U JEDNOM mirnom kampu i kafiću uz cestu u Alberti okupile su se stotine Kanađana kako bi razgovarale o ideji stvaranja vlastite države. Bio je 1. srpnja, a okupljanje je na prvi pogled nalikovalo proslavi Dana Kanade - uz živu glazbu, sajam i roštilj. No nigdje nije bilo kanadskih zastava.

Umjesto njih, ljudi su ogrnuti zastavama Alberte, mašu transparentima s natpisom "gotovo je" i nose kape "Trump 2024" i MAGA - "Make Alberta Great Again". Okupljanje se održava u kafiću Whistle Stop, koji je postao simbol otpora pandemijskim mjerama, a bivši premijer Alberte Jason Kenney naziva ga "nultom točkom" separatističkog pokreta.

Dok ostatak Kanade slavi rođendan države, ovi ljudi razmišljaju o odlasku. Separatisti u Alberti nekoć su smatrani marginalnom skupinom, no danas su u središtu jedne od najvažnijih političkih rasprava u zemlji. U listopadu će birači u ovoj naftom bogatoj i izrazito konzervativnoj pokrajini odlučiti hoće li pokrenuti pravni proces prema referendumu o odcjepljenju od Kanade.

Među zagovornicima neovisnosti je Sandy Moore, baka četvero unučadi, koja priznaje da su na njezine stavove djelomično utjecale internetske teorije zavjere. Pokretu se, kaže, pridružila kako bi zaštitila unuke od globalnih elita i njihova navodnog plana za "novi svjetski poredak". Ne vjeruje kanadskom premijeru Marku Carneyju, ali vjeruje Donaldu Trumpu. "Stalno sam mislila: Trump je jedini koji nas može spasiti", kaže.

Trump kao inspiracija

Moore nije jedina koja vjeruje u teorije zavjere, iako takve stavove ne dijele svi separatisti. Netrpeljivost prema saveznoj vladi u Ottawi u Alberti ima dugu povijest, ali novi zamah pokretu dali su Trump i sve napetiji odnosi SAD-a i Kanade.

Separatisti su posebno nezadovoljni Carneyjevim sukobima s Trumpom i pogoršanjem odnosa s južnim susjedom. Dio njih vjeruje da bi upravo Trumpov mandat mogao olakšati neovisnost Alberte jer bi SAD bio spreman kupac za njezinu naftu i plin.

Skupina Alberta Prosperity Project pokušava čak ishoditi zajam američke vlade od 500 milijardi kanadskih dolara kojim bi se financirao "bezbolan odlazak" iz Kanade. Predstavnici skupine triput su putovali u Washington, a suosnivač Jeffrey Rath tvrdi da su se sastali s dužnosnicima na "vrlo visokoj razini" koji su njihove informacije prenijeli Bijeloj kući. Nije potvrđeno s kim su točno razgovarali.

Mnogi separatisti osjećaju i kulturnu bliskost sa SAD-om. Dok se neki protive Trumpovoj ideji da Kanada postane 51. američka država, drugi je ne odbacuju. "Volim slobodu i manje poreze", kaže Casey Phillips iz Edmontona.

Ottawa pokušava zaustaviti separatizam

Premijer Carney i njegova vlada intenzivno pokušavaju uvjeriti stanovnike Alberte da im je bolje unutar Kanade. Carney i premijerka Alberte Danielle Smith promoviraju novi sporazum o naftovodu za izvoz nafte, nadajući se da bi gospodarski ustupci mogli smanjiti separatističko raspoloženje.

Separatisti, međutim, imaju razloga vjerovati da bi u Washingtonu mogli pronaći saveznika. Američki ministar financija Scott Bessent u siječnju je Albertu nazvao "prirodnim partnerom za SAD" i istaknuo njezine velike prirodne resurse. Govoreći o separatističkom pokretu, rekao je: "Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD ima."

State Department bio je oprezniji. Njegov glasnogovornik poručio je da se američki dužnosnici redovito sastaju s različitim predstavnicima, ali je naglasio da je pitanje glasovanja odluka stanovnika Alberte.

Nezadovoljstvo traje desetljećima

Sukob Alberte s Ottawom nije počeo s Trumpom ni Carneyjem. Nezadovoljstvo se prenosi generacijama i temelji se na uvjerenju da savezna vlada pokrajinu ignorira, iskorištava ili jednostavno ne razumije.

Separatisti posebno kritiziraju savezno upletanje i politike čiste energije za koje tvrde da su poskupjele život i ugrozile gospodarstvo pokrajine. Jedan od važnih trenutaka bio je 2021., kada je tadašnji američki predsjednik Joe Biden prvog dana mandata otkazao projekt naftovoda Keystone XL. Mnogi stanovnici Alberte zamjerili su tadašnjoj vladi Justina Trudeaua što se, prema njihovu mišljenju, nije dovoljno borila protiv te odluke.

Korijeni modernog separatističkog pokreta sežu i u 1980-e, kada je vlada Pierrea Elliotta Trudeaua uvela Nacionalni energetski program. Njime su povećani porezi naftnim kompanijama i izvozu nafte, a veći dio prihoda preusmjeren je iz Alberte prema Ottawi. Program je nakon pet godina ukinut, ali političke posljedice ostale su desetljećima.

Frustraciju dodatno povećava kanadski sustav fiskalnog izravnanja, kojim se porezni prihodi preraspodjeljuju siromašnijim pokrajinama. Alberta je jedna od najbogatijih i nikada nije primala takve isplate, zbog čega među dijelom stanovništva postoji osjećaj da financiraju ostatak zemlje, a zauzvrat dobivaju premalo.

Strah od niske izlaznosti

Carney je svjestan koliko je situacija ozbiljna. Iako upozorava Albertu da ne krene putem vlastite verzije Brexita, pokušava odgovoriti na njezine gospodarske prigovore. Sporazum o novom naftovodu svojim je zastupnicima predstavio ne samo kao gospodarski projekt nego i kao potez važan za očuvanje zemlje.

Ankete pokazuju da oko 30 posto stanovnika Alberte želi neovisnost. Problem za federaliste je mogućnost da njihovi birači ne izađu na glasovanje jer unaprijed očekuju pobjedu, dok je separatistička baza izrazito motivirana.

"Svi možemo misliti da se najgore neće dogoditi. Ali iskreno, ako ljudi ne izađu na birališta 19. listopada, mogli bismo izgubiti na ovom referendumu", upozorila je savezna ministrica Eleanor Olszewski.

Separatizam okuplja različite struje desnice

Na okupljanjima separatista miješaju se dugogodišnje gospodarske pritužbe, nepovjerenje prema saveznoj vladi, oduševljenje Trumpom i teorije zavjere. Ispred kafića Whistle Stop mogu se čuti tvrdnje da Carney nije demokratski izabran ili da je pandemiju organizirala globalna elita. Neki su toliko naklonjeni Trumpu da opravdavaju čak i njegove carine na kanadsku robu.

Populistički pokreti posljednjih su deset godina promijenili političku sliku brojnih zapadnih zemalja, od Brexita do Trumpova uspona, a dio tih trendova sada se spaja u Alberti. Separatizam je postao zajednički cilj različitih dijelova desnice.

"To je savršen kišobran za svaku opsesiju, paranoju i tjeskobu na desnici", zaključio je bivši premijer Alberte Jason Kenney.