SABORSKA zastupnica SDP-a Sanja Radolović tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici poručila je da SDP podržava modernizaciju statističkog sustava i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim pravilima, ali upozorava da veće ovlasti države moraju pratiti veća odgovornost i transparentnost.

Radolović je istaknula da su pandemija covida i energetska kriza pokazale koliko institucije često kasne za stvarnim događajima te da suvremeni statistički sustav mora koristiti nove izvore podataka kako bi država mogla brže reagirati na gospodarske i društvene promjene.

"Podaci su danas jednako važna infrastruktura kao što su nekada bile ceste i željeznice. Međutim, svako proširenje pristupa podacima mora biti praćeno snažnim zaštitnim mehanizmima za građane", poručila je.

Podsjetila na curenje osobnih podataka

Govoreći o zaštiti privatnosti, Radolović je podsjetila na dva velika slučaja curenja osobnih podataka u Hrvatskoj.

Prema njezinim riječima, u slučaju tvrtke B2 Kapital kompromitirani su podaci najmanje 77.317 građana, uključujući imena, prezimena, OIB-ove i datume rođenja, dok je godinu dana kasnije u slučaju EOS Matrixa bilo obuhvaćeno više od 181.000 zapisa osobnih podataka, među kojima i podaci 294 maloljetnika.

"Samo u ta dva javno poznata slučaja govorimo o više od 258 tisuća pogođenih osoba i zapisa. To pokazuje koliko je pitanje zaštite podataka važno za svakodnevni život građana", upozorila je.

Dodala je da upravo zato svako proširenje mogućnosti prikupljanja i korištenja podataka mora biti praćeno snažnim mehanizmima nadzora, transparentnosti i odgovornosti.

"Država neke podatke objavljuje sa zakašnjenjem od tri godine"

Radolović je ocijenila kako država ovim izmjenama zakona želi pristup podacima gotovo u stvarnom vremenu od telekoma, digitalnih platformi i privatnih kompanija, dok istodobno neke ključne pokazatelje razvoja objavljuje s višegodišnjim zakašnjenjem.

"U zemlji u kojoj aplikacija za dostavu hrane zna gdje smo za 30 sekundi, državne institucije neke trendove otkriju tek nakon godinu, dvije ili tri", rekla je.

Kao primjer navela je regionalne podatke o BDP-u po stanovniku.

"Sredinom 2026. godine još uvijek nemamo objavljene regionalne podatke o BDP-u po stanovniku u PPS-u za 2023., 2024. ni 2025. godinu. Dakle, još uvijek ne znamo kakva je stvarna usporedna razvijenost hrvatskih regija u posljednje tri godine", kazala je.

Podsjetila je i da je Hrvatska tek nakon Popisa stanovništva 2021. službeno potvrdila gubitak više od 400 tisuća stanovnika, iako su, kako tvrdi, lokalne zajednice posljedice depopulacije osjećale godinama ranije.

SDP traži dodatni nadzor

Zaključujući raspravu, Radolović je otvorila pitanje odnosa države i velikih tehnoloških kompanija u prikupljanju podataka.

"Ako danas Google, telekom operateri, internetske trgovine i digitalne platforme znaju više o ponašanju društva nego pojedine državne institucije, jesmo li spremni razgovarati o tome tko zapravo posjeduje znanje o našem društvu?", upitala je.

Poručila je da SDP traži redovito izvještavanje Hrvatskog sabora o korištenju novih izvora podataka, jasnu ulogu Agencije za zaštitu osobnih podataka te strogu primjenu načela proporcionalnosti i minimizacije podataka.