MOSKVU u rujnu očekuju izbori za gradsku skupštinu. Troje istaknutih kandidata oporbe zabranjeno je sudjelovanje, pa je oporbenjak Aleksej Navaljni malo prokopao po imovini predsjednika izbornog povjerenstva. Iskopao mu je vilu u mjestu Ika pored Opatije.

Naime, da bi se neovisni kandidat mogao natjecati na lokalnim izborima, prema ruskom izbornom zakonu mora prikupiti oko 5 tisuća potpisa, ovisno o veličini izborne jedinice.

Neovisni kandidati prikupili su tražene potpise, piše New York Times, ali izborno povjerenstvo nije priznalo potpise troje najpoznatijih oporbenih kandidata: Ljubov Sobolj, 31-godišnjoj odvjetnici i stranačkoj kolegici vodećeg i na desetke puta zatvaranog oporbenjaka Alekseja Navaljnija, aktivistu Iliji Jašinu i Dimitriju Gudkovu, bivšem parlamentarnom zastupniku koji je bio posljednji otvoreni kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina u Dumi. 

Sve troje kandidata je mlado, karizmatično i omiljeno u svojim izbornim jedinicama. Unatoč tome ili baš zbog toga, povjerenstvo ih je odbilo registrirati. Gudkov je ovakav ishod komentirao tvrdnjom da se vlada "boji da će pobijediti" ako dozvoli kandidaturu njih troje.

A njih troje nisu jedini - ukupno 57 od 290 kandidata je odbijeno, od čega su 39 bili neovisni, piše neovisni ruski portal na engleskom jeziku Meduza. 

Šef izbornog povjerenstva zabranio kandidaturu glavnim predstavnicima oporbe

Valentin Gorbunov, predsjednik moskovskog izbornog povjerenstva, izjavio je za novinsku agenciju Interfax da je dio potpisa ovo troje kandidata diskvalificiran jer su se poklapali s imenima i drugim detaljima mrtvih ljudi. Drugi dužnosnici su također opravdali diskvalifikaciju drugih potpisa tvrdnjom da pripadaju stanovnicima drugih gradova ili ljudima koji nisu zavedeni u policijskim arhivima. To je pak prilično nevjerojatna situacija u zemlji u kojoj svaki građanin mora prijaviti kućnu adresu na policiji. 

Aktivisti iz predizbornog stožera Soboljeve fotografirali su i nepoznate pojedince koji su u lipnju navodno plaćali 1000 rubalja ili 16 dolara za potpis bilo kojeg od njenih protukandidata, sve kako se ona ne bi mogla kandidirati. 

Lokalne vlasti navodno nisu htjele ni razgovarati s diskvalificiranim oporbenim kandidatima, zbog čega su ovi organizirali prosvjede. Njih je, naravno, nasilno razbila policija uz desetke privedenih, po već ustaljenom scenariju u Rusiji - s opravdanjem da su prosvjedi neprijavljeni. 

Uza sve to, Sobolj tvrdi da su grupe "zastrašujuće krupnih" muškaraca često maltretirale njene skupljače potpisa, prijetile im i uništavale potpise, prenosi Radio Free Europe/Radio Liberty. Štoviše, 22. lipnja su na dva štanda huligani bacili veliku količinu fekalija, pri čemu su pogodili i volontere. Jedan takav napad je i snimljen i objavljen.

Nakon svega ovoga, Sobolj i Navaljn su se sa svojom strankom Rusija budućnosti i nevladinom udrugom Antikorupcijska zaklada odlučili pozabaviti predsjednikom izbornog povjerenstva Gorbunovim, dotad prilično nepoznatim široj javnosti. Navaljni i inače istražuje i otkriva dokumente o korupciji ruskih državnih dužnosnika. Svoja otkrića redovito objavljuje na svom YouTube kanalu. 

>> Navaljni tvrdi da je otkrio tajnu vezu između Putina i Trumpa - i to na Instagramu ruske prostitutke

Oporba mu iskopala vilu od 900 kvadrata kraj Moskve i još jednu od 200 kvadrata - u Hrvatskoj

Ovog puta je njihova otkrića o Gorbunovom u YouTube videu prezentirala sama Sobolj. Istražujući njegovu imovinu, otkrili su da ima vikendicu pored Moskve veličine oko 900 metara kvadratnih, s nekoliko hektara zemljišta, koju su procijenili na 120 milijuna rubalja, odnosno 1,7 milijuna eura.

A onda su nastavili kopati i našli mu luksuznu vilu u malenom kvarnerskom mjestu Ika, ljetovalištu u sastavu općine Opatija. Gorbunov je sa suprugom i sinom još 2013. došao u Hrvatsku i s kapitalom od 400 tisuća dolara osnovali su tvrtku Ika Astra d.o.o., otkrila je Sobolj.

Ika Astra je kupila jednu nekretninu, no iz izvješća tvrtke nije se moglo saznati gdje je točno ta nekretnina. No Sobolj, Navaljnija i suradnike to nije zaustavilo. Prekopali su objave njegove obitelji na društvenim mrežama i na kraju je našli u Iki. U videu je i prikazana ova raskošna vila, za koju su utvrdila da njena jedna polovica pripada tvrtki Astra Ika. 

U njihovoj polovici su dva stana, jedan dvosobni i jedan peterosobni, ukupne površine dvjesto kvadrata. Pritom je sporno, ali ne posebno iznenađujuće, da Gorbunov sa svojom dužnosničkom plaćom nije sebi mogao priuštiti ni golemo imanje pored Moskve ni luksuznu vilu u Hrvatskoj.

Gorbunov nakon odrađivanja posla za Putina želi provesti mirovinu u Hrvatskoj

Sobolj zatim postavlja retoričko pitanje - zašto je ova hrvatska nekretnina Putinovog dužnosnika tako važna, budući da u Rusiji njegova obitelj ima puno veće nekretnine. 

Zaključak koji Sobolj izvlači je da se Gorbunov, koji je već 25 godina na čelu moskovskog izbornog povjerenstva, želi preseliti u Hrvatsku nakon mirovine. U Rusiji, naime, sustavno uništava demokraciju i vladavinu prava, ali želi provesti stare dane u zemlji koja ima demokraciju i vladavinu prava - i koja je, možda i najvažnije, članica Europske unije.

To što Navaljni, Sobolj i njihovi suradnici misle da je Hrvatska zemlja s vladavinom prava je prilično dirljivo u svojoj naivnosti. Ipak, poanta da ruski dužnosnici i oligarsi itekako vole skupljati nekretnine u EU i općenito na Zapadu - istom onom koji Kremlj i njemu lojalni mediji tako zdušno ocrnjuju - i dalje stoji. 

Rusija je, naravno, prema mišljenju većine stručnjaka i relevantnih institucija duboko autoritarna zemlja u kojoj izborni proces služi samo kao paravan za Putinovu autokraciju. U tom izbornom procesu pobjednik je u pravilu unaprijed poznat i siguran - bilo Putin, bilo predstavnici njegove Ujedinjene Rusije. Simbolična šačica oporbenih zastupnika koja i dobije mjesta u Dumi ili lokalnim samoupravama uglavnom je ionako lojalna Putinu. Slično je, naravno, i u drugim diktaturama koje tvrde da su demokratske, poput Irana, Sirije ili Sjeverne Koreje, iako je represija u Rusiji ipak slabije izražena.

"Čak i prilično represivni diktatori tvrde da su demokratski", komentirao je za New York Times profesor političkih znanosti na Sveučilištu Kalifornija, Daniel Treisman. Održavanje izbora uz blokiranje oporbenih kandidata "ne delegitimira izbore toliko koliko se čini", dodao je. 

Izbornu zabranu komentirao je i bivši američki veleposlanik u Rusiji, koji ovih dana često kritizira Putinov režim u medijima i na društvenim mrežama. "Ako je tako samopouzdan, zašto ne pusti ove ljude na glasačke liste? Možda nije tako popularan i omiljen kao što misli?" napisao je o Putinu na Twitteru.