RADNICI "BOROVA" SUOČENI S DVOSTRUKIM ODNOSOM DRŽAVE - "POLITIKA"

Višegodišnje odbijanje Hrvatske da riješi problem radnog odnosa nekoliko tisuća radnika "Borova" iz Vukovara, pretežno srpske nacionalnosti, potvrđuje sumnje u postojanje dvostrukog odnosa prema vlastitim građanima, koji su formalno jednaki pred zakonom, piše beogradska "Politika" od utorka u svom dopisničkom tekstu iz Zagreba.



List konstatira da je riječ o "kažnjavanju zbog činjenice da su tijekom ratnih zbivanja ostali na području Vukovara, dok je dio uprave 'Borova' i zaposlenih - pretežno Hrvata - izbjegao pod kontrolu hrvatske vlasti, te ostvario sva ta prava".

Za sve vrijeme, do 31. prosinca 2002. godine, radnici koji su izbjegli iz Vukovara primali su plaću, uplaćivani su im doprinosi, priznat im je radni staž, a dio je dobio i otpremnine, te određeni broj dionica u procesu privatizacije, piše list. Sve to uskraćeno je onima koji su tijekom rata ostali u "Borovu", iako je prilikom pregovora oko mirne reintegracije tog područja "dogovoreno da će se radnicima koji su ostali u 'Borovu' priznati kontinuitet zaposlenja i sva prava iz radnog odnosa, ali se već ubrzo pokazalo da je to bilo samo mrtvo slovo na papiru" i otpušteni su s datumom 3. prosinca 1991. godine, piše list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Hrvatska se naprosto uglavnom ne osvrće na ovakve sporazume, što dosljedno potvrđuje sve do danas. Kad ustreba, kao prilikom ljetošnjeg očekivanja europskog 'zelenog svjetla' za davanje Hrvatskoj statusa kandidata za primanje u EU, onda vlada obeća brzo rješavanje ovog problema, a poslije toga opet ništa, kao i svih proteklih godina", piše list, dodajući da se u odnosu prema problemu četiri tisuće bivših radnika "Borova" "ništa boljom nije pokazala ni prethodna Račanova vlast".

"Otpisani" radnici su još prije nekoliko godina podnijeli tužbe sudu za priznavanje uskraćenih prava, ali prema riječima predsjednika Udruge radnika "Borova" Mirka Grahorca, čiju izjavu prenosi list, "do danas niti po jednoj tužbi pred Općinskim sudom u Vukovaru nije zakazano niti jedno ročište, što pokazuje da se radi o namjernom odugovlačenju postupanja u tim predmetima i da sudovi nisu samostalni i nezavisni".

List dodaje da slijede novi razgovori s predstavnicima Vlade, te zaključuje da "ako Hrvatska niti ovoga puta ništa ne učini, preostaje da se svih četiri tisuće tužbi uputi na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu, a poznato je da je Hrvatska tamo već izgubila neke sporove zbog neopravdanog odugovlačenja sudskog postupka".

(Hina) xttag ybr

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara