MOŽE se reći već službeno - de facto takozvano primirje je završilo. Danas je cijeli dan Ukrajina pod napadima ruskih dronova i raketa.

Zračne snage Ukrajine izvijestile su da je danas, 13. svibnja (od 08.00 do 18.30), Rusija napala Ukrajinu s 753 udarne bespilotne letjelice tipa Shahed (uključujući i reaktivne). S obzirom na noćni napad (139 projektila BpLA), u jednom danu na Ukrajinu je izvršen udar s više od 892 neprijateljske bespilotne letjelice.

Glavni smjer udara bio je usmjeren na zapadne regije Ukrajine. Posebnost ovog napada - protivnik je ponovno iskoristio teritorij Bjelorusije i Moldavije za prelet udarnih projektila u smjeru Ukrajine.

Prema preliminarnim podacima, do 18.30 protuzračna obrana oborila je 710 neprijateljskih dronova u gotovo svim regijama zemlje. No unatoč tako visokim rezultatima, neki su shahedi ipak probili protuzračnu obranu Ukrajine. Do ovog trenutka zabilježeno je pogađanje 36 udarnih dronova na 26 lokacija.

Nažalost, opet ima poginulih.

U gradu Ivano-Frankivsk, na zapadu Ukrajine, ruski dron pogodio je običnu stambenu višekatnicu, poginuli su civili diljem zemlje, a jučer je cijela Ukrajina brinula o sudbini devetomjesečnog djeteta koje je teško ranjeno kada je u dvorište stambene zgrade u gradu Krivij Rih, rodnom gradu predsjednika Zelenskog.

Do danas je poznato da su liječnici uspjeli spasiti nogu djeteta od amputacije, ali njegovo stanje je i dalje teško.

Rat se nastavlja

U današnjem govoru glasnogovornik čelnika Kremlja Peskov izravno je rekao ono što Ukrajinci ionako znaju od 2014. godine. Putina nije zanimao niti ga zanima Donbas ili samo istok Ukrajine. Glasnogovornik Peskov potvrdio je: Putinova pozicija ostaje ista kao u lipnju 2024. godine.

Rusija zahtijeva potpuni izlazak ukrajinskih trupa iz četiri regije (Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporoške) samo kako bi započela pregovore. Vrijedi naglasiti: ne radi se o miru, zaustavljanju rata i jamstvu njegovog nenastavljanja, već isključivo o početku razgovora - o uvjetima kapitulacije Ukrajine.

Putin priprema veliku ekspanziju i postavlja ultimatume

Posljednji podaci obavještajnih službi i službene izjave Kremlja svjedoče o tome da je Rusija definitivno odbacila bilo kakve pokušaje pronalaska stvarnog izlaza iz rata. Dok dio svijeta nastavlja živjeti u iluzijama o "mirovnim inicijativama" Moskve, stvarna situacija je mnogo ciničnija.

Ovih dana izašlo je istraživanje britanskog izdanja Financial Times prema kojem su ruski zapovjednici uspjeli uvjeriti Putina da su njihove trupe sposobne potpuno zauzeti Donbas već do jeseni 2026. godine. Međutim, kontrola nad Donjeckom i Luhanskom regijom - to je samo međufaza. Izvori koji su kontaktirali s Putinom potvrđuju: on se ne namjerava zaustaviti.

Njegov stvarni cilj je - najmanje cijela lijevoobalna Ukrajina, uključujući Kijev i Odessu. Putin izravno izjavljuje u uskim krugovima da ne može pristati na zaustavljanje rata na sadašnjoj liniji fronte. Njegove ambicije sada se i službeno protežu do zapadnih granica Ukrajine. Stoga danas vidimo kako se Kremlj službeno vratio svojoj najstrožoj poziciji.

Zašto je retorika postala stroža?

Danas je već definitivno jasno da Trump ne namjerava primijeniti nikakve stvarne mehanizme pritiska na Putina. Potpuno je jasno da su Putinove riječi o "ograničavanju pretenzija samo na Donbas" uvijek bile samo taktički trik i mamac za Trumpa.

Sada, kada je Donald Trump zapravo prekinuo pritisak na Rusku Federaciju i ublažio sankcije, Kremlju više nisu potrebni trikovi. Osjetivši slabljenje međunarodne kontrole, oni otvorenim tekstom izjavljuju svoje osvajačke planove. Putin ignorira ranjivost svoje vojske pred ukrajinskim dronovima i ogromne gubitke, jer su ga uvjerili da će se ukrajinska fronta "svaki čas urušiti".

U međuvremenu, unatoč teritorijalnim apetitima Moskve, perspektiva proboja na fronti za njih ostaje daleka. Rusija napreduje minimalnim tempom, a Ukrajina sada nanosi neprijatelju čak i više štete nego prije. Herson i Zaporožje, koje Putin zahtijeva da se "predaju", postat će za Rusku Federaciju neostvariv zadatak, jer zahtijevaju forsiranje Dnjepra, za što Rusija trenutno nema resursa.

Zaključak je očigledan: Putin ne traži izlaz iz rata. Njegova pozicija samo postaje stroža, a apetiti rastu proporcionalno slabosti zapadne diplomacije. Realnosti rata se nisu promijenile.

Ukrajina nastavlja razvijati vojne tehnologije

U međuvremenu, Ukrajina se ne namjerava čekati dok se o njenoj sudbini odlučuje u Pekingu, Moskvi ili Washingtonu. Samo u posljednjih nekoliko dana pažnju privlače dva posjeta Ukrajini. Ministar obrane Mikhailo Fedorov sastao se s generalnim direktorom Palantir Technologies Alexom Karpom, kojemu je predstavio ukrajinsku strategiju obrane i razvoj suvremenih AI tehnologija koje Ukrajina aktivno razvija i uvodi u vojsku.

Podsjetimo da je Palantir jedna od vodećih svjetskih kompanija u sferi analize podataka i AI rješenja za obranu i sigurnost. Kao rezultat, postoji dogovor da Palantir Technologies i Ukrajina mogu zajednički razvijati tehnološka rješenja koja će jačati sigurnost naše države i naših partnera.

A danas je ministar obrane Njemačke Boris Pistorius postao jedan od rijetkih stranih vladinih dužnosnika koji su boravili u prifrontnim regijama Ukrajine.

Zajedno s Mikhailom Fedorovom posjetio je vojne stožere, gdje su ukrajinski zapovjednici predstavili operativnu situaciju na fronti, pokazali rad sa sustavom DELTA, planiranje jurišnih operacija, pogađanje logistike neprijatelja, izviđanje i koordinaciju različitih tipova dronova u jedinstvenom sustavu upravljanja bitkom. Teško je ne primijetiti da Ukrajina polaže na razvoj tehnologija. Iako je bez sumnje svako "željezo", pa čak i ono najtehnološkije, mrtvo bez iskusnog vojnika.

Vijest iz Švedske Putinu dodatno daje dokaz da NATO nije spreman za ovakav rat

U pozadini ovih novih masovnih zračnih napada na Ukrajinu i otvorene retorike Putina o namjeri nastavka borbenih djelovanja, vijest da su ukrajinski vojnici na zajedničkim vježbama u Švedskoj u području otoka Gotland ponovno potpuno porazili NATO trupe, koristeći ukrajinsko iskustvo korištenja udarnih dronova, ne izaziva radost. Čak ni kod Ukrajinaca.

Treba napomenuti da to već nipošto nije prvi izravni signal zaostajanja NATO snaga za realnostima suvremenog rata.

Naravno, može se koliko god želi podsmjehivati Šveđanima ili drugim vojnicima zemalja NATO-a koje su Ukrajinci pobijedili, ali što duže traje rat i što se brže razvijaju tehnologije na bojnom polju, to manje postaje do smijeha vojnicima i stručnjacima.

Također, potpuno je jasno kakvu reakciju izazivaju takve vijesti o brzoj pobjedi Ukrajinaca na vježbama nad predstavnicima NATO-a kod čelnika Kremlja. Za Putina - to je samo dodatni dokaz: NATO nije spreman za rat novog tipa.

Unatoč tome što se Hrvatska sada punom snagom trudi nadoknaditi zaostatak i započela je aktivno kretanje prema proučavanju tehnologija Ukrajine i uzajamnoj proizvodnji, u međuvremenu bi vjerojatno bilo dobro obnoviti razgovor o tješnjoj suradnji.

Jako mi je žao što je svojevremeno Hrvatska odbila obuku ukrajinskih vojnika. Filozof Seneka je u svoje vrijeme vrlo točno rekao: Docendo discimus - "Poučavajući, učimo".

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala