ANALIZA ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije, predstavljena danas, izdvojila je Rijeku i njezinu obalu, posebice područje glavne riječke tržnice, kao jedno od ranjivijih i najizloženijih lokalnih područja zbog podizanja razine mora i plavljenja obale.

Analiza je predstavljena u Društvu arhitekata Rijeka, a rezultati, kako je istaknuto, vrijedna su stručna podloga za planiranje razvoja i zaštite obalnog prostora te prilagodbu klimatskim promjenama. Nastala je višegodišnjom suradnjom Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Analiza se temelji na istraživanju utjecaja podizanja razine mora na ranjivost obalnog područja. Prvi rezultati izrađeni su na temelju detaljnih LiDAR podataka i numeričkog modeliranja te mogu poslužiti kao stručna podloga za prostorno planiranje, zaštitu obale i planiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Profesor: Treba jako paziti da se ambijent očuva

Profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci Igor Ružić, odgovarajući na novinarsko pitanje o mjerama koje treba poduzeti, rekao je da mjere treba planirati ovisno o lokaciji te je naveo primjer urbane cjeline grada Cresa.

"Tu je jako složen problem bilo kakvog donošenja mjera, treba jako paziti da se ambijent očuva, kao i kulturne vrijednosti te lokacije, pa će donošenje mjera biti jako složen zadatak, ali neće biti problema ako se krene na vrijeme", rekao je.

Ružić je istaknuo da je najveći problem kod urbanih područja to što je teško reagirati. "To je neka izgrađena struktura u kojoj je bilo kakav zahvat u prostoru složen, dok kod neurbaniziranih dijelova u pravilu nema problema jer kod njih možemo ostaviti da erozija odradi prirodni proces, da se obala povuče te se tu u pravilu formiraju žala i problema nema", rekao je.

"Riječka glavna tržnica sigurno će biti najveći i najsloženiji problem"

Upitan za najugroženija područja, Ružić je rekao da će riječka glavna tržnica sigurno biti najveći i najsloženiji problem te je dodao da je složena situacija i za stare urbane cjeline Cresa i Raba, dijelove Suska i Unija. Napomenuo je da su, primjerice na Rabu, kod određenih prirodnih plaža zabilježene jako velike erozije.

Govoreći o mogućim rješenjima, Ružić je kazao da je potreban multidisciplinarni pristup te je spomenuo primjer Crikvenice, koja još od 18. stoljeća ima nasuti dio na kojem nisu izgrađene građevine, dodavši da takav primjer možda treba primijeniti i drugdje. "U nekim situacijama će trebati kopirati neke prirodne obale da bi se djelovanje mora pomaklo od kopna dalje, prema moru", rekao je.

Spomenuo je i mogućnost umjetnih grebena, ali je upozorio da Hrvatska ima specifičnu, jako strmu obalu te da ono što vrijedi za neke atlantske plitke obale kod nas ne funkcionira. Umjetni grebeni su mogući, no relativno je malo lokacija na kojima ih je moguće primijeniti.

"Rijeci se sada ne može dogoditi nekakva Venecija"

Ružić smatra da podizanje razine mora kod nas nije alarmantno, ali dodaje da neki stručnjaci misle drugačije. "Rijeci se sada ne može dogoditi nekakva Venecija, bit će obalnih plavljenja, to se polako događa, dakle, imamo vremena jer razina mora raste polako", rekao je Ružić

Dodao je da Rijeka ima jednu veliku prednost, Ulicu Riva, odnosno široki otvoreni prostor uz obalu na kojem ima mjesta za reagiranje. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan rekao je da su klimatske promjene očigledne i da prilagodbu treba osmisliti te izraditi dokumentaciju i stručnu podlogu za daljnje aktivnosti.

"Pristup rizičnim područjima koja još nisu urbanizirana drugačiji je od pristupa onima koja jesu"

"Utvrdili smo rizična područja i obalnu liniju koja je u riziku od poplave", rekao je, a na novinarsko pitanje odgovorio je kako je jedna od rizičnih točaka područje centralne gradske tržnice u Rijeci, koja je već bila poplavljena. Kao rizična područja spomenuo je još i područja na otoku Susku, Rabu i u Voloskom te naglasio važnost cjelovite analize stanja u cijeloj županiji.

Istaknuo je da je pristup rizičnim područjima koja još nisu urbanizirana drugačiji od pristupa onima koja jesu. Za neurbanizirana područja treba razmotriti kako će se eventualno urbanizirati, dok se na urbaniziranim rizičnim područjima, gdje ljudi već žive s tim rizikom, prilagodba provodi kroz druge mjere, rekao je.