RADIONICA ZAKLADE 2020 NA BRIJUNIMA: ČETIRI PREDSJEDNIKA GOVORILA O POVJERENJU MEĐU DRŽAVAMA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U sklopu 5. međunarodne radionice Zaklade 2020 pod nazivom "Kako možemo vjerovati jedni drugima" koja danas završava s radom na Brijunima, sudionicima skupa tijekom popodnevnoga dijela zasjedanja obratili su se predsjednici Hrvatske Stjepan Mesić, Slovenije Janez Drnovšek, Crne Gore Filip Vujanović te predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.
Uspostava povjerenja od najvećeg je značenja upravo na ovim prostorima i to je osnovno pitanje ali i trajna zadaća cijelog društva, posebno na putu prema Europi, istaknuli su čelnici država u svojim istupima.
Predsjednik Mesić poručio je da je Europa regija kojoj u konačnici svi želimo pripadati i čije standarde usvajamo podsjećajući na uzrečicu "Mi ne ujedinjujemo zemlje, mi objedinjujemo ljude".
"Svjesni smo da je izgradnja povjerenja bitan preduvjet uspješnog završetka procesa povratka. Sve smo bliži završetku obnove kuća ali, kako se pokazalo, to je lakši dio. Mnogo je teže približiti susjeda susjedu i ponovno uspostaviti normalne životne tokove", kazao je između ostalog predsjednik Mesić. Po njegovim riječima nositelji vlasti moraju se zauzimati za izgradnju povjerenja isključivo kroz institucije demokratski izabrane vlasti. Pretpostavka za to, dodao je Mesić, su stvaranje institucija pravne države i njihovo dosljedno funkcioniranje.
"Hrvatsku želimo dovesti u Europu kao prosperitetnu, modernu i konkurentnu zemlju. Želimo je uklopiti u europsku obitelj na planu izgradnje povjerenja", zaključio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ponovivši još jednom kako je uspostava povjerenja od najvećeg značenja upravo na ovim prostorima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek založio se da sve države bivše Jugoslavije postanu dijelom europske obitelji i tu, po njemu, alternative nema. Pritom on smatra kako se povjerenje među zemljama bivše Jugoslavije, koje su u strahovitom ratu doživjele puno toga lošega zbog čega se izgubilo međusobno povjerenje, temelji na uzajamnom poštivanju i normalnoj komunikaciji.
"Europska unija ima posebnu odgovornost za području jugoistočne Europe jer države tog dijela regije trebaju se konsolidirati politički, gospodarski i sukladno razini europske demokracije", kazao je Drnovšek. Pritom je izrazio zadovoljstvo što je komunikacija među predstavnicima tih država dobra, uspostavljeno je povjerenje što je po njemu, dobar temelj za unapređivanje tih odnosa.
Govoreći o značaju koncepta povjerenja za razvoj i izgradnju države predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić ukazao je na važnost Daytonskog i Washingtonskog sporazuma te praktičnim učincima tih dokumenata nakon okončanja rata. U tom kontekstu on smatra utvrđivanjem istine najvažnijim preduvjetom uspostave povjerenja kao i pitanja povratka i održivoga ostanka. U ozračju uspostave povjerenja, kazao je Tihić, države moraju bezrezervno surađivati i s međunarodnim kaznenim sudom.
"BiH je bila i mora biti primjer svijetu kako prevladati različitosti. Europa, nažalost, nije adekvatno i pravovremeno reagirala kada je trebalo spriječiti sukobe. Zato, upravo sada BiH polaže test iz poštivanja ljudskih prava i sloboda od čega će uveliko ovisiti opstanak same ideje ujedinjene Europe", zaključio je Sulejman Tihić.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je kako je uloga šefova država u uspostavljanju povjerenja značajna na prostorima koji se bore za stabilnost.
"Što je sredina konzervativnija, a takve su mahom na Balkanu, to su riječi i aktivnosti predsjednika važniji za smirivanje društvenih tenzija te širenje duha tolerancije, razumijevanja i povjerenja", kazao je Vujanović. On je ustvrdio kako treba poduprijeti napore EU i međunarodne zajednice da ovi prostori postanu regijom tolerancije a kako je rekao, "ulazak Slovenije u EU te buduća kandidatura Hrvatske za članstvo u njoj predstavlja veliko ohrabrenje za ove prostore".
Međunarodna radionica Zaklade 2020 s radom završava večeras kada bi sudionici trebali usvojiti tekst svojevrsne zajedničke izjave.
(Hina) xdspo ysd
Uspostava povjerenja od najvećeg je značenja upravo na ovim prostorima i to je osnovno pitanje ali i trajna zadaća cijelog društva, posebno na putu prema Europi, istaknuli su čelnici država u svojim istupima.
Predsjednik Mesić poručio je da je Europa regija kojoj u konačnici svi želimo pripadati i čije standarde usvajamo podsjećajući na uzrečicu "Mi ne ujedinjujemo zemlje, mi objedinjujemo ljude".
"Svjesni smo da je izgradnja povjerenja bitan preduvjet uspješnog završetka procesa povratka. Sve smo bliži završetku obnove kuća ali, kako se pokazalo, to je lakši dio. Mnogo je teže približiti susjeda susjedu i ponovno uspostaviti normalne životne tokove", kazao je između ostalog predsjednik Mesić. Po njegovim riječima nositelji vlasti moraju se zauzimati za izgradnju povjerenja isključivo kroz institucije demokratski izabrane vlasti. Pretpostavka za to, dodao je Mesić, su stvaranje institucija pravne države i njihovo dosljedno funkcioniranje.
"Hrvatsku želimo dovesti u Europu kao prosperitetnu, modernu i konkurentnu zemlju. Želimo je uklopiti u europsku obitelj na planu izgradnje povjerenja", zaključio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ponovivši još jednom kako je uspostava povjerenja od najvećeg značenja upravo na ovim prostorima.
"Europska unija ima posebnu odgovornost za području jugoistočne Europe jer države tog dijela regije trebaju se konsolidirati politički, gospodarski i sukladno razini europske demokracije", kazao je Drnovšek. Pritom je izrazio zadovoljstvo što je komunikacija među predstavnicima tih država dobra, uspostavljeno je povjerenje što je po njemu, dobar temelj za unapređivanje tih odnosa.
Govoreći o značaju koncepta povjerenja za razvoj i izgradnju države predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić ukazao je na važnost Daytonskog i Washingtonskog sporazuma te praktičnim učincima tih dokumenata nakon okončanja rata. U tom kontekstu on smatra utvrđivanjem istine najvažnijim preduvjetom uspostave povjerenja kao i pitanja povratka i održivoga ostanka. U ozračju uspostave povjerenja, kazao je Tihić, države moraju bezrezervno surađivati i s međunarodnim kaznenim sudom.
"BiH je bila i mora biti primjer svijetu kako prevladati različitosti. Europa, nažalost, nije adekvatno i pravovremeno reagirala kada je trebalo spriječiti sukobe. Zato, upravo sada BiH polaže test iz poštivanja ljudskih prava i sloboda od čega će uveliko ovisiti opstanak same ideje ujedinjene Europe", zaključio je Sulejman Tihić.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je kako je uloga šefova država u uspostavljanju povjerenja značajna na prostorima koji se bore za stabilnost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Što je sredina konzervativnija, a takve su mahom na Balkanu, to su riječi i aktivnosti predsjednika važniji za smirivanje društvenih tenzija te širenje duha tolerancije, razumijevanja i povjerenja", kazao je Vujanović. On je ustvrdio kako treba poduprijeti napore EU i međunarodne zajednice da ovi prostori postanu regijom tolerancije a kako je rekao, "ulazak Slovenije u EU te buduća kandidatura Hrvatske za članstvo u njoj predstavlja veliko ohrabrenje za ove prostore".
Međunarodna radionica Zaklade 2020 s radom završava večeras kada bi sudionici trebali usvojiti tekst svojevrsne zajedničke izjave.
(Hina) xdspo ysd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati