PULA: okrugli stol o stanju i perspektivama kamenoloma u Istri
Tekst se nastavlja ispod oglasa
O stanju i perspektivama kamenoloma u Istarskoj županiji razgovaralo se danas na okruglom stolu u Puli u radu kojega su sudjelovali predsjednik saborskog Odbora za predstavke i pritužbe Anto Đapić, članica tog odbora HSLSova saborska zastupnica Jadranka Katarinčić Škrlj te brojni predstavnici državne uprave, lokalne uprave i samouprave.
Tu su temu inicirali svojim predstavkama mještani Raklja (općina Marčana) nezadovoljni radom kamenoloma Pedrola koji eksploatira tvrtka ´Maškun´.
Po Đapićevim riječima, primjer kamenoloma Pedrola pokazao je čitav niz dvojbi i neriješenih pitanja u eksploataciji kamena i mineralnih sirovina u Hrvatskoj.
´Sve sam više uvjeren da se oko tog pitanja u Hrvatskoj vrti jako puno politike, puno interesa i puno lobiranja kako na lokalnoj tako i na državnoj razini´, rekao je u uvodu tog okruglog stola Anto Đapić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predstavnici Hrvatske gospodarske komore iznijeli su podatak kako se u Istri arhitektonsko-građevinski materijal eksploatira u 15 kamenoloma dok je od 40 registriranih kamenoloma, u kojima se vadi tehničko-građevni kamen, petina njih napuštena. Ukupna godišnja proizvodnja kamena u Istri je lani, kako se čulo, iznosila 3 milijuna prostornih metara, a prihod od izvoza premašio je 50 milijuna američkih dolara, čineći osam posto ukupnog izvoza istarskog gospodarska tijekom prošle godine.
Saborska zastupnica Jadranka Katarinčić Škrlj rekla je da se u tom poslu godišnje ´vrti´ više od milijarde američkih dolara, a po njezinoj procjeni, više od sto milijuna dolara rezultat je nelegalne eksploatacije. Ustvrdila je da su glavni problemi eksploatacije kamenoloma vezani uz nesređene zemljišne knjige, nepostojanje prostornih planova te neadekvatnu koordinaciju nadležnih tijela, a sve to rezultira, smatra ona, dugom, napornom i skupom procedurom ishodovanja dokumentacije potrebne za eksploataciju kamena.
Tu su temu inicirali svojim predstavkama mještani Raklja (općina Marčana) nezadovoljni radom kamenoloma Pedrola koji eksploatira tvrtka ´Maškun´.
Po Đapićevim riječima, primjer kamenoloma Pedrola pokazao je čitav niz dvojbi i neriješenih pitanja u eksploataciji kamena i mineralnih sirovina u Hrvatskoj.
´Sve sam više uvjeren da se oko tog pitanja u Hrvatskoj vrti jako puno politike, puno interesa i puno lobiranja kako na lokalnoj tako i na državnoj razini´, rekao je u uvodu tog okruglog stola Anto Đapić.
Predstavnici Hrvatske gospodarske komore iznijeli su podatak kako se u Istri arhitektonsko-građevinski materijal eksploatira u 15 kamenoloma dok je od 40 registriranih kamenoloma, u kojima se vadi tehničko-građevni kamen, petina njih napuštena. Ukupna godišnja proizvodnja kamena u Istri je lani, kako se čulo, iznosila 3 milijuna prostornih metara, a prihod od izvoza premašio je 50 milijuna američkih dolara, čineći osam posto ukupnog izvoza istarskog gospodarska tijekom prošle godine.
Saborska zastupnica Jadranka Katarinčić Škrlj rekla je da se u tom poslu godišnje ´vrti´ više od milijarde američkih dolara, a po njezinoj procjeni, više od sto milijuna dolara rezultat je nelegalne eksploatacije. Ustvrdila je da su glavni problemi eksploatacije kamenoloma vezani uz nesređene zemljišne knjige, nepostojanje prostornih planova te neadekvatnu koordinaciju nadležnih tijela, a sve to rezultira, smatra ona, dugom, napornom i skupom procedurom ishodovanja dokumentacije potrebne za eksploataciju kamena.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati