"Ratni zločini u Hrvatskoj će se procesuirati još desetljećima"

"Ratni zločini u Hrvatskoj će se procesuirati još desetljećima"

NEVLADINE udruge koje prate procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj kao glavne zamjerke navode suđenje velikom broju pripadnika srpskih paravojnih formacija (oko 400) u odsutnosti te zakašnjelo istraživanje i procesuiranje zločina počinjenih od strane pripadnika hrvatskih postrojbi. Udruge uočavaju da se ipak smanjuje broj spornih procesa za ratne zločine te je 2007. svega nekoliko slučajeva bila ispod standarda pravičnog suđenja.

Danas je u HND-u održan i okrugli stol u organizaciji nevladinih udruga pod nazivom "Suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj - problemi i perspektive." Na skupu su sudjelovali Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u RH, Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, Ana Lovrin, ministrica pravosuđa, Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, Katarina Kruhonja, Centar za mir, Vesna Teršelić, Documenta i Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava.

Nedostatna podrška svjedocima

Problemi prilikom procesuiranja hrvatskih zločina su višekratno ponavljanje prvostupanjskih presuda donesenih na temelju nedovoljno utvrđenih činjenica i to što velik broj stvarno počinjenih zločina još nije istražen ni procesuiran. Kao velik problem svi koji se bave problematikom procesuiranja ratnih zločina navode nedostatnu podršku svjedocima te nedovoljnu vidljivost i uključenost žrtve u kaznenom postupku.

Nevladine udruge za rješavanje ovih navedenih problema predlažu jačanje kapaciteta i uloge istražnih centara za ratne zločine, intenziviranje istraga, daljnje razvijanje regionalne suradnje pravosuđa na predmetima ratnih zločina. Predlažu i analizu suđenja u 90-ima, posebno presuda donesenih u odsustvu, ali i poboljšanje podrške svjedocima i položaja žrtava u kaznenom postupku.

Vesna Teršelić iz Documente je napomenula kako se u Hrvatskoj procesuiranje ratnih zločina činilo kao tema koja je na zalasku ali da nije tako: "Zločina za vrijeme rata je bilo toliko da će se procesuirati još desetljećima".

"Gore od skandaloznih odluka je nereagiranje sustava na takve odluke"

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava kao velik problem je naveo nepoštenu i tendencioznu upotrebu Zakona o oprostu po kojem je došlo do oslobađajućih presuda za Antuna Gudelja i Freda Marguša.

Pusić kaže da je od skandaloznih odluka gore nereagiranje sustava na takve odluka, a tu je kao primjer naveo odluku Sabora o puštanju Glavaša na slobodu.

"Niti jedan parlament na svijetu ne može odlučivati o zatvaranju ili puštanju nekoga iz pritvora. Sabor je morao odlučivati samo o imunitetu a odluku o puštanju prepustiti sudu. To je bilo nedopustivo mješanje zakonodavne u sudbenu vlast", kazao je Pusić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nitko ne zna koliko zapravo u Hrvatskoj ima ratnih zločina

I Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, se složio da su veliki problem bila suđenja u odsustvu, ali je napomenuo da njih danas praktički nema, odnosno, da su smanjena na najmanju moguću mjeru. Kao drugi problem je naveo nekritičnost prilikom podizanja kaznenih prijava za ratni zločin, često bez kvalitetnih dokaza, pa je u jednom trenutku u prijavama bilo 3800 osoba, što je danas revizijama smanjeno na 1150.

Kao veliki problem je naveo što u Hrvatskoj nitko ne može točno reći koliko ima ratnih zločina i na koliko ih se još mora raditi jer nema adekvatne baze podataka.

"Cilj je napraviti inventuru ratnih zločina jer je postojala nekritičnost oko toga što je ratni zločin, pa su se neke optužnice dizale a da nije bila riječ o ratnom zločinu, dok su pravi slučajevi, s težim posljedicama, bili na čekanju. Kad mi napravimo bazu podataka o ratnim zločinima i razmijenimo ih s onima u regiji, rezultat toga će biti stvarni progon onih koji su bili nalogodavci i izvršitelji ratnih zločina", kazao je Mladen Bajić.

Ministrica Ana Lovrin je rekla da se problem podrške svjedocima rješava te da je prošle godine osnovan odjel upravo s tom zadaćom. Što se tiče suđenja u odsustvu, ministrica je navela da se rješava bitan problem, a to su branitelji po službenoj dužnosti koji se često nisu žalili na visoke presude. Iz toga razloga je došlo do povezivanja Hrvatske odvjetničke komore i pravosudne akademije radi educiranja branitelja po službenoj dužnosti za rad na ratnim zločinima.

"Na sreću medijski stručnjaci ne sude"

Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, složio se s nevladinim udrugama da je bilo spornih sudskih odluka te je čak i sam naveo jedan proces koji je po njemu iznimno sporan, a to je suđenje za "Loru".

"Ja kao profesionalac ne komentiram sudske odluke jer su one pravo svakog suca, kakve god bile, ali u prvom suđenju za Loru je bio skandalozno vođen proces i to smo ispravili u ponovljenom suđenju", kazao je Hrvatin.

Predsjednik Vrhovnog suda kaže da u hrvatskoj javnosti ima previše "medijskih stručnjaka" koji misle da sve znaju, ali "na sreću oni ne sude". Hrvatin poručuje da je lako ocjenjivati a da je teško suditi i donositi odluke.

Dario Markas
Foto: Index

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara