PROPAST HRVATSKE

Ressler se mrtav hladan hvali radom HDZ-a u Slavoniji. Stvorili su pustoš

Ressler se mrtav hladan hvali radom HDZ-a u Slavoniji. Stvorili su pustoš
Foto/montaža: Index/Pixsell/Ivica Galović/Davor Jovanović

ČINI se da je Karlo Ressler, posinak Vladimira Šeksa i prvi HDZ-ov kandidat za euroizbore, shvatio pobjedu humorista na ukrajinskim predsjedničkim izborima kao nagovještaj da birači nagrađuju komedijašenje pa je na okruglom stolu o prednosti članstva Hrvatske u EU rekao kako se pozitivni učinci HDZ-ove vladavine naročito vide u Slavoniji.

Ili, da ga precizno citiramo, izjavio je kako je "HDZ u proteklih 30 godina pokazao da se znanjem može mijenjati situacija i činiti promjene, i to ne samo na nacionalnoj nego i na lokalnoj razini", što se "posebice vidi u Slavoniji i vladinu projektu Slavonija, Baranja i Srijem."

Stranka koja je stvorila demografsku katastrofu u Slavoniji

O rezultatima HDZ-ove politike u Slavoniji piše se godinama u valjda svim hrvatskim medijima, a u tim tekstovima ima malo lijepog i pozitivnog, naravno pod uvjetom da egzodus ljudi ne smatramo lijepim i pozitivnim. Bilo je prirodnih katastrofa i opakih osvajača koji su prema poharanim krajevima imali samilosniji odnos nego HDZ prema Slavoniji. Index je, primjerice, lani u siječnju objavio tekst o masovnom bijegu ljudi iz Slavonije i Baranje, sve manjem broju učenika u tamošnjim školama s procjenom Dražena Živića, demografa iz Vukovara, da će do 2030. godine ta regija ostati bez skoro 100 tisuća ljudi. Odnosno, da će doživjeti potpuni demografski slom.

U svojemu radu "Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske" zapisao je: "Ukupna depopulacija će se nastaviti, poprimit će i drastičnije razmjere. Naime, prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto. Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad i to na 656.540 stanovnika što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto. Drugim riječima, prilično realnom čini se pretpostavka da će istočna Hrvatska 2030. godine imati za petinu manje stanovnika nego 2011. godine."

Vukovarski demograf: Sumnjam da ima nekih pozitivnijih pomaka

Možemo u beskonačnost nizati podatke o slavonskom i baranjskom socijalno-ekonomskom krahu, pisati o pustim selima u kojima se kuće prodaju za sitan novac, o tome kako je 2016. godine u Slavoniji i Baranji živjelo 16 posto manje ljudi nego prije 50 godina, o zatvaranju obrta i praznim školama, ali smo krenuli drugim putem. Nazvali smo Živića, zanimalo nas je što se promijenilo u međuvremenu.

"S obzirom na to da službeno još nemamo podatke na razini županija za 2018. godinu, bit će objavljeni sredinom godine, vjerojatno negdje u sedmom mjesecu, teško mi je sada reći postoje li neke pozitivne naznake. No podaci za 2017. bili su nepovoljniji u odnosu na 2016. pa moram priznati da sumnjam da ima nekakvih pozitivnijih podataka“, započinje vukovarski demograf.

Izvlačimo Resslerov argument – vladin projekt "Slavonija, Baranja i Srijem".

Vukovarski demograf: Dubina krize je tolika da ne možete očekivati preokret u godinu ili dvije

Demograf na to ima spreman odgovor.

"Sve to je u redu. Moramo biti svjesni, kao što mi demografi često govorimo, da na temelju podataka za jednu godinu ili za dvije godine ne možemo izvlačiti dugoročne zaključke. Drugo, dubina krize je tolika da ne možemo očekivati da će se nešto za godinu ili dvije preokrenuti u potpunosti u pozitivnom smjeru. Dakle, mi se možemo nadati da će postupno dolaziti do usporavanja negativnih procesa. Kakvu god mjeru vi danas primijenite, ne možete očekivati da će za godinu dana biti tako uspješna da će preokrenuti demografske trendove“, ističe Živić.

Po njegovu mišljenju, spomenuti projekt naglasak stavlja na infrastrukturne zahvate i turizam, na tercijarni sektor.

"Nama, zapravo, nedostaje sekundarni i primarni. Slavonija je, prije svega, poljoprivredni prostor. To je ključ, to ljude zadržava na prostoru. Znači, poljoprivredna proizvodnja i, naravno, industrija koja dolazi iza toga. To je u Slavoniji uništeno, toga uglavnom nema i plašim se da spomenuti vladin projekt nije fokusiran na taj segment, nego na ono što možete brzo vidjeti. Možete napraviti 100 kilometara autoceste za godinu dana i uradili ste posao, ali krenuti ispočetka s primarnom proizvodnjom, plasirati te proizvode... to traži puno vremena“, zaključuje Živić.

Nazvali smo i Resslera, evo odgovora

A što kaže Ressler?

"Poštovani, slijedom Vašeg upita, podsjetio bih da je Vlada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem omogućila učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova za razvoj 5 slavonskih županija. Konkretno govoreći, od ukupno planiranih 18,5 milijardi kuna, do sada smo već ugovorili 9,7 milijardi kuna za razvojne projekte, a plaćeno je 3,51 milijarde kuna odnosno 18,74% bespovratnih sredstava u odnosu na ciljani iznos. Ujedno, napravljena je nova statistička klasifikacija prostornih jedinica u Hrvatskoj, čime su ispravljene nepravde, osobito kad je riječ o gospodarstvu slavonskih županija. U mandatu ove Vlade, Hrvatska je izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka i iz Procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a unatoč isplatama državnih jamstava za brodogradilišta, u 2018. ponovno je ostvaren proračunski višak. Sva ta ekonomska postignuća plod su odgovorne politike koju vodi naša Vlada. Naravno, za preokretanje negativnoga demografskog trenda koji je započeo i prije našeg mandata, a i dijeli ga većina zemalja srednje i istočne Europe - potrebno je više vremena. Kao signal ohrabrenja da naše demografske mjere postupno pokazuju rezultate izdvajam činjenicu da je 2018. u Hrvatskoj rođeno skoro 900 djece više nego godinu prije. U tom smjeru ćemo i nastaviti", stoji u odgovoru kojeg smo dobili od Karla Resslera.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara