RUSKO-UKRAJINSKA sigurnosna kriza dodatno se zaoštrava. Nakon što je Moskva ojačala vojnu prisutnost na granici s Ukrajinom, SAD je priopćio da je 8500 vojnika u punoj pripravnosti i spremno za brzo raspoređivanje u Europi. Kremlj pak poručuje da s velikom zabrinutošću prati američke poteze. Ipak, kriza se i dalje intenzivno pokušava riješiti diplomatskim putem.

Sinoć su u emisiji Otvoreno o tome govorili Branimir Vidmarović, vanjskopolitički komentator sa Sveučilišta u Puli, Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu i Gordan Akrap s Instituta za hibridne sukobe.

Vidmarović: Razgovaraju otprilike o istome, ali u različitim modalitetima 

Na pitanje je li rusko-ukrajinska kriza treniranje strpljenja jedne i druge strane ili zaista mogućnost otvorenog sukoba Zapada i Istoka, vanjskopolitički komentator Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli rekao je da logika ponašanja svih strana, pogotovo ruske, nije sukob.

"Nije konačni cilj pregaziti nekoga, zauzeti nekoga. To je postavljanje crvenih linija, pokušaj vraćanja europskog svijeta na stanje kakvo je bilo 1997. godine. To je pozicioniranje Rusije s njenim novim mogućnostima", dodao je.

"Ona ima puno vanjskopolitičkih uspjeha i sve joj to daje uvjerenost da se može ovako postaviti prema NATO-u. Cilj je prisiliti NATO i SAD-a da sjednu za stol pregovora i da porazgovaraju o svemu onome što tišti Moskvu, a to je širenje NATO-a i pogoršanje, iz njihove perspektive, situacije na njihovoj granici", rekao je.

Do ovoga je došlo, smatra, jer razgovaraju otprilike o istome, ali u različitim modalitetima - Rusija naglašava NATO i SAD, Ukrajina naglašava Ukrajinu kao glavni cilj. "Dok se ne nađu na sredini i ne shvate o čemu trebaju razgovarati, ovo će se nastaviti, bit će veće eskalacije, još će se više zveckati oružjem, vjerojatno će se proširiti i na Bjelorusiju", rekao je.

Od sastanka normandijske četvorke očekuje mnogo, shvaća se da treba i dalje forsirati dogovor iz Minska, koliko god da je nesavršen. Također, dodao je kako je Jens Stoltenberg rekao da NATO ne kani postavljati svoje oružje u Ukrajini i da je spreman razgovarati s Moskvom o svemu osim o širenju NATO-a. 

Kovačević: Ako Ukrajina pokrene akciju, Rusija će morati intervenirati 

Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, smatra da Rusija ne planira invaziju na Ukrajinu. Smisao gomilanja snaga je, kaže, odvraćanje Ukrajine od pokušaja provedbe oslobodilačke akcije u Donbasu.

"Ako Ukrajina pokrene akciju, Rusija će biti primorana intervenirati jer lokalne snage se ne mogu same obraniti", dodao je.

Kovačević se osvrnuo na situaciju iz 2014. kada je bila prilika da se situacija riješi diplomatskim putem, no Zapad je to odbio. Prvi diplomatski napor treba biti usmjeren na to da se postigne zajednička definicija onoga o čemu se razgovara. Nada se da će se SAD i Rusija dogovoriti o čemu zapravo razgovaraju prije nego što dođe do sukoba.

SAD je obećao da će pismeno odgovoriti na ruske prijedloge. Kovačević vjeruje da, kada Rusija dobije pisani odgovor, bit će zadovoljna jer je počeo dijalog o njoj važnim pitanjima. 

Akrap: Ukrajina treba mirnim putem osloboditi Donbas 

Gordan Akrap s Instituta za hibridne sukobe smatra da je gomilanje ruske vojske na granici s Ukrajinom "bildanje mišića".

"Donbas je u Lugansku okupirano područje Ukrajine. Ne slažem se s tim da Ukrajina treba oružanim snagama osloboditi taj dio, nego to treba napraviti mirnim putem. Međutim, ako Ukrajina ima pravo i ako krene u jednom trenutku, ako mirovni pregovori ne uspiju, Rusija nema nikakvog prava uletjeti u to područje jer nema tog međunarodnog pravnog instrumenta kojim bi to napravila.

To bi bila čista agresija Rusije na Ukrajinu. To me podsjeća na situaciju kod nas 1995. Jesmo li mi imali pravo osloboditi vojno-redarstvenim operacijama, kad smo sve diplomatske načine iscrpili, okupirana područja Hrvatske? Jesmo, stekli su se uvjeti", rekao je. 

Bandov: Kretanja u Ukrajini, usmjerna prema Zapadu, Rusiji su najbolnija 

Na pitanje zašto je Rusiji toliko važna Ukrajina, Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu je rekao da je to pitanje resursa, geopolitike, ponosa.

"Ukrajina je, što se tiče Rusije, najznačajnija bivša sovjetska republika, uz Bjelorusiju, ona je imala drugačiji položaj i u vrijeme Sovjetskog saveza. Kretanja u Ukrajini posljednjih godina koja su usmjerna prema Zapadu su Rusiji najbolnija. I u drugim državama vidimo kretanja od Rusije, primjerice u Azerbajdžanu (...) Sve te države se na ovaj ili na onaj način odmiču od Rusije", rekao je.

Ogorec: Rusiji nije u interesu da napadne Ukrajinu 

Rusija je danas počela s novim vojnim vježbama u blizini ukrajinske granice, rekao je Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica. Dodaje da je to uzelo previše maha.

"Kada imate toliku koncentraciju vojnih efektiva na jednome malom prostoru, toliku masu ljudi i naoružanja, naravno da rastu nervoza i tenzije. Svašta je moguće. Ne vjerujem da će doći do eskalacije sukoba i izbijanja velikog rata. Rusiji nije u interesu da napadne Ukrajinu", rekao je.

Objasnio je da ne postoji vojna ili politička logika da bi Rusija napala Ukrajinu, on nje je uzela sve što je mogla. Jedino logično je da se pregovori nastave, dodao je. 

Vidmarović o suzdržanosti Kine 

Na pitanje zašto je Kina suzdržana, Vidmarović je rekao da se radi o poslovnim interesima, o izrazito velikom izvozu žitarica u Kinu. Ukrajina je dio ekonomskog interesa Kine i radi se o zaštiti stabilnosti tržišta. Dodaje i kako se u kineskoj političkoj kulturi ne gaji podržavanje i stajanje na nečiju stranu u konfliktu.

"Neće se uplitati radi stabilnosti i mira", rekao je. 

Kovačević o diplomatskim aktivnostima 

Kovačević se nada da će diplomatske aktivnosti uroditi plodom, posebice imajući u vidu interese Ukrajine. Očito se, dodaje, vodi intenzivna diplomatska aktivnost, nije lako naći diplomatska rješenja jer svaka strana može drugoj prigovoriti da nešto nije ispunila.

"Rusija sve svoje poteze objašnjava kao reakcije na poteze NATO-a na europskom teritoriju. Svjedoci smo klasične sigurnosne dileme, ako se ne uključi dovoljno razuma kod svih zainteresiranih strana, to može dovesti do eskalacije sukoba", rekao je. 

Ogorec je komentirao objavu Bijele kuće da američki predsjednik Joe Biden ne namjerava unilateralno slati vojsku u Ukrajinu. Ogorec kaže da, kada bi vojska SAD-a došla na ukrajinsko tlo, to bi izazvalo izuzetno snažnu reakciju Rusije, tada bi se još zaoštrile tenzije i pitanje je kako bi to završilo. Odluku smatra dobrom. Vjeruje da će doći do deeskalacije, nikome nije u interesu rat.