov paket reformi za ostanak na vlasti, koji kritičari nazivaju ustavnim udarom, uz nagrade u kojima su se nudili stanovi te isticanjem drugih ustavnih amandmana koji su se odnosili na zaštitu mirovina ili zabranu istospolnih brakova.

Nudile su se i jednokratne uplate po Putinovu nalogu poput 10.000 rublji (140 dolara) za ljude s djecom, u srijedu, zadnjeg dana izlaska na birališta, tijekom referenduma koji se odvijao sedam dana kako bi se izbjeglo širenje koronavirusa.

Moskovljanin Mikhail Volkov kazao je da je glasao za reforme. "Trebamo radikalne promjene i ja sam za njih", kazao je.

Drugi su bili manje entuzijastični.

"Nisam čitala o amandmanima, da budem iskrena. Koji je cilj glasanja ako su već odlučili za tebe? Tako je to u našoj zemlji, pročitaj nešto i glasaj. Glasala sam", kazala je.

Osim Putinova ostanka na vlasti još dva mandata, zajamčene minimalne mirovine, zabranjeni istospolni brakovi i još dvjestotinjak amandmana

Osim resetiranja predsjedničkog mandata koji omogućuju Putinu da se kandidira još dva puta, referendum uključuje i oko 200 drugih amandmana, uključujući zajamčene minimalne mirovine, zabranu istospolnih brakova i potvrdu vjerovanja ruskog naroda u Boga.

Također uključuje promjene namijenjene jačanju Državnog vijeća zemlje i odredbu kojom se zabranjuje odricanje od bilo kojeg ruskog teritorija - potez koji za cilj ima učvršćivanje posjeda Moskve nad Krimom, koji je bio pod kontrolom Ukrajine, dok ga Rusija nije pripojila 2014. godine.

Putin je fotografiran na glasanju u Kraljevskoj akademiji znanosti, gdje ga je radnik anketirao, noseći pritom masku i rukavice kao očitu mjeru predostrožnosti protiv koronavirusne infekcije. Sam Putin nije nosio zaštitnu opremu.

Ovim promjenama Putin bi Rusijom mogao vladati do svojih osamdesetih

U siječnju je Putinov kabinet, uključujući premijera Dmitrija Medvedeva, naglo podnio ostavku, potezom čiji je cilj ublažavanje ustavnih promjena.

Putin (67) je već sada najdugovječniji čelnik na vlasti moderne Rusije od sovjetskog diktatora Josifa Staljina, a potpora ustavnim reformama na referendumu donosi mu mogućnost da nakon završetka postojećeg mandata 2024. provede još dva šestogodišnja mandata na predsjedničkoj dužnosti.

On sam kazao je da još nije odlučio o svojoj budućnosti. Njegovi kritičari, koji Putina uspoređuju s carem, kažu da su sigurni da će se kandidirati ponovno, no analitičari kažu kako želi ostaviti otvorene sve opcije.

Prema istraživanju agencije Levada, potpora od 60 posto koju uživa među građanima ostaje i dalje visoka, no ipak je bitno manja nego na njegovu vrhuncu, kada je uživao potporu 90 posto građana.

Nevladina organizacija za nadzor izbora Golos navela je u svom izvješću brojne neregularnosti prilikom glasanja i kazala da neće moći potvrditi rezultat kao legitiman.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.