Foto: FAH

IAKO je izvješće o radu pučke pravobraniteljice Lore Vidović u 2015. godini dobilo potporu saborskih klubova, zastupnici su u srijedu upozorili na rastuće podjele u društvu, govor mržnje u javnosti, potrebu  bolje zaštite prava nacionalnih manjina i branitelja, ali i na diskriminaciju radnih prava zagrebačkih odgajateljica.

Murganić: Hrvatska nema Strategiju za suzbijanje diskriminacije

Hrvatska nema strategiju za suzbijanje diskriminacije, a suočena je s poplavom neprimjerenih grafita te porastom diskriminacije na temelju vjerske i nacionalne pripadnosti, upozoreno je tijekom rasprave o izvješću pravobraniteljice za prošlu godinu za koju je HDZ-ova zastupnica Nada Murganić rekla da će ostati upamćena po kampanjama za predsjedničke i parlamentarne izbore, podjelama u društvu na 'mi ili oni' te optužbama za fašizaciju.

U izvješću se navodi da u društvu postoje diskriminacije s raznih osnova, da je javni prostor 'zagađen' neprimjerenim govorom, rekla je Murganić pitajući se je li Vidović uvijek upozoravala i kritizirala takvo ponašanje, je li stala na stranu onih koji su napadani bez osnova, a osudila one koji su to činili bez obzira iz koje političke opcije dolazili.

Zašto pravobraniteljica nije reagirala kad se vrijeđalo branitelje u Savskoj?

Zamjerila je pravobraniteljici što lani nije djelovala, odnosno oglasila se u nekim situacijama, poput prosvjeda branitelja koje nije zaštitila kad su bili vrijeđani i u javnosti tretirani kao teret društva, kao kriminalci.  "Radi zaštite svojih prava, prije svega digniteta, bili su za vrijeme prosvjeda javno, orkestrirano i organizirano vrijeđani, u javnosti su tretirani kao teret društva, kao oni koji zloupotrebljavaju društvo, kao kriminalci. Pravobraniteljica ih nije zaštitila", ocijenila je Murganić.

Pravobraniteljica, poručila je, ima obvezu javno progovoriti kad se hrvatskim građanima izvan Hrvatske onemogućava ustavno pravo da glasuju, a slike Hrvata u BiH i gužve na drugom krugu predsjedničkih izbora bile su poražavajuće. Dodala je i kako je obveza pravobraniteljice javno govoriti i o takvim negativnim pojavama kad se društvo mjeri na 'mi ili oni', kad se osuđuju samo neki totalitarni režimi, neki neprimjereni pozdravi, a trebali bi svi.

Gordan Maras (SDP), pokazujući naslovnicu tjednika Nacional, koji piše o poslovnim vezama Ane Karamarko i MOL-ova konzultanta Joze Petrovića, uzvratio je kako se izjava 'mi ili oni' odnosila upravo na to. "Ili mi - normalan rad u Hrvatskoj, zaštita nacionalnih interesa, INA ispred MOL-ovih interesa, ili oni - stotine tisuća kuna za privatne interese i konzultantske usluge", uzvratio je Maras.

Murganić mu je odgovorila da je izraz 'mi ili oni' upotrijebila u sasvim drugom kontekstu, vezano isključivo uz ideološke, političke, nacionalne i vjerske razloge, kada Nacional, kojim Maras maše, još nije ni izašao.

Horvat: Još nema obeštećenja za ratne štete Srbima; Bulj: Država je učinila puno    

S druge strane, laburist Jaroslav Pecnik upozorio je na problem rastućeg nepovjerenja u hrvatske institucije i krizu vladavine prava u situaciji u kojoj se na sudovima mogu obraniti samo oni koji imaju dovoljno novca da si priušte dobre odvjetnike. No, najviše reakcija izazvali su problemi s kojima se suočavaju nacionalne manjine, posebno srpska i romska.    

Tako je SDSS-ov Mile Horvat naveo problem stambenog zbrinjavanja srpske nacionalne manjine na području Like i Karlovačke županije istaknuvši da se 20 godina nakon rata Hrvatska po tom pitanju nije ni pomakla.  "Najviše je učinjeno u vrijeme vlade Ive Sanadera, no danas je još uvijek neriješeno 1400 zahtjeva za obnovu srpskih kuća, 1500 zahtjeva za povrat stanova.... Prošlo je 20 godina nismo učinili ništa na problemu obeštećenja za ratne štete", rekao je Horvat izrazivši sumnju u opstrukciju u rješavanju tog problema.

"Imamo mrtvi kapital državnih stanova, a država ih neće prodati jer su potencijalni kupci Srbi. Tisuću takvih stanova ostalo je neprodano jer ih se ne želi prodati Srbima", rekao je Horvat.

Suprotstavio mu se Miro Bulj (Most nezavisnih lista) koji smatra da manjine u Hrvatskoj imaju dobar status te da je država puno učinila za oporavak ratnih područja.

Na izostanak nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije upozorio je Šandor Juhas  iz Kluba nacionalnih manjina, te pozvao da se zaključci izvješća pučke pravobraniteljice počnu konačno primjenjivati, umjesto sa se isti problemi ponavljaju iz godine u godinu.

Da to nije točno smatra SDP-ov Josip Leko koji je istaknuo da Hrvatska ima dobar trend i napreduje u području zaštite ljudskih prava. Nemojmo iz trenutačnih političkih potreba "zabijati kajlu jedni drugima", poručio je.

Kajtazi: Romi i dalje žive u izdvojenim, neurbaniziranim naseljima

Na problem Roma koji u 21. stoljeću u Hrvatskoj i dalje žive u izdvojenim neurbaniziranim naseljima, bez struje i vode, upozorio je zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi.

Romima, istaknuo je,  onemogućen je pristup nekim ugostiteljskim objektima, njihova jezika i književnosti nema u udžbenicima, a nacionalni program za Rome se ne provodi jer  manjine nisu u fokusu ove Vlade.

Po njegovoj ocjeni,  jedino što se u izvješću pravobraniteljice promijenilo u 2015., u odnosu na 2014., drastično je povećanje broja pritužbi građana, vezano uz opću atmosferu u društvu i porast govora mržnje.

Raspravu o izvješću iskoristio je  SDP-ov Gordan Maras  da progovori o diskriminaciji na području rada u zagrebačkim dječjim vrtićima, te je pozvao pravobraniteljicu da zaštiti oko 5000 odgajateljice od samovolje gradonačelnika Milana Bandića i  gradskog pročelnika za obrazovanje, kuturu i sport  Ivice Lovrića.

Ravnatelji vrše pritisak na odgajateljice da se ne uključe u sindikat i ne reagiraju na loše uvjete rada, ustvrdio je Maras koji smatra da bi pravobraniteljica morala reagirati u tom slučaju.

Sabor je danas završio rad, a sutrašnje zasjedanje počinje nastavkom rasprave o radu pučke pravobraniteljice u 2015.