SUDEĆI prema najavama i analizirajući podatke, ovogodišnja hrvatska sezona bit će slabija u odnosu na prošlu. Prvi podaci, koji obuhvaćaju gotovo cijelu prvu polovicu srpnja, ukazuju na značajan podbačaj tog ključnog dijela godine iako, gledajući cijelu godinu, još uvijek bilježimo nešto veći broj dolazaka i noćenja nego lani.

Indexovi reporteri obišli su centar Splita i Dubrovnika jučer navečer, u vrijeme kad sredinom srpnja u tim gradovima obično vlada ogromna turistička gužva, te popričali s ugostiteljima koji su nam prenijeli svoje dojmove. Oni se mogu sažeti u jednostavnu rečenicu: Sezona jest podbacila, a odgovornost vladajućih za to uopće nije zanemariva.

Dubrovački ugostitelji su složni: Turisti manje troše

Ministar turizma predstavio je pak kako su od početka godine brojke u porastu, no brojni djelatnici jedne od najvažnijih privrednih grana u Hrvatskoj ne dijele isto mišljenje te se žale na lošije stanje na terenu. Nedostatak radne snage, zakonske izmjene praćene visokom stopom PDV-a i oporavljanje konkurencije na Mediteranu uzroci su nešto lošije sezone, suglasni su u stavovima dubrovački ugostitelji koje smo pitali koliko je uočljiva takozvana "srpanjska rupa".

“Bitan je broj gostiju, ali je potrošnja presudna”

Vlasnik restorana Poklisar, smještenog u staroj gradskoj luci, Stjepan Perić ističe kako je prošla godina bila jako dobra, no ove godine, dodaje on, nema porasta kod njega.

"Pokazalo se loše što nam je prošla sezona bila dobra jer smo se svi uspavali. Mislili smo da smo napravili nešto spektakularno i da su zbog toga turisti dolazili, ali ove godine nema takvog skoka. To je samo dokaz da se on nije dogodio zahvaljujući našoj mudrosti i znanju, već je to jednostavno trend u svijetu", kazao je Perić dodavši kako su neki ugostitelji zbog toga nerealno podigli cijene. Prema njegovom mišljenju, svjetski trend je takav da gosti ostaju kraće u jednoj turističkoj destinaciji, dosta putuju i sve više traže za manje novca.

"Mi se tomu moramo prilagoditi, biti spremni i više razmišljati. Zbrajanje gostiju nam u konačnici ništa ne znači i ti podaci koliko je ljudi ušlo-izašlo iz Dubrovnika nikad mi nisu bili jasni. Naravno da je bitan broj gostiju, ali je presudna potrošnja koja je, čini mi se, ove godine manja nego prošlih godina", procijenio je Perić te istaknuo kako je "kamen smutnje" skandalozna odluka vlade o povećanju PDV-a u ugostiteljstvu, dok su otegotne okolnosti nedostatak kadrova i nekvalitetno obrazovanje u turističkim školama.

Zabrana puštanja glazbe razbjesnila dubrovačke ugostitelje 

Perić je mišljenja kako turisti ne dolaze u Dubrovnik samo zbog zidina, obilaska grada, sunca i mora. On tvrdi da je potreban takozvani "doživljaj" koji se, prema njegovom mišljenju, prvenstveno zasniva na noćnom životu. 

Grad Dubrovnik je još prošle godine uveo zabranu puštanja glazbe u povijesnoj jezgri iza 23.30, što je izazvalo brojna negodovanja ugostitelja. Odluka je donesena zbog stanovnika povijesne jezgre koji su se žalili na buku.

"To je velika greška i jedan od razloga lošije sezone zasigurno leži u tome. Skloni smo improvizaciji i donošenju nepromišljenih odluka", mišljenje je vlasnika restorana Poklisar u dubrovačkoj povijesnoj jezgri, dugogodišnjeg dubrovačkog ugostitelja Stjepana Perića. 

"Promet nam je pao zbog odluke o gašenju glazbe u 23.30"

S njim se slaže i vlasnik kafića Cele na Stradunu Tomislav Ivušić, čiji je kafić ranijih godina bio mjesto najbolje zabave u Dubrovniku, a okupljao se veliki broj posjetitelja zbog noćne glazbe.

"Promet nam je pao oko 20 do 30 posto ove godine. Zbog toga domaći ljudi ne idu u grad, a stranci koji bi nešto i potrošili idu spavati oko ponoći. Ljudi mi kažu da se žalim bez razloga jer mi je terasa puna, ali nije bitno kako to vizualno izgleda. Jednostavno, pala je kvaliteta potrošnje. Kad ugasimo glazbu, posjetitelji izgube volju, ne piju, ne troše i onda odlaze", kazao je Ivušić dodavši kako je tijekom dana posjećenost kafića dobra, no, prema njegovim riječima, noć je znatno podbacila.

“Preskupi smo kao destinacija, ne nudimo ništa posebno”

"Mislim da će dogodine biti još i gore. Inače smo preskupi kao destinacija, a ne nudimo ništa posebno. Osjeća se i buđenje konkurencije pa se bojim da će nam biti teško ako nastavimo ovim tempom jer i druge zemlje imaju more, sunce, povijest, ali i zabavu. Stradun je u ponoć prazan, a ovo je sredina srpnja. Glazbu nisu gasili u ratu, a sad je gase", govori Tomislav Ivušić te dodaje kako se porez hitno mora mijenjati zbog ulaganja i širenja ponude, što je, u konačnici, dodaje vlasnik Cele, ključ uspješnog turizma.

Irish pub Gaffe u jednoj od sporednih ulica koje vode na Stradun također je mjesto okupljanja velikog broja gostiju, prvenstveno onih koji traže zabavu uz hranu i piće. Ivan Hladilo koji vodi šest godina poslovanje Gaffea smatra kako ih njihovi gosti uvijek pronađu zbog specifičnog sadržaja i ponude, a to su većinom Australci, Englezi, Irci, Amerikanci...

"Poslujemo sukladno očekivanju, ali sezona je podbacila"

"Evidentno je kako je ova sezona podbacila. Uzrok leži u pitanju: 'Zašto nas je to iznenadilo?' Pokazatelji koji su najavljivali taj pad bili su vidljivi još na zimu i tada se očekivao nešto lošiji trend uz manju posjećenost. Na sve to se nije previše upozoravalo i nisu se poduzele konkretne mjere", mišljenja je Hladilo koji se prisjeća prošlogodišnjeg srpnja koji je bio dobar i zbog održavanja Svjetskog nogometnoj prvenstva.

"Mi poslujemo sukladno očekivanju, investiciji i trudu koje smo uložili da goste zadovoljimo i da se opet vrate. Ugostitelji moraju pratiti cijene, ponudu kod drugih i onda ćemo znati gdje smo. Također, odluka o glazbi u povijesnoj jezgri je prerigorozna i to vidim po gostima koji se iznenade. Svaku noć im moramo objasniti kako ne zatvaramo, već gasimo glazbu zbog susjeda. Ne govorimo im da je to odluka gradske uprave jer kako ljudima objasniti da vodstvo grada radi protiv sebe", kazao je voditelj Irish puba Gaffe Ivan Hladilo.

Gastro scena je važan dio turističke ponude jer mnogi posjetitelji žele doživjeti na putovanju jedinstveno iskustvo vrijedno uspomene. Percepcija 'vrijednost za novac' zasigurno se razlikuje od gosta do gosta, a kvaliteta je ono što u konačnici razlikuje pojedine ugostiteljske objekte.

Ivanka Grljević koja s mužem 20 godina vodi pizzeriju Castro na Gundulićevoj poljani, u povijesnoj dubrovačkoj jezgri, ne može se požaliti na ovogodišnju sezonu.

"Nama je odlično, isto kao i lani. Ne volim predviđanja koja najavljuju rekorde i guraju priču kako je potrebno uvijek više. Mislim da je ključ uspjeha u kontinuitetu. Mi smo popunjeni u svako doba dana, a brojke su nam na razini prošle godine. Čak ove godine imamo četiri stola manje jer smo željeli smanjiti obujam posla da se ne pretrpavamo i ne opterećujemo radnike“, kazala je Ivanka Grljević komentirajući kako su gosti uvijek isti.

"Turista je manje i imaju nižu platežnu moć"

"Ljudi paze na svoj novac i ne razbacuju se. Posao u pizzeriji je takav da dolaze oni koji imaju nisku, ali i jako visoku platežnu moć. Puno nam znače i domaći ljudi koji također dolaze, a šalju nam i svoje goste iz smještaja. Svaki gost koji ovamo dođe je potencijalni gost i iduće godine zbog čega se trudimo imati dobru ponudu i uslugu. Tu su i gosti s kruzera koji nerviraju Dubrovčane, ali i oni možda nakon nekoliko godina dođu na dulje vrijeme s obitelji u Grad jer im se svidjelo dok su bili u prolazu“, rekla je Ivanka Grljević iz pizzerije Castro.

Nešto nižu platežnu moć kod posjetitelja i manje turista primijetila je vlasnica slastičarnice Dolce Vita u kojoj se uvijek čeka na red za stol, Alisa Nenadić.

"Mi radimo tijekom cijele godine i držimo kontinuitet, tako da nam pad nije značajan. No, primijeti se da gosti slabije plaćaju. Na primjer, to vidim po tome da dijele jednu kuglu sladoleda. Ljudi dolaze u velikom broju, ali čini mi se da je na Stradunu prošle godine bilo više ljudi jer se čuo žamor koji ove godine, u ovo doba, izostaje. Jedino je dobro što se sezona produljila pa sad radimo sve do studenog, a prije je s početkom školske godine bilo gotovo“, zaključila je za Index vlasnica slastičarnice Dolce Vita u Dubrovniku.

Splitski ugostitelji nisu oduševljeni

Najteži novinarski zadatak bio bi u jednoj riječi sažeti dojam o sezoni u Splitu na temelju onog što smo čuli u šetnji po centru petkom uvečer. Jednima katastrofalna, drugima bolja, trećima malo lošija, ali, u pravilu, dojmovi ugostitelja i prodavača koječega bolji su što su bliži Rivi. Oduševljenih baš i nema.

Prva sugovornica: Sezona je katastrofalna

Počinjemo na vrhu Marmontove. Nakon petominutnog razgovora s gospođom koja na svome štandu prodaje kape, šešire, ručnike, naočale... zaključujemo kako je sezona skroz propala, nitko nije došao, a ljudi koji žive od turizma mogu još samo počiniti kolektivni suicid.

"Sezona je katastrofa", počinje naša sugovornica koja se, poput mnogih, ne želi predstaviti imenom i prezimenom. Ali želi dosta toga reći:

"Gostiju očito nema, a ovo što ima je nezainteresirano. U deset uvečer Marmontova je mrtva i to nema veze s brojem apartmana. Nema gostiju, može država lagat šta hoće, država i služi tome da laže. Ove je godine lošije više od 50 posto. Prije bi Marmontova ujutro bila puna, išli su na izletničke brodove, kupovali kape, očale, šešire, sad do 11 nema čovika osim ovih šta vuku kašete ribe", nemilosrdna je u kritici aktualne sezone. Nažalost, nije milosrdna ni kad je molimo da nam kaže barem ime.

"Mare, ali nisam Mare."

Ugostitelj iz Marmontove: Sezona je 30 posto lošija od 2017.

Ni na sljedećoj stanici nemamo više sreće sa sugovornikovim imenom. U jednom smo od kafića natiskanih na vrhu Marmontove. Iz svakog dopire glasna glazba i svaki svira svoje. Koliko će samo splitska turistička ponuda napredovati kada ugostitelji, za nekih stotinjak godina, odustanu od nadmetanja glasnoćom glazbe. U društvu smo vlasnika jednog bistroa. Ni on nije presretan sezonom i misli da je problem u ponudi.

"Ja raspalim muziku, on raspali muziku i to je to", predstavlja uzbudljive programe na vrhu Marmontove. Dok izgovara "on", glavom pokazuje prema kafiću preko puta.

"Sezona je pet do deset posto lošija nego prošla, a tridesetak posto lošija od 2017. Dvadeset godina sam tu i 2017. je bila najbolja, a lani je bilo Svjetsko prvenstvo. Ove mi se godine čak čini da je gostiju isto, ali nas je više. Puno je i restorana, apartmana, ali kafića je previše", analizira scenu pa se vraća na omiljenu temu:

"A i šta im nudimo? Stvarno, samo sunce, more i cijenu."

Na kraju se osvrnuo i na priče o potplaćenosti ljudi u ugostiteljstvu. Nije tako kod njega, uvjerava nas, konobari koji rade osam sati dnevno mjesečno zarade 4500 kuna, a onima s dvanaestosatnim radnim vremenom plaća je 6500 kuna. Hm, da im ne udari u glavu silan novac?

Spuštamo se Marmontovom. Ulica dosta živa, šeće se gore dolje, vrag zna ima li prolaznika više ili manje "nego u istom razdoblju lani". Preko odlično popunjenih Prokurativa dolazimo na Rivu. Prvih nekoliko kafića krcato, a mi zastajemo u obližnjoj trgovini slasticama. Pričamo s Gordanom. Ne daje nam prezime, ali barem imamo prvo pravo ime. Vodi posao i ne može usporediti sezonu s ranijima jer je ova prva u kojoj tu radi, ali zadovoljna je i brojem kupaca i potrošnjom, premda "previše kalkuliraju". Najviše je Francuza, ima i Japanaca u grupama, opaža ona.

"Ludnica, urnebes..."

Pozdravljamo se, nastavljamo niz Rivu. Mimoilazimo se s preplanulim ljudima, djecom koja u zrak bacaju neka svjetleća čuda i stižemo do katnice nazvane turističkom palačom. Sadržaj joj je maštovit: turistička agencija, kafić, restoran, kafić, turistička agencija. Idemo u kafić na katu, pitamo momka koji dočekuje goste možemo li s nekim proćaskati o ovosezonskim dojmovima, odgovara da pričekamo pa odlazi. Vraća se ubrzo s nekom curom, Marijom, pita što nas zanima, objašnjavamo, kaže da ne smije ona ništa, pitat će vlasnika, zove ga i nakon nekoliko trenutaka objavljuje da nema nikakvih izjava, ona nema odobrenje za razgovor, a vlasniku se ne da. Valjda je pitanje prekompleksno.

Dolje, u prizemlju, buka i gužva. U prvom kafiću ne mogu razgovarati jer im je "ludnica", tu je "urnebes". Jest, na prvi pogled je gužva, ali u nizu od četiri, pet kafića i restorana okrenutih prema Rivi ne nalazimo nijedan bez praznog stola.

Vlasnik izletničkog broda: Sezona je bolja

Produžujemo do izletničkog broda usidrenog u luci. Na gornjoj palubi neki ljudi plešu uz glazbu koju smo zaboravili prije nego što smo je čuli. Dolje je vlasnik Tonči s društvom.

"Kod mene na brodu je isto, ne mogu imat više putnika nego šta imam, ali siguran sam da je sezona bolja."

Bolja???

"E, bolja. Više je Amerikanaca, dolaze i Meksikanci, uvik dolaze Australci", zadovoljan je Tonči.

Aj ti sad zaključi kakva je sezona.

Idemo prema podrumima Dioklecijanove palače. Na prvom štandu sa suvenirima razgovaramo s Marijanom. Ovog se ljeta vratila nakon višegodišnjeg izbivanja iz Splita i, ako se nju pita, a pitamo je, prije desetak godina bilo je bolje - manje ljudi, više posla. "Sad je više njih, ali i nas", procjenjuje.

Na putu kući idemo preko polupraznog Voćnog trga. Otac i sin Halim i Ali Emrulai imaju malu sladoledarnicu s nekoliko stolova na Trgu. Ljudi su se fino predstavili i ne žale se. Velimo da ostali govore kako je sezona podbacila, a oni se smiju - "ugostitelji se uvijek žale".

Zadovoljniji su oni bliže Rivi

Uglavnom, četiri su godine tu, zadnjih nekoliko dana posao je krenuo dobro. Lani je sve to možda počelo malo ranije, ovogodišnji je peti mjesec bio "nikakav", što pripisuju lošem vremenu, ali, ponavljaju oni, pa i mi, sada je ok. Potvrđuju naš dojam - zadovoljniji su oni bliži Rivi.

Potvrđuje je, na drugi način, i Mike Shark, vlasnik food bara u ulici pored solidno popunjene Pjace. Govori hrvatski s jakim američkim naglaskom, došao je iz Los Angelesa, ovo mu je 42. objekt koji vodi i jedva čeka otići.

"Trideset posto je manje gostiju nego lani zahvaljujući skraćenju radnog vremena. Moramo zatvoriti u ponoć, a u normalnim turističkim centrima ljudi navečer izlaze u 11. Bolesni ljudi vode grad, idem odavde", najavljuje Mike. Žali se na "komunistički mentalitet" u nadležnim službama, najavljuje da će sve javno prozvati kad proda objekt.

"Žalibože svih poštenih ljudi koji ovdje rade, ali možda je rješenje zamijeniti 80 posto ljudi", zaključuje Shark.

A nama se, eto, čini kako se u centru grada uspješna turistička sezona svela na Rivu.