U ZAGREBU su danas počele testne vožnje robotaksija bez sigurnosnog operatora u vozilu, barem prema priopćenju hrvatskog Vernea i kineskog Pony.ai-ja. Navode da se vožnje odvijaju na javnim prometnicama, na 22 kilometra dugoj ruti između Verneova sjedišta u Buzinu i zagrebačke zračne luke.

Prema priopćenju, vozila tijekom vožnje nadziru Verneovi operatori intervencije na daljinu, ali njima ne upravljaju. Sustav autonomne vožnje, tvrde kompanije, samostalno donosi sve odluke tijekom vožnje i upravlja vozilom.

Galerija

To otvara vrlo konkretno pitanje: što se događa ako potpuno automatizirano vozilo bez ikoga za upravljačem sudjeluje u prometnoj nesreći? Tko dobiva kaznu za prometni prekršaj, tko plaća štetu i može li netko kazneno odgovarati? Hrvatska je velik dio tih pitanja već uredila zakonima, ali nisu sve situacije koje donose vozila bez vozača potpuno razjašnjene.

Što ako se robotaksi sudari?

Kod klasične prometne nesreće postupak je relativno jednostavan. Vozači razmijene podatke, u slučaju nesreće samo s materijalnom štetom mogu ispuniti Europsko izvješće, a kada je potrebno, dolazi policija. Kod potpuno automatiziranog vozila u kojem nema vozača situacija je "malo" složenija.

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje da vlasnik automatiziranog vozila u slučaju prometne nesreće ostalim sudionicima mora dati podatke o sebi, obveznom osiguranju te relevantne podatke o vožnji koje je zabilježilo vozilo. To mora učiniti bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od nesreće.

Iste podatke mora na zahtjev dostaviti osiguratelju, tijelima nadležnima za nadzor prometa, pravosudnim i drugim tijelima koja vode postupak. Poseban praktični problem može nastati kod manjih nesreća samo s materijalnom štetom, kada se policija inače ne zove. Zakon propisuje da u slučaju nesreće u kojoj sudjeluje automatizirano vozilo ovlaštena osoba njegova vlasnika i ostali sudionici moraju razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. 

No ostaje pitanje kako bi to u praksi izgledalo na mjestu nesreće ako u robotaksiju nema nikoga tko bi s drugim vozačem odmah razmijenio podatke, potpisao Europsko izvješće ili sudjelovao u uklanjanju vozila s kolnika.

Tko dobiva kaznu ako robotaksi napravi prekršaj?

Za prometne prekršaje pravilo je znatno jasnije. Izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2024. uvedeno je posebno poglavlje o potpuno automatiziranim vozilima. Prema članku 281.d, za prekršaj koji počini potpuno automatizirano vozilo odgovoran je njegov vlasnik.

Postoje iznimke. Vlasnik neće odgovarati za prekršaj koji je posljedica postupanja osobe koja je neovlašteno intervenirala na vozilu. Zakon predviđa i mogućnost da odgovara druga osoba ako je prekršaj posljedica njezine skrivljene radnje. U tom slučaju vlasnik mora dati vjerodostojne podatke o osobi odgovornoj za prekršaj i radnji koja je do njega dovela.

Ako je za određeni prometni prekršaj propisana kazna za fizičku osobu, a zbog prekršaja potpuno automatiziranog vozila odgovara pravna osoba, kazna se povećava za 230 eura. Drugim riječima, činjenica da za upravljačem nema čovjeka ne znači da prometni prekršaj ostaje bez odgovorne osobe.

Tko plaća štetu?

Posebno je uređeno i osiguranje. Vlasnik automatiziranog vozila mora imati obvezno osiguranje, a ono uključuje i odgovornost sigurnosnog operatora te sigurnosnog vozača u testnoj fazi.fol

Zakon štiti i osobu kojoj je automatizirano vozilo prouzročilo štetu. Čak i ako je štetu prouzročio neovlašteni sigurnosni operator ili sigurnosni vozač, odnosno ako je uzrok neovlašten ili nepravilno izmijenjen softver za upravljanje vozilom, oštećena osoba može odštetni zahtjev podnijeti odgovornom osiguratelju.

Posebno je zanimljiv položaj ljudi koji potpuno automatizirano vozilo nadziru na daljinu. Zakon o sigurnosti prometa na cestama poznaje "operatora intervencije na daljinu", osobu koja se nalazi izvan potpuno automatiziranog vozila i koja pod određenim uvjetima može na daljinu obavljati propisane zadaće.

Nedorečenost zakona

Takav operator mora imati važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije i propisanu kvalifikaciju. No zakon istodobno izričito navodi da operator intervencije na daljinu ne vozi potpuno automatizirano vozilo. Sustav za automatiziranu vožnju i dalje obavlja dinamičku vožnju. Verne i Pony.ai za današnje testove navode da njihovi operatori intervencije na daljinu nadziru vozila, ali njima ne upravljaju.

Dodatnu pravnu nejasnoću stvara to što dva hrvatska zakona ne koriste potpuno istu terminologiju. Zakon o obveznim osiguranjima govori o "sigurnosnom operatoru", dok Zakon o sigurnosti prometa na cestama koristi pojam "operator intervencije na daljinu".

Zbog toga bi se u slučaju nesreće, osobito ako bi postojala sumnja na pogrešku ili propust osobe koja nadzire vozilo, moralo utvrđivati što je točno ta osoba mogla učiniti, što je učinila ili propustila učiniti te kakvu je ulogu imala u konkretnom sustavu.

Moguća je i kaznena odgovornost

Od studenoga prošle godine postoji još jedna razina odgovornosti. U Kazneni zakon uvedeno je novo kazneno djelo pod nazivom "Dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije".

"Tko u razvoju, testiranju, provjeri, nadzoru, upravljanju, uporabi sustava umjetne inteligencije ili na drugi način sustavom umjetne inteligencije izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u Kaznenom zakonu.

Za isto djelo počinjeno iz nehaja propisana je kazna zatvora do tri godine. Ako su posljedice teže, rastu i kazne. Ako je osnovnim oblikom tog kaznenog djela prouzročena smrt jedne ili više osoba, propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina. Ako je smrt prouzročena nehajem, kazna je od jedne do osam godina.

To znači da kod teže nesreće povezane sa sustavom umjetne inteligencije pitanje kaznene odgovornosti ne mora završiti na vlasniku vozila. Zakon izričito obuhvaća razvoj, testiranje, provjeru, nadzor, upravljanje i uporabu takvog sustava, pa bi se u konkretnom slučaju moralo utvrđivati čija je radnja ili propust doveo do opasnosti ili posljedice.

Robotaksi mora bilježiti što se dogodilo

Kod utvrđivanja odgovornosti posebno bi važni mogli biti podaci koje bilježi samo vozilo. Potpuno automatizirana vozila moraju bilježiti podatke koji se mogu koristiti za istraživanje prometnih nesreća, prometnih prekršaja, kaznenih djela i tehničke ispravnosti vozila. Među njima su telemetrijski podaci i podaci zabilježeni telekomunikacijskom opremom.

Vlasnik mora osigurati čuvanje takvih podataka u zakonom propisanim slučajevima najmanje 30 dana, a ako postanu dokaz u postupku, do njegova pravomoćnog završetka. Za njihovo nedopušteno brisanje pravna osoba može biti kažnjena s do 132.000 eura.

Posebno je uređen i videonadzor. Vlasnik potpuno automatiziranog vozila mora osigurati videonadzor prometa vozila, a snimke koje se pohrane nakon aktiviranja uređaja za bilježenje događaja čuvaju se 90 dana, odnosno dulje ako služe kao dokaz u postupku. Upravo bi ti podaci nakon eventualne nesreće trebali pokazati što je vozilo napravilo, kako je sustav reagirao i je li bilo intervencije čovjeka.

Važno je naglasiti da se ove testne vožnje ne provode Verneovim posebno dizajniranim vozilom koje je bilo dio projekta financiranog europskim novcem.