Protiv malarije - genetski modificiranim komarcima
TIM ZNANSTVENIKA sa Sveučilišta Johns Hopkins u američkoj državi Maryland je objavila rezultate istraživanja prema kojem bi novostvoreni genetski modificirani soj komaraca trebao biti glavno oružje u borbi protiv malarije.
Malarija je teška infektivna bolest koja se javlja u tropskim i subtropskim područjima te od koje svake godine oboli između 300 i 400 milijuna, a svake godine umre između 1 i 3 milijuna ljudi.
Malariju uzrokuje minijaturni parazit po imenu plazmodij, a njega ugrizom, odnosno preko krvi, prenose komarci.
Znanstvenici Johnsa Hopkinsa su, modificirajući DNK običnih komaraca, stvorili novi soj sa genom koji ga čini otpornim na plazmodij.
Potom su izvedeni pokusi prilikom kojih su se genetski modificirani i obični komarci hranili krvlju miševima zaraženih malarijom.
Nakon određenog vremena ustanovljeno je da genetski modificirani komarci imaju daleko više šansi za preživljavanje, a nakon devet generacija, 70 % svih kukaca uključenih u pokus je pripadalo genetski modificiranom soju.
Sličan pokus je izveden i s miševima nezaraženim malarijom, i tada se pokazalo kako nema razlike u šansama za preživljavanje između normalnih i genetski modificiranih komaraca.
Istraživači se nadaju da će, ukoliko se isti rezultati dogode u prirodnom okružju, genetski modificirani komarci jednostavno zamijeniti normalne komarce te će tako nestati glavni prenositelji te teške i smrtonosne bolesti.
Malarija se danas uglavnom vezuje uz siromašne i nerazvijene zemlje Trećeg svijeta, ali je sve do 20. stoljeća bila endemska i u mnogim krajevima Južne Europe, pa i SAD. Njeno iskorienjivanje u tim područjima se pripisuje isušivanju močvara, ali i korištenju kontroverznih insekticida kao što je DDT - nakon nekoliko desetljeća zabranjen pod pritiskom pokreta za zaštitu okoliša.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati