SVINJE se valjaju u blatu, krave preživaju, kokoši hodaju voćnjakom... Idilična je to slika s nizozemske farme koja ipak nije tako tradicionalna kakvom se čini.

Vlasnici i upravitelji toga dobra stotine su lokalnih potrošača. Njihov je cilj promijeniti navike Nizozemaca, državljana jedne od nizinskih zemalja koje bi mogle biti ugrožene klimatskim promjenama. 

Oko 200 obitelji odlučuje što će se na farmi proizvoditi i što će oni na koncu jesti. Pritom zapošljavaju seljake koji se brinu o životinjama, voćnjaku i povrtnjaku. 

"Glavni je cilj da naši članovi jedu prirodne proizvode, uzgojene blizu mjesta gdje žive i to na najodrživiji mogući način", kaže Douew Korting, jedan od voditelja farme blizu Boxtela u južnoj Nizozemskoj. 

Članarina je 2000 eura jednokratno, a potom se plaća tjedna naknada od 10 eura po osobi. Članovi zauzvrat dobiju hranu koju žele, lokalnu i sezonsku. 

Farma je od grada udaljena 10 minuta vožnje biciklom. Prostire se na 20 hektara i ima 15 krava, 20 svinja i 500 kokoši. Proizvodi se ono što kolektivno odluče članovi kojima u tom slučaju pripada i njihov dio. 

Obitelji svake subote dolaze na farmu, često biciklima, kako bi napunile torbe mesom, jajima, voćem ili povrćem. 

Sve se vrti oko prirode 

Ideja vodilja farme poznate kao Herenboerderij ("narodna farma" na nizozemskom) je da se sve vrti oko prirode, čak i kad se koristi moderna tehnologija, kaže osnivač Geert van der Veer.

Nizozemska je poznata po svojoj intenzivnoj poljoprivredi i druga je svjetska izvoznica poljoprivrednih proizvoda nakon Sjedinjenih Država. 

Međutim, kako četvrtina Nizozemske leži ispod razine mora, država je posebno osjetljiva na globalno zagrijavanje u kojem upravo poljoprivreda igra veliku ulogu. 

UN je nedavno upozorio da se način na koji svijet koristi zemlju za proizvodnju hrane mora hitno promijeniti kako bi se suzbilo globalno zagrijavanje. 

"U našem se sustavu proizvodnje hrane nešto mora iz temelja promijeniti ako želimo da nam noge ostanu suhe", kaže Van der Veer.

Nizozemska ministrica poljoprivrede Carola Schouten u lipnju je obznanila novi plan vrijedan 135 milijuna eura kojim bi se poljoprivrednicima trebao olakšati prijelaz na "kružnu" poljoprivredu. 

Cilj, kaže se u planu, više nije da se "proizvodi što je jeftinije moguće, nego da se proizvodi sa što manje gubitaka sirovog materijala i da se bolje upravlja tlom, vodom i prirodom". 

Roboti i dronovi

U Nizozemskoj će se uskoro, ovaj put u središnjem dijelu zemlje, uskoro otvoriti druga narodna farma. 

Van der Veer naglašava da oni ne odbacuju novu tehnologiju. "Moramo se vratiti na poljoprivredu iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kada smo još znali što radimo, ali koristeći se pritom modernom tehnologijom", rekao je. 

Dok to govori pod njegovim se nogama motaju kokoši, koje svojim izmetom fertiliziraju biljke što rastu između drveća premda će i same jednog dana postati hrana. 

Peradi će se uskoro pridružiti robot koji može osjetiti kada je voće zrelo. Stiže i dron koji će iz zraka nadgledati polja i smanjiti potrebu za radnom snagom. 

"Ono što je sigurno jest da se poljoprivreda apsolutno mora promijeniti", zaključio je Korting.