GLEDAJUĆI isključivo unutarnjopolitičku i sigurnosno-institucionalnu situaciju, Ukrajina doživljava jednu od najozbiljnijih i najopasnijih kriza od početka ruske invazije. Kriza je dospjela u javni prostor nakon što je usred Kijeva izbio oružani sukob između dvije obavještajno-sigurnosne službe: Vojno-obavještajne službe (GUR) i Službe sigurnosti Ukrajine (SBU). Uz to, sukob je dobio i konspirativnu dimenziju nekoliko dana kasnije, kada je u zgradu SBU-a udario dron koji je identificiran kao ruski mlazni dron.

Slijed događaja

Prema izjavama člana Ruskog dobrovoljačkog korpusa (jedinice koja se bori na strani Ukrajine u ratu) Stepana Kaplunova, 23. kolovoza u blizini njegove kuće prišli su mu djelatnici SBU-a, srušili ga i priveli. Prema njegovim navodima, pod prijetnjama i psihološkim pritiskom iznuđeno je njegovo priznanje o kontaktu s ruskim FSB-om. U noći s 1. na 2. rujna djelatnici SBU-a doveli su Kaplunova na službenu adresu stanovanja kako bi formalizirali pretres. Međutim, osim što su stan osiguravali vojnici RDK-a kako bi spriječili podmetanje dokaza, na lokaciju su stigle i snage GUR-a, točnije specijalne jedinice Timur, s ciljem da oslobode Kaplunova.

Nakon kraćih pregovora dvojice zapovjednika, dolazi do fizičkog obračuna i pucnjave u kojoj je jedan pripadnik Timura ubijen, a trojica su ranjena. Ipak, pripadnici GUR-a silom odvode Kaplunova na lokaciju pod njihovom kontrolom. Državni ured za istrage naknadno je uhitio trojicu djelatnika SBU-a, a istovremeno SBU pušta ranije privedene pripadnike GUR-a.

Rivalstvo GUR-a i SBU-a

Korijeni ovog problema sežu praktički od početka rata 2022. godine, a sve se vrti oko dva ključna aktera - prvi je Kirilo Budanov, voditelj Ureda predsjednika i bivši načelnik GUR-a, a drugi je Oleksandr Poklad, čelnik SBU-a. Početkom rata SBU je ubio ukrajinskog bankara Denisa Kirejeva pod sumnjom da je radio kao dvostruki agent za Rusiju. U 2023. godini Kirilo Budanov, koji je tada bio načelnik GUR-a, izjavio je da je upravo Kirejev upozorio GUR na rusku invaziju. U svojem izvještaju detaljno je opisao glavnu lokaciju napada - zračnu luku u Hostomelu. Ovi obavještajni podaci omogućili su Kijevu raspoređivanje trupa i pomogli u obrani grada na početku invazije. Sam Budanov izjavio je da bi Kijev najvjerojatnije bio okupiran da nije bilo Kirejeva, a savjetnik predsjednika Zelenskog Mihajlo Podoljak rekao je da je ubojstvo Kirejeva bila "tragična pogreška".

Prema raširenoj verziji, ubojstvo Kirejeva izvršili su upravo Pokladovi ljudi. Unatoč smirivanju, animozitet dviju obavještajnih agencija eskalirao je nakon što je Poklad imenovan za čelnika SBU-a. Prema ukrajinskim medijima, tijekom potvrđivanja imenovanja Poklada u Vrhovnoj Radi, Budanov je aktivno radio na opstruiranju glasanja. S druge strane, SBU pod Pokladovim vodstvom preko Kaplunova je krenuo u obračun s GUR-om i postrojbom Timur.

Institucionalni sukob

Činjenica jest da obje strane u svojim akcijama izlaze iz svojih okvira djelovanja. GUR je pod Budanovom praktički prestao biti klasična vojna obavještajna služba, već izravna konkurencija SBU-u u unutarnjim pitanjima. Upravo se to vidi i iz akcije u kojoj je uhićen Kaplunov. Služba tvrdi da je provela legitimnu antiterorističku operaciju protiv mreže ruskih agenata, dok Kaplunov i GUR tvrde da se radilo o "klasičnoj otmici" i prisiljavanju na lažno priznanje.

Ono što je problematično i znakovito za Ukrajinu jest to što ovo pokazuje koliko je duboka kriza državne uprave. Pojave u kojima specijalne postrojbe otimaju zatvorenike jedna drugoj i vatrenim oružjem rješavaju nesuglasice pokazatelj su pravne nesigurnosti. Dodatno, apel predsjednika Zelenskog u kojem poziva na "unutarnje" istrage ostao je bez učinka, a sukob se prelio u javnost.

Političke posljedice

Isto tako, ovaj sukob imat će izravan utjecaj na unutarnju političku konstelaciju snaga, posebno u kontekstu borbe za nadzor nad antikorupcijskim aparatom. Predsjednik Zelenski ne može jednostavno riješiti ovaj problem. Kirilo Budanov profilirao se kao snažan, neovisni politički akter koji je godinama gradio izravne kanale komunikacije sa stranim obavještajnim službama. Za zapadne partnere on je bio i ostao provjereni operativac koji isporučuje rezultate. Osim toga, Budanov nije samo administrativni voditelj.

U tom smislu, GUR uz podršku Budanova zaista djeluje izvan okvira vojne obavještajne službe. On je osobno ustrojio neke od najsposobnijih specijalnih jedinica, poput spomenutog Timura ili RDK-a. Te postrojbe osjećaju lojalnost njemu, iako im nije formalno nadređen. Za kraj, Budanov je uspio izgraditi status u javnosti. Njegova hladnokrvnost i prognoze koje su se obistinile na početku rata stvorile su od njega, u očima javnosti, simbol otpora.

Jasno je da je predsjednik Zelenski, upravo postavljanjem Poklada na čelo SBU-a, a micanjem Budanova s čela GUR-a, dao prednost SBU-u. Za razliku od karizmatičnih figura, Poklad je sistemski čovjek, a SBU je služba koja izravno odgovara predsjedniku. U tom kontekstu, sasvim je logičan izbor predsjednika da "učvrsti" tu službu, za razliku od GUR-a, koja je zakonski ustrojena kao sastavni dio Ministarstva obrane. Problem je u tome što predsjednik ne može riskirati potpunu destabilizaciju ili ostavku Budanova, jer bi to stvorilo moćnu oporbenu strukturu. S druge strane, ako se pak do kraja povuče i makne Poklada s čela službe, pokazat će slabost i nemogućnost discipliniranja vlastitog aparata.

Kompromisno rješenje

Prema pisanju ukrajinskih medija, sasvim je moguće da predsjednik krene nekim srednjim putem, kao što je često dosad radio u sličnim sukobima. Pod pritiskom javnosti i zapadnih partnera mogao bi suspendirati ili isključiti neposredne aktere iz službi (zapovjednike postrojbi koje su se sukobile), uz odgodu imenovanja Poklada na puni mandat - koji trenutno ima status vršitelja dužnosti. To bi prema javnosti moglo izgledati kao institucionalna pobjeda Budanova, međutim SBU bi uz odobrenje predsjednika mogao nastaviti s "čišćenjem" kadrova koji su odani Budanovu, tako ga slabeći, a da se izravno ne sukobe s njim.

Jasno je da je to samo održavanje statusa quo, ali u uvjetima rata predsjednik Zelenski pokazao je sklonost upravo takvim kompromisnim rješenjima koja tek privremeno smiruju situaciju, do nove eskalacije.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala