MEĐIMURSKA općina Orehovica prva je jedinica lokalne samouprave u kojoj je romska manjina prešla udio u stanovništvu od 33 posto, piše Večernji list, navodeći da su Romi prvi put dobili pravo na dvojezične ploče.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zadovoljan je rezultatima popisa stanovništva u dijelu koji se odnosi na nacionalnost.

"Od svih nacionalnih manjina jedino romska bilježi rast, i to od nekih šest posto. Posebno me sretnim čini to što su u općini Orehovici Romi prešli 33 posto, što je preduvjet za dvojezičnost", rekao je jučer Kajtazi. Prvi put u povijesti romska nacionalna manjina imat će pravo na to da natpisi na pločama na javnim ustanovama budu i na romskom jeziku.

"Nisam iznenađen što nas ima toliko. Mladi imaju puno djece, dolaze nam i ljudi iz drugih općina. Evo, ja sam dobio dva zeta, jednog iz Đurđevca, a drugog iz Pribislavca. Dobro nam je, imamo sve, od struje do vode, imamo kuće, a jedino nam fali kanalizacija", kaže Velibor Balog, koji živi od poljoprivrede. Ima svoj OPG.

"Dogovorit ćemo sve u skladu s propisima"

Romsko naselje, kao i ostala u Međimurju, izdvojeno je od onih u kojima živi većinsko stanovništvo. Primijetio je, kaže Balog, da se i u ono u kojem živi većinsko hrvatsko stanovništvo doseljavaju Romi iz drugih općina.

Predsjednik Općinskog vijeća Orehovice Neven Kreslin kaže da će se sastati sa zastupnikom Kajtazijem i razgovarati o dvojezičnim pločama.

"Primit ću Kajtazija i dogovoriti sve što je u skladu sa zakonom i propisima. Moramo sjesti i vidjeti kakva je procedura", kaže Kreslin.

Ravnatelj OŠ Orehovca Branko Sušec ističe da se posljednjih desetak godina znatno smanjio broj romskih učenika koji ne dolaze na nastavu. Škola je, prva u Hrvatskoj, uvela C model nastave na romskom jeziku.

Većina mještana romskog naselja govori bajaškim jezikom, inačicom starorumunjskog, a romani ćhib koji je u mnogim zemljama u kojima žive Romi službeni romski jezik, u Hrvatskoj govori mali broj Roma. Trebat će se, kažu u selu, dogovoriti i na kojem će jeziku biti ploče.