NA SJEDNICI Nacionalnog vijeća za uvođenje eura u petak je predstavljeno kako će izgledati naše kovanice eura.

>>VIDEO Pogledajte kako će izgledati hrvatske kovanice eura i centa

Natječaj je to koji je izazvao skandal zbog rada Stjepana Pranjkovića za kovanicu od jednog eura, na kojoj će biti kuna.

Motiv kune je preuzet s fotografije britanskog fotografa, i to bez dozvole.

>> Autor kovanice: Povlačim svoju kovanicu s kunom. Ispričavam se

"Potaknut neugodnom atmosferom, kao i pritiscima kojima sam izložen vezano uz moj dizajn naličja kovanice od jednog eura s motivom kune, odlučio sam povući svoj prijedlog dizajna za ovaj motiv te se odričem bilo kakvih prava", napisao je Pranjković Komisiji za novac HNB-a, prenosi Media Servis.

No tko su autori drugih radova o kojima se malo priča? Podsjetimo, autori prvorangiranih rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna.

Na kovanicama od 50, 20 i 10 centi bit će motiv Nikole Tesle, a najuspješniji je dizajn rad studenta Ivana Domagoja Račića.

Na kovanicama od dva eura motiv je geografska karta Hrvatske, a autor najuspješnijeg dizajna je magistar animiranog filma Ivan Šivak. S lijeve strane motiva nalazi se riječ Hrvatska, a na obodu kovanice od dva eura je stih Ivana Gundulića "o lijepa, o draga, o slatka slobodo". 

Motiv na kovanicama od pet, dva i jednog centa je glagoljica, odnosno motiv HR ispisan na glagoljici, a autorica tog dizajna je magistra arhitekture i dizajna Maja Škripelj. 

Ivan Domagoj Račić nam je zahvalio na intenciji da popričamo o njegovu radu, ali i dodao kako je vrijeme ispita na fakultetu pa se trenutno želi usredotočiti na to. 

Maja Škripelj je opisala proces

No popričali smo s Majom Škripelj, koja nam je na početku razgovora rekla da će govoriti o svojem radu, ali ne i o svim nastalim reperkusijama oko rada Stjepana Pranjkovića. O svom nam je radu rekla da je do vlastitog dizajna eurokovanice za motiv glagoljice došla primjenom matematičkog sustava Fibonaccijevog niza za unošenje omjera unutar ligature HR.

"Ligatura HR bila je zadana kao obavezan prilog ukoliko se dizajnira motiv glagoljice te sam ja odlučila pristupiti tom motivu isključivo dizajniranjem tog zadanog elementa", govori. 

Opisala je proces.

"Početak mojeg procesa dizajna je bilo proučavanje zadatka, ovaj dio imao je nekoliko elemenata koje mi je bilo bitno detaljno proučiti. To su smjernice zadane natječajem, nacionalna strana drugih država članica eurozone, postavljanje pitanja i čitanje odgovora na sva postavljena pitanja vezana uz natječaj."

"Zatim sam donijela neke osnovne odluke oko dizajna, kao što je dizajniranje vlastitog fonta za sve prijedloge koje šaljem", rekla je.

"Dizajnirala sam motive za sve apoene te sam većinu svojih prijedloga temeljila na osnovama geometrizacije osnovnog elementa. Dizajn za glagoljicu radila sam posljednji, no nekako mi je i najlakše protekao upravo zato što su temeljne odluke oko dizajna koje sam si postavila na ovom motivu nekako prirodno sjele", govori. 

Kao učenica bila fascinirana glagoljicom

Dodaje da je kao učenica bila fascinirana glagoljicom, ali da je njeno znanje o njoj kroz vrijeme izblijedjelo.

"Zato sam prije samog upuštanja u dizajn ligature uzela računalo u ruke i odlučila detaljnije proučiti tematiku. Ovdje je vrlo mnogo pomogla web stranica glagoljica.hr kao nepresušni izvor knjiga, rukopisa i natpisa. Gledala sam u kojim se sve oblicima i kako prikazuje ova ligatura kroz hrvatsku povijest", rekla je.

"Tokom istraživanja primijetila sam da je sama ligatura vrlo ugodna oku i tu me potaknula o razmišljanju o zlatnom rezu i Fibonaccijevom nizu, koji teži istom. Ovdje je pala odluka o korištenju Fibonaccijevog niza kao temelja za dizajn te sam istu kasnije prenijela i na font. Ovaj dio mi je bio najlakši dio procesa i zapravo sam se igrala. 

Gledajući u reference slova i kako je napisano prepoznavala sam pravilnosti i dodjeljivala vrijednosti Fibonaccijevog niza (1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34…) udaljenostima i debljinama unutar ligature te tako konstruirala oblik koji je u konačnici dobiven", navela je.

"Što se tiče pristupa šahovnici ovdje sam primijenila istu metodu kao i na svim vlastitim prijedlozima. Osnova za šahovnicu bila je veličina kovanice te da unutar kovanice stanu ni više ni manje nego pet polja u svakom smjeru (horizontalno i vertikalno) kako bi kao takva bila svojevrsni prijenos hrvatskog grba, ovdje je izazov bio imati izdužena polja, a zadržati kružni oblik", govori. 

Po struci je arhitektica

"Igrala sam se raznim mogućnostima vidljivosti pojedinih polja te je odabrano rješenje rezultat stvaranja ugodnog odnosa 'negativnog i pozitivnog prostora', a zadržavanja prepoznatljivosti širine i visine šahovnice. Tako su na samom donjem rubu vidljivi segmenti svih pet polja te je isto primjetno na desnom rubu kovanice", kazala je ona.

Rekla je da joj je s obzirom na malu dimenziju najmanjih kovanica bilo bitno da je centralni motiv jasan, čist i razmjerno velik. "Dio dizajnerskog procesa radila sam ručno, a dio na računalu koristeći se vektorskim i rasterskim programima Affinity", navela je.

"Nakon izbora moje kovanice Komisija za novac je tražila neke izmjene radi usklađivanja svih kovanica pa je tako font za natpise 'Hrvatska' i '2023. zamijenjen traženim uz posebnu pažnju posvećenu tome da sva slova budu čitka kako se protežu kroz više polja šahovnice", govori.

Pitali smo je čime se inače bavi.

"Po struci sam arhitektica, a trenutno imam otvoren obrt za umjetnost i dizajn te se primarno bavim dizajnom modernih društvenih igara. Kako je moj obrt još u svojim počecima, za sada nemam izdanih društvenih igara, no to planiram promijeniti u skorijoj budućnosti. Do sada nisam sudjelovala u dizajnerskim natječajima ovog tipa", rekla je.

Šivak: Poštujem odluku kolege da se povuče iz natječaja

Kontaktirali smo i Ivana Šivaka. Zamolili smo ga da prokomentira cijelu situaciju s natječajem.

"Poštujem odluku kolege da se povuče iz natječaja", njegov je odgovor. Pitamo ga kako je došao do dizajna s kojim se natjecao.

"Započeo sam istraživanjem eurokovanica svih zemalja članica na službenoj stranici Europske unije. Proučavao sam ih danima. Vidio sam što od motiva funkcionira, a što ne u tim dimenzijama i ideje su se počele nizati same od sebe."

"Uzmite u obzir da su određeni elementi bili zadani u pravilu natječaja; broj zvjezdica, šahovnica, natpis Hrvatska, godina 2023. i geografska karta. Dakle, nakon analize imao sam svu potrebnu građu i krenuo sam u realizaciju svog koncepta", rekao je.

"Znao sam da je to to!"

Kaže da su mu jednostavnost i minimalizam bili misao vodilja u izradi svih vizualnih rješenja kovanica koje je prijavio na natječaj.

"Ukupno sam prijavio šest rješenja, za sva četiri motiva kovanica. Iako smo površinski tek negdje 124. u svijetu po veličini, silueta Republike Hrvatske je jedna od najprepoznatljivijih u svijetu. Jadranska obala sa svojih preko 1000 otoka te naša kopnena granica koju dijelimo s našim susjedima čine siluetu granice jako zubatom, detaljnom i oštrom."

"Kako bih postigao sklad kompozicije, poigrao sam se strogom pravilnošću šahovnice te praznim prostorom, odnosno negativom, prema morskoj granici s Italijom. Čim sam postavio glavne elemente na svoje mjesto znao sam da je to to", kazao je.

Odgovorio je na pitanje sudjeluje li inače na natječajima.

"Ne, ovo mi je prvi put da sudjelujem na natječaju HNB-a. Inače se prijavljujem na natječaje za grupna izlaganja umjetničkih radova te prijavljujem svoje stripove i animirane filmove na festivale", dodao je.

Diplomirao na odjelu za Animirani film

Šivak je, inače, završio Školu primijenjene umjetnost i dizajna u Zagrebu, grafički odjel, te diplomirao 2011. godine na Likovnoj akademiji u Zagrebu, na Odjelu za animirani film i nove medije s titulom magistra animiranog filma i novih medija. Dugogodišnji je član HDLU-a.

Dulji niz godina radio je kao ilustrator, animator i crtač stripova na projektima za domaće i strane klijente u Australiji, SAD-u te Europskoj uniji, kao i u industriji videoigara kao 2D i 3D artist. 

Radio je edukativne projekte animiranog filma i slikovnice Požar nije šala u suradnji s HAgMD-om te Gradom Dubrovnikom. Ilustrirao je enigmatiku Modre laste i udžbenike za Školsku knjigu. 

Kao stručni suradnik predavao je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te održao radionice na temu digitalne umjetnosti.

"Posljednjih pet godina radio sam u industriji videoigara kao 2D i 3D artist, koju sam prošle godine s pozicije art direktora napustio u svrhu ispunjenja svojih snova - rada na dva vlastita projekta čiju pretprodukciju razvijam već preko sedam godina", kaže.

Razvija ilustriranu knjigu za djecu i strip-serijal 

Otkriva o čemu se radi. "Kao autor/ilustrator osmislio sam dva projekta; prvi projekt je serijal ilustriranih knjiga za djecu, a drugi je strip-serijal za odrasliju publiku", kazao je. 

"U planiranom serijalu dječjih knjiga riječ je pustolovinama malene rusalke Ajle, vodene vile koja po Samoboru, Samoborskom gorju i Žumberku prolazi kroz raznorazne zgode i susreće se s likovima iz naših mitova i legendi", dodaje.

"U strip-serijalu glavni lik je djevojka koja pod alijasom čuvara prirode, tj. park-rendžera, djeluje kao most između naše stvarnosti i stvarnosti u kojima žive stvorenja s one strane vela. Događaju se rascijepi i veo se sprema pasti, a njen glavni zadatak je pripremiti ljude i ta stvorenja iz slavenskih mitova i legendi za zajednički suživot."

"Strip-serijal će tematski biti miks horora, misterija i nadnaravnog. Oba projekta su u planu za uskoro objavljivanje", kaže.