Retag- Isplata tek po pravomoćnosti prigovora Zagrebačke banke

Na Trgovačkom sudu u Karlovcu danas je provedeno završno ročište vjerovnika u stečajnom postupku nad tvrtkom Retag, u vlasništvu nedavno preminuog Andrije Kovačevića, koji je prije godinu dana ovrhom s računa Zagrebačke banke namaknuo 168 milijuna kuna. L

Preglasavanjem vjerovnika prihvaćen je i završni račun stečajnog upravitelja i završni diobeni popis, ali stečajni upravitelj, prema prihvaćenom diobenom popisu, može vjerovnike isplatiti tek "po pravomoćnosti rješenja o prigovoru vjerovnika, odnosno Zagrebačke banke d.d.".

Rezultat je to pravne bitke pravomoćnika Zagrebačke banke Sanje i Borisa Porobije jer se stečajna sutkinja Jadranka Mađeruh nije priklonila zahtjevu većine vjerovnika da se odmah pristupi završnoj diobi i vjerovnicima podijeli 4,4 milijuna kuna, namire troškovi stečajnog postupka u iznosu od 2,6 milijuna kuna, te na ime sudskih sporova, koji još traju, rezervira 41,7 mlijuna kuna, osigura svota od 61,2 milijuna kuna za potraživanje karlovačke Porezne uprave, o čemu je pokrenut upravni postupak.

Višak pri završnoj diobi je 59,3 milijuna kuna, što je ujedno najmanji iznos koji će pripasti nasljednicima Andrije Kovačevića ako Zagrebačka banka ne ospori cjelokupni iznos stečajne mase i ako dokaže "protupravno bogaćenje Andrije Kovačevića".

Današnjom odlukom sutkinje Mađeruh Zagrebačka je banka dobila na vremenu da u nekoliko sudskih sporova, koji su u tijeku na nekoliko sudova, dokaže, kako je danas rekao Porobija, "da se Andrija Kovačević preko Retaga protupravno obogatio". Porobija je u pisanom i usmenom prigovoru na završni popis stečajnog upravitelja upitao sutkinju "zašto vjeruje da sudovi u drugim postupcima koji su u tijeku neće potvrditi osnovanost sumnje da se Retag, odnosno Andrija Kovačević protupravno obogatio i da novac neće doći natrag onomu od koga je protupravno oduzet ovrhom, tj. Zagrebačkoj banci?"

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustvrdio je da su svima dostupni dokazi da je tvrtka Tekstil d.d., čiji je Retag pravni sljednik, brisana iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu 10. lipnja 1994., godinu i pol prije nego što je netko u ime te nepostojeće tvrtke potpisao fantomski "Ugovor o cesiji" na osnovi koje je Retag kasnije ostvario pravo na 168 milijuna kuna.

"Zašto žuriti sa završnom diobom kada postoje sudski sporovi čiji ishod može Ugovor o cesiji učiniti ništavnim, a to bi značilo i da su vjerovnici stekli nešto protuzakonito", upitao je Porobija.

On je novinarima nakon završnog ročišta rekao da u pravno uređenoj državi ne bi bilo moguće da sud donese pravomoćnu presudu u korist poduzeća koje je brisano iz registra i to godinu i pol dana ranije, kao što je to bilo 1995. na zagrebačkom Trgovačkom sudu u slučaju Retaga. "U tome je bilo nečije 'namjere' i to 'onih koji su željeli stvoriti kaos i proizvoditi sudske ovrhe koje se mogu kasnije zloupotrebljavati'", rekao je Porobija ne imenovavši nikog. Dodao je da su mnogi podnosili kaznene prijave protiv Andrije Kovačevića, te da je to činila i Zagrebačka banka, koja je tužila i "neke suce".

Postoji čvrsta odlučnost Zagrebačke banke i njezina vlasnika Unicredita Italiana da se predmet Retag rasvijetli i da dođemo do pravne istine ili pred hrvatskim sudovima, a ako izostane pravodobna pravna zaštita našim opravdanim zahtjevima, tada ćemo zatražiti pravnu zaštitu pred Europskim sudom za ljudska prava, rekao je pravomoćnik Zagrebačke banke Boris Porobija.

(Hina) xvhor yvkn

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara