VILIM RIBIĆ, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poslao je otvoreno pismo predsjedniku države Zoranu Milanoviću u kojem ga kritizira zbog izjava o parazitskoj HGK. Napao je i medije, posebno Index te tako nastavio svoju žestoku obranu Hrvatske gospodarske komore.

> Podsjećamo na najluđe izjave Vilima Ribića u zadnjih godinu dana

Index je nazvao "anarholiberalima provincijskog i retardiranog duha koji svojim vulgarnim neoliberalnim stajalištima svoju moć koriste za prozaične ekonomske interese".

Za to je okrivio Milanovića i njegovu vladu.

Također, piše i da se "Milanović pridružio javnom linču na račun institucije HGK" te mu ponudio drugačiji odnos prema "svemu što nije konkretna materijalna proizvodnja i njegov rad" umjesto, kako je napisao, nihilističkog odnosa.

Ribićevo pismo prenosimo u cijelosti.

"Nezahvalno je usuditi se propitivati istinitost navoda oko Komore"

"Poštovani predsjedniče RH!

Javnom linču na račun institucije HGK pridružili ste se izjavom da Komora više nema smisla i da ne nudi "ništa vidljivo, ništa konkretno, ništa konstruktivno, čak ništa štetno".  

Veoma je nezahvalno usuditi se danas preispitivati istinitost mnogih navoda oko Komore (pa i Vaših) s obzirom na sveprisutni anarho-liberalizam ne samo u dijelu agresivnih poduzetnika, već i u medijima, u parlamentu i politici te u dijelu pseudoznanstvene zajednice. Međutim, navikao sam ići protiv struje. Ovdje Vam, kao misaonom čovjeku, ne pišem iz uske sindikalne perspektive, već kao građanin i društveni radnik. 

Stoga mi dopustite primijetiti da bi iz ozračja nihilističkog odnosa prema svemu što nije konkretna materijalna proizvodnja i Vaš rad mogao biti etiketiran kao "ništa konkretno, ništa konstruktivno, čak ništa štetno", baš kao što takve poruke ja godinama primam iz istoga izvora. Smatram da Vi proizvodite dobra koja imaju neprocjenjivu vrijednost (ne zaboravljam Vaš antologijski govor prošle godine u Kninu). Za ovu zemlju neobično je važno da predsjednik Republike govori pa i ako ne proizvodi (čak i kada govori krivo). 

"Ne branim sadašnju Komoru, ali sam pokušao braniti ono što Komora može biti. Mediji su to izopačili"

Ne branim sadašnju Komoru i ono što ona danas jeste, ne poznajem previše njen rad, ali sam pokušao braniti ono što Komora može biti, i ono što ona treba biti, inspiriran komorskim sustavom u Austriji. Da bi mogla nešto biti ne smije nestati preko noći. Upravo bi to mogla biti konzekvenca nedomišljenog i ishitrenog prijedloga o ukidanju obavezne članarine. 

Naravno, mediji, koji su istovremeno i poduzetnici takav su moj pristup izopačili i pretvorili u moju obranu onoga što je Komora danas pa čak i ljudi koji su joj na čelu, iako s njima nemam nikakve veze. Vjerovao sam naivno u mogućnost racionalnog dijaloga u hrvatskom javnom prostoru a uplovio sam u divlji vrtlog propagande.   

"Dopustite da zaljuljam Vašu sliku o tome što Komora danas jeste"

Ipak, dopustite mi da malo zaljuljam Vašu sliku o tome što Komora danas jeste. Uz sve utemeljene prigovore, npr. o politizaciji, ipak valja primijetiti da Komora kontinuirano obavlja javne ovlasti i niz funkcija za koje se ne može reći "ništa konkretno, ništa konstruktivno" te pruža usluge mnogima koji za to pokažu interes. Na primjer, dobio sam informaciju da je jedan od nabrijanih čelnika Urlika poduzetnika koji ovih dana urla protiv Komore, koristio vrlo efikasno i višestruko njene usluge, putujući od Azerbajdžana, Hanovera do Toronta te zahvaljujući posredovanju Komore ostvario zavidne poslovne rezultate i 150 tisuća eura iz FP7 programa što mu je omogućilo gotovo udvostručenje broja zaposlenika.   

S onu stranu ovakvih kurioziteta, a informiraju me da ih ima još, slažem se s Vama da Komori treba ozbiljna reforma, ili preciznije nastavak reforme. Kažem nastavak, jer što je otpuštanje 300 ljudi u zadnjih nekoliko godina? Kako Vi to nazivate?  

Ako smo oko potrebne reforme svi u društvu suglasni, a čini mi se da jesmo, onda na ovom mjestu tek treba početi društvena debata, iako Vaš istup sugerira da to baš i nije potrebno jer je Vama sve jasno. 
Postavlja se pitanje može li se ukidanje nazivati reformom ili je re-forma zapravo tek preoblikovanje, kako sam naziv kaže? 

Još ljuljanja Milanovićeve slike o parazitskoj HGK

Pogledajmo prvo što to Komora treba biti, što to treba raditi (kvalitetnije i odgovornije nego do sada) pa ćemo vidjeti kako ju treba reformirati i financirati. 

Činjenica da se prvo počelo razgovarati o (ne) financiranju, a ne o funkcijama i budućnosti institucije, govori o profanosti motiva hajkača i huškača.  

Institucija koja ima javne ovlasti, čiji je dio poslova rad na legislativi i makroekonomskim politikama, izdavanje certifikata, organiziranje konferencija i edukacije, ne može biti financirana (barem ne u cijelosti) na tržišnom principu, tj. kupi-prodaj logike. Nadalje, komore su ključni čimbenik u razvoju bavarsko-austrijskog sustava dualnog obrazovanja, koji sjajno funkcionira i koji je dio naših strategija i političkih programa. U tim zemljama članstvo u Komorama je obavezno. Osim toga dio usluga se obavlja po principu solidarnosti i obaveznog osiguranja (možda nikada neće trebati pravni savjet Komore, ali poduzetnik plaća mogućnost da će mu zatrebati). 

I još ljuljanja Milanovićeve slike o parazitskoj HGK...

Dakle, nije pitanje obavezna članarina ili ne, već opstanak i karakter institucije. 

Da je to jasno i dijelu naših ozbiljnih poduzetnika svjedoče njihove izjave u  Lideru od 4. veljače.

Ako Komora nema obaveznu članarinu, ili ako se ne financira iz fiskusa, onda ne može obavljati navedene funkcije, što znači da bi Komora, kao komora, u biti nestala, pa čak i da se zove jednako. To bi ju pretvorilo u drugi HUP, i stekla bi  pravo na kolektivno pregovaranje (što sada nema jer nije dobrovoljna udruga). 

Pitajmo se može li si Hrvatska dopustiti nestanak takve institucije? Primjerice, Srbija ne može, jer je to pokušala 2007. godina, a vidjevši posljedice vratila se na obavezno financiranje. 

Dakle, jedina dilema koja nam ostaje glasi, trebaju li Komoru obavezno plaćati samo poduzetnici ili svi građani putem poreza?     

Optužio Milanovića da je on kriv za pojavu senzacionalizma, pristranosti i neprofesionalnosti u medijima

I na koncu, rekli ste da niste stigli srediti to pitanje za vrijeme Vašeg mandata. Isto tako ste rekli da Hrvatska obrtnička komora radi dobro, s čim se jako slažem, ali Vas moram upozoriti da je Vaša Vlada potkopala HOK nepromišljenom liberalizacijom majstorskih licenci za obrtnike, i time ugrozila sigurnost klijenata i otežala obrtničko obrazovanje. Što o tom potezu misle u HOK-u, bilo bi dobro njih pitati. 

Međutim, ako HOK niste ukinuli onda ste ukinuli jednu drugu hrvatsku instituciju, list Vjesnik. Sindikati su Vam tada pisali, sluteći trend u kojem će se razvijati medijski prostor, i upozorili da je Hrvatskoj nasušno potrebna istraživačka i analitička novina. Umjesto da ste Vjesnik oslobodili HDZ-ovog stiska, Vi ste ga ukinuli, a imali ste priliku. Napravili ste to opsjednuti tržišnim fundamentalizmom. Prepustili ste političke informacije isključivo i jedino tržištu, iako one u dobrom dijelu imaju karakter javnog dobra, presudnog za kvalitetu demokratskog procesa.  

I dobili ste u medijskom prostoru ono što sada imamo. Protutežu niste htjeli razvijati, vjerujući da će tržište valjda selekcionirati senzacionalizam, pristranost i neprofesionalnost. Tržište Vam je to sve upravo honoriralo, i uništilo ozbiljno novinarstvo pretvarajući javni prostor u dvoranu iskrivljenih ogledala u kojoj su svi likovi izopačeni.

Napao i medije, posebno Index: Taj provincijalni i retardirani duh destruira sve što je socijalno, solidarno i civilizirano

Dobili smo medije, koji nisu zrcalo stvarnosti, već su medijsko poduzetništvo, koje za svoj primarni cilj imaju zaradu i ekonomski opstanak, a to mogu postići samo senzacionalizmom, lažima i demoniziranjem ljudi i institucija. Tko je to najbolje shvatio taj je najčitaniji (npr. Indeks.hr). Pri tome svoju moć koriste i za promoviranje prozaičnih ekonomskih interesa uokvirenih u vulgarno neoliberalna stajališta, s fokusom na smanjenje svojih troškova i poreza, a to znači i smanjenje svake javne potrošnje. Simbioza između anarholiberala iz novog vala poduzetnika i medija-poduzetnika odmah je uspostavljena i funkcionira na demoniziranju svega što je izvan njihovih misaonih okvira, sasvim suprotnih svjetskim trendovima. 

Taj provincijalni i retardirani duh nudi Hrvatskoj privatizaciju javnih službi, ukidanje javne televizije, privatizaciju zdravstva, školstva, traže da ljudi na ruke dobivaju bruto plaću, destruirajući sve što je solidarno, socijalno i civilizirano.

Uspjeli su spriječiti uvođenje poreza na nekretnine, što je socijalno jedan od najpravednijih poreza, protive se progresivnom oporezivanju i spriječili su bilo kakvu širu raspravu o ekonomskim i socijalnim posljedicama rastuće nejednakosti u društvu.  

Još napada na medije

Permanentno upozoravaju da su javne službe loše, a onda se traži smanjenje njihove potrošnje. Hoće li te službe biti bolje, ako su slabije financirane ili još gore? A zapravo nije ih briga za poboljšanje javnih službi, već za smanjenje poreza. 

Danas mene prozivaju zašto ja govorim o HGK, ali su sebi dali za pravo svaki puta, baš svaki, kritizirati svake naše zahtjeve za većim plaćama u javnim službama.

Nezaboravne su izjave tijekom pandemije da im Država vrati ono što im je otela (porezom).    

Poznavanje ove simbioze omogućuje mi da shvatim otkud vjetar puše pa i onda kada se radi o HGK. Dopuštam si na to Vas upozoriti. 

Članovi sindikata i mnogi građani očekuju da to prepoznate i Vi te da zaustavite trend rastakanja hrvatskih institucija na tragu destruktivnih ideologija.   

Citirao Jospina

Podsjetio bih Vas na temeljno načelo Europske unije, koje je oblikovao još Lionel Jospin: "Tržišno gospodarstvo da, tržišno društvo ne". 

Voljeli bismo da na tom tragu vodite i Vi politiku u borbi protiv anakronih i neciviliziranih ideoloških koncepata i protiv njima pripadajućih profanih materijalnih interesa, na štetu narodne većine", stoji u dugačkom Ribićevom pismu predsjedniku države.

Tko je Vilim Ribić?

Vilim Ribić najpoznatiji je i najdugovječniji hrvatski sindikalist. 

Već je gotovo tri desetljeća na čelu odnosno pri vrhu Sindikata znanosti i obrazovanja, čiji je i osnivač, a uz to je i predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

U svojih 30 godina u sindikatu Ribić je brojnim izjavama izazvao zanimanje javnosti, ovdje donosimo samo neke od onih koje je dao od pojave koronavirusa u Hrvatskoj.

"Poduzetnička klasa je neobično nepravedna, agresivna, netolerantna i uskogrudna"

Ribić je 31. ožujka prošle godine komentirao krizu u javnom i privatnom sektoru.

"Trenutno vlada psihoza u svijetu poduzetništva, strah, panika među poduzetnicima - što će biti, kako će preživjeti... Ako oni nešto meni zamjeraju ili nama iz javnih sektora, onda bi i mi njima mogli jako puno zamjeriti. Sada se traži solidarnost javnog sektora, onih koji društvu daju javna dobra. Svaki put kad je kriza, onda nam država jako treba. Njima država tada silno treba. Nameće se kao imperativ da država mora pomoći gospodarstvu. Ja to podržavam", rekao je Ribić.

Dodao je kako se oni u javnom sektoru moraju krvavo boriti za skromno podizanje plaća koje su, kako kaže, daleko ispod vrijednosti kvalifikacija "upravo zbog te poduzetničke klase koja je neobično nepravedna, agresivna, netolerantna i uskogrudna".

> Ribić: Plaće u javnom sektoru su niske zbog nepravedne poduzetničke klase

O radu od kuće: Na radnom mjestu onda imate svjedoke da ste radili

U gostovanju na N1 televiziji 11. prosinca Ribić je upozorio da je potrebno zakonski regulirati rad od kuće te kazao da bi u tom slučaju kod određenih poslova nestala nužna granica između poslovnog i privatnog. 

Rekao je i da poslodavac neće uvijek moći imati adekvatan osjećaj o tome može li se doista planirani posao obaviti u osam sati rada.

"Tko će dokazati je li procijenjena količina posla (primjerena) za osmosatni radni dan? Na radnom mjestu, kad svi idu doma nakon osam sati, onda imate svjedoke da ste radili."

Za taj dio, kazao je, skeptičan je može li se zakonom urediti, a naveo je i socijalizaciju kroz rad na radnom mjestu, psihološkom potrebom ljudi.

> Ribić: Ovo što rade poduzetnici je potpuno nerazumijevanje globalne ekonomije

O Buriloviću: 23.000 kuna nije pretjerana plaća za tu funkciju

Ribić je na pitanje o plaći od 60.000 kuna koliko mjesečno prima Luka Burilović kazao da mu to nije problem te dodao da Burilović ima plaću od 23.000 kuna. Dodao je da to nije pretjerana plaća za tu funkciju.

"Nije, znate što. Dajte mi nađite tu pravdu. Mene ne zanima Burilović, njegova plaća, mene zanima institucija. On je objasnio da je plaća 23.000 kuna, to nije pretjerana plaća za tu funkciju", rekao je Ribić.

> Ribić o Buriloviću: 23.000 kuna nije pretjerana plaća za tu funkciju

"Na Indexu se laže o meni. Ministre, zabranite komentare na portalima"

Ribić je prije nekoliko dana u emisiji Otvoreno na HRT-u ustvrdio da mjere nisu dovoljno restriktivne, ponovio je da se oštro protivi ukidanju harača parazitske HGK, a ministru se požalio na - Index.

"Na sjednici GSV-a tri partnera (poslodavci, sindikati i vlada) su nakon dulje rasprave donijeli zaključke, a ja sam kao predsjedavajući dužan to potpisati. To je prilika da ja demantiram nečuvene objede i laži koji se vrte po Index.hr-u i po takvim sličnim opskurnim portalima koji su nažalost čitani i čiji komentari dolje izazivaju bol u stomaku svakog čestitog čovjeka. Ja bih apelirao ovdje i na ministra, to što se dolje piše o sindikalnim ljudima ne piše se samo...", rekao je Ribić.

"Čekajte, vi to pozivate na cenzuru, na zatvaranje medija ili što?" pitao je Ribića voditelj.

"Ne, ne, nemojte tako. Mi pozivamo i na ono što se tiče vas u medijima. Pozivamo na one komentare dolje koji su puni mržnje, to je govor mržnje. Svi smo uzbuđeni kad se to radi prema Romima, prema medijima, prema nekim drugima, nitko ne vidi što se radi sindikatima. To pljuvanje po sindikatima na ovaj bjesomučan način pun bolesne morbidne mržnje trebalo bi isto tako sankcionirati i zaustaviti. Bio sam predmet objeda potpuno neopravdano. Sva tri partnera su zaključila da su institucije u Hrvatskoj dragulj, dio organizma...", rekao je pa dodao: "Destruiraju se institucije, destruiraju se organi države."

> Ribić: Na Indexu se laže o meni. Ministre, zabranite komentare na portalima

"Sindikatima bi trebali plaćati oni koji nisu članovi, a koriste blagodati"

Nino Raspudić je pitao Ribića može li HGK funkcionirati na isti način na koji funkcioniraju i sindikati, odnosno, financirati se od dobrovoljnih članarina.

"U Komori je radilo 690 ljudi, a sad radi 370, ako sam ja dobro informiran, a vjerujem da jesam. Što se tiče usporedbe sa sindikatima, javno dobro svi misle da je besplatno, ajde probajte ne naplaćivati kartu u tramvaju, više neće biti tramvajskog prijevoza u Hrvatskoj. Probajte porez dobrovoljno tretirati, vidjet ćete da će se država urušiti. A kad je riječ o sindikatima, to je jedan problem i vrlo je nepravedan. Dio članova sindikata financira rad sindikata. Raspudić ne plaća. A on uživa plodove tog rada besplatno. Koja je konzekvenca? Sindikatima u svijetu pada članstvo. Ali ne bismo nikako obveznu članarinu jer bi nas to na neki način uvrijedilo. Ali jedna druga stvar bi mogla biti kao u Kanadi i Australiji, kad ljudi uživaju blagodati kao gospodin Raspudić, da onda na neki način participira, ne u visini članarine nego nešto pola ili nešto", rekao je Ribić.

> Ribić: I sindikatima bi trebali plaćati oni koji nisu članovi, a koriste blagodati